RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Računovodstvo, revizija i financije

Računovodstvo, revizija i financije

Mjesec:

Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom

rrif - 4.2002, str. 7
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (dalje: SSP) prvi je formalni korak u institucionaliziranju odnosa s EU. Njime započinju i pripreme Hrvatske za ostvarenje članstva u Europskoj uniji. Sporazum na odgovarajući način uređuje i određuje odnose između Hrvatske i EU u sva tri temeljna stupa Europske unije - Europskoj zajednici i njenim gospodarskim aspektima, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, te suradnji na području pravosuđa i unutarnjih poslova.

Ekonomski učinci članstva u EU trebaju za ukupno hrvatsko gospodarstvo rezultirati većim koristima nego štetama. Zato u razdoblju pridruženog statusa treba učiniti sve institucionalne i tehničke prilagodbe koje će stvoriti ambijent gospodarskog i pravnog sustava koji već djeluju u EU. Tada samo po sebi i nije bitno hoće li se članstvo u EU ostvariti 2008. ili npr. 2010. godine. Od brzine ove prilagodbe i prepoznavanja "poslovno prijateljskog" ozračja za investitore u Hrvatskoj, ovisi naša prilika da iskoristimo mogućnost prekorednog priključka zemljama kandidatima za članstvo u EU.

Uredništvo časopisa zahvaljuje gospodinu Mimici, ministru za europske integracije, što se odazvao molbi da svojim prilogom otvori stalnu rubriku "EUROPSKE INTEGRACIJE" u kojoj će se objavljivati članci koji će objašnjavati gospodarske i pravne aspekte prilagodbi koje treba učiniti u Hrvatskoj.

Knjiženje poreza na dobitak za 2001. i uporaba dobitka te pokriće gubitka u 2002.

rrif - 4.2002, str. 12
U temeljnim godišnjim financijskim izvještajima (Bilanci i Računu dobitka/gubitka) iskazuje se računovodstveni ili poslovni rezultat poslije oporezivanja. To je dobitak ili gubitak tekuće (financijske) godine. On se utvrđuje kao razlika svih prihoda i rashoda korigirana za poreznu obvezu iskazanu u poreznoj prijavi (PD obrascu).

Raspored dobitka 2001. (kao i pokriće gubitka) obavlja se (ako se tako odluči) tek u sljedećoj godini pa su temeljem odluke to poslovni događaji 2002. godine.

O završnim knjiženjima utvrđivanja dobitka (gubitka) 2001. te o uporabi dobitka pročitajte u nastavku članka.

Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - ožujak 2002.

rrif - 4.2002, str. 20
U članku ukazujemo na obvezu izrade statističkih izvještaja i njihovo dostavljanje Financijskoj agenciji, te na neke dvojbe i propuste pri sastavljanju statističkih izvještaja s naputcima o načinu njihova otklanjanja.

Rok za dostavu statističkih izvještaja za razdoblje siječanj - ožujak 2002. je 20. travanj 2002.

Statistički izvještaji o poslovanju trgovačkih društava - poduzetnika (iz privrede i neprivrede, banaka i štedionica, društava za osiguranje) i neprofitnih organizacija u 2002. ostaju oblikom i sadržajem isti kao i tijekom 2001. Bitne novosti su počevši od izvještaja za siječanj - ožujak 2002. uvedene kod statističkog izvještaja o poslovanju organizacija koje vode računovodstvo prema računskom planu proračuna (proračuni jedinica lokalne samouprave te proračunski korisnici).

Prijelaz iz neprofitnog u proračunski računovodstveni sustav

rrif - 4.2002, str. 24
Neke neprofitne pravne osobe, bez obzira na to što nisu promijenile način financiranja, od 1. siječnja 2002. moraju pri računovodstvenom prikazivanju poslovnih događaja početi primjenjivati proračunski računovodstveni sustav.

Navedenu promjenu je prouzročila Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu proračuna (Nar. nov., br. 119/01.) koja se primjenjuje od 1. siječnja 2002.

Uredba je, osim drukčijeg obuhvata obveznika, unijela i promjene u računovodstveni koncept proračunskog računovodstva koji je vrijedio do toga dana. Promjena obuhvata obveznika pretežito je zahvatila osobe koje su do 31. prosinca 2001. primjenjivale neprofitni računovodstveni sustav.

Kako su neprofitnom računovodstvenom sustavu svojstvena određena računovodstvena pravila, tako navedene osobe pri prijelazu u proračunski računovodstveni sustav trebaju osobitu pozornost posvetiti sadržajnom određenju bilančno iskazanih podataka kako se neki podatci ne bi izgubili, odnosno dvostruko evidentirali.

Bilančne kontroverzije kao posljedica oporezivanja dobitka i dohotka

rrif - 4.2002, str. 34
Prva izrada godišnje prijave poreza na dobitak za 2001. godinu iznijela je na vidjelo sve dobre i loše strane novog poreznog sustava. Najčešće se dobre strane malo naglašavaju, dok se one loše - koje izazivaju probleme računovođama i revizorima, a sutra i djelatnicima iz poreznog nadzora, zanemaruju. Upravo o njima pišemo u nastavku. To je nužno učiniti kako bi se potaknula poboljšanja koja će poduzetnici znati prepoznati kao prijateljski odnos državne administracije prema njima.

U prošlom broju našeg časopisa mr. Parač je opisao zablude o tome kako će ovaj porezni sustav biti povoljniji. Ukidanjem zaštitne kamate porezni teret je u konačnici znatno veći, osobito kod velikih poduzetnika. Mogu li se neke prednosti istaknuti? Na žalost, tek dvije, jedna u svezi s jednokratnim otpisom kojim se može anticipirati trošak amortizacije na godinu nabave i stavljanja u uporabu, ali ne i bez problema koje to s motrišta bilanciranja izaziva u poštenom izvješćivanju. Druga olakšica s osnove novozaposlenih tek će doći do izražaja kada (ali kada?) započne značajnije zapošljavanje.

O čemu se dobrom i lošem radi u ovom dijelu poreznog sustava, o tome u nastavku.

Ekonomska dodana vrijednost (EVA) i tržišna dodana vrijednost (MVA) kao mjere performanse tvrtke

rrif - 4.2002, str. 42
Jedan od najvažnijih strateških ciljeva tvrtke je stvaranje ekonomske vrijednosti za ulagače, kupce i zaposlenike. Njeno stvaranje zahtijeva ulaganje, usmjeravanje, preusmjeravanje i korištenje kapitala na najprofitabilniji način. Za ulagače kapitala ključno je pitanje gdje i na koji način investirati novac s ciljem optimalnog povrata na investirano. Pod pretpostavkom da potencijalni ulagači kapitala u neko trgovačko društvo imaju mogućnost alternativnih ulaganja, za donošenje odluke iznimno važno pitanje jest određivanje vrijednosti povrata tog ulaganja u odnosu na alternativne mogućnosti. Zbog toga je u posljednje vrijeme uloženo mnogo napora da se pronađu odgovarajući pokazatelji koji otkrivaju u kojoj mjeri tvrtke stvaraju ekonomsku vrijednost za njihove vlasnike, odnosno dioničare i ostale ulagače.

Ovdje će biti opisane dvije relativno nove mjere performanse koje u posljednje vrijeme dobivaju na popularnosti. Jedna od njih je "ekonomska dodana vrijednost" (Economic Value Added - EVA) koja se koristi kao mjera uspješnosti. Druga mjera je "tržišna dodana vrijednost" (Market Value Added - MVA) koja se koristi kao pokazatelj vrijednosti tvrtke. O tim mjerama govori se u nastavku.

Upravljačka uloga interne revizije i kontrolinga

rrif - 4.2002, str. 47
Suvremeno postavljene koncepcije interne revizije i kontrolinga polaze od njihove upravljačke uloge u poslovanju trgovačkog društva. Analiziraju se zajednička polazišta te se posebno istražuju metodološke i organizacijske razlike u funkcioniranju interne revizije i kontrolinga, kao i interaktivni doprinos ostvarivanju rezultata i postavljenih ciljeva društva.

Globalna reforma, prepreke i postignuća harmonizacije računovodstva u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj

rrif - 4.2002, str. 56
Proces harmonizacije računovodstvenih informacijskih sustava - računovodstva, računovodstveno-bilančnih politika i novčano-računovodstvenog izvješćivanja potreba je svih regionalnih, državnih i globalnih integracijskih procesa.

Pod harmonizacijom se razumijeva stvaranje takvih okolnosti u kojima su računovodstvene informacije o postojećim uvjetima, odlukama i aktivnostima dostupne, raspoložive i razumljive njezinim korisnicima.

Temeljno obilježje procesa harmonizacije računovodstva jest težnja za približavanjem različitosti i izbjegavanjem uniformiranosti. To se postiže nacionalnim odborima za računovodstvo i računovodstvene standarde. Jedno razmišljanje o harmonizaciji računovodstva u nas pročitajte u nastavku članka.

Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije

rrif - 4.2002, str. 64
    Kompanije se prečesto "zalijeću" u sudske sporove
  • Odbor za međunarodne računovodstvene standarde izdao nova tumačenja
  • IFAC - Dva nova standarda o reviziji
  • Utvrđivanje vrijednosti kompanije

Zadužnica u novome sustavu platnog prometa

rrif - 4.2002, str. 68
Sveobuhvatnim promjenama u platnom sustavu koje su upravo privedene kraju izašlo je na vidjelo da u poslovanju nedostaje kvalitetnih instrumenata za osiguranje naplate potraživanja. Kako je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i uporabi obrazaca platnog prometa (Nar. nov., br. 12/ 02.) ukinut obrazac obračunskog čeka, mnogi su zaključili kako više nema čeka u platnom prometu. No, ipak, od 1. 3. 2002. mogu se izdati čekovi na obrascu br. 20 (koje izdavatelji mogu precrtati) što je objašnjeno u našem časopisu br. 3/02., str. 81. U takvoj situaciji postavilo se pitanje: postoji li još koji instrument osiguranja plaćanja? Bez dvojbe, to je zadužnica i ona tek sada dobiva svoju pravu priliku. Zašto, o tome u nastavku.

Naplata mjenice prema novim propisima o platnom prometu u zemlji

rrif - 4.2002, str. 75
U novim propisima o platnom prometu u zemlji nisu pri podnošenju i izvršenju naloga za naplatu mjenice, u odnosu na druge naloge za plaćanje, predviđene nikakve posebnosti ili izuzetci. No, s obzirom da svaka dospjela mjenica dostavljena banci ne podliježe automatskoj naplati, pojavit će se u primjeni tih propisa određene nedorečenosti i nejasnoće koje treba što prije otkloniti. U ovom članku autor upozorava na neke od njih i predlaže određena rješenja.

Ček - prednosti i nedostatci

rrif - 4.2002, str. 80
Početak primjene novoga Zakona o platnom prometu u zemlji i prestanak uporabe dosada jedinstvenih čekovnih obrazaca, zahtijeva prilagođavanje novim propisima. Izlažu se osnovne zakonske odredbe o čeku i pravila čekovnog poslovanja, o kojima će od sada trebati više voditi računa. Posebno se ukazuje na potrebu sporazumijevanja između sudionika platnog prometa i banaka u pogledu čekova koje izdaju sudionici kao trasanti i vuku ih na banke kao trasate, kao i na potrebu izdavanja čekovnih blanketa kod tih banaka. Naglašavaju se i razlike koje, u odnosu na dosadašnje stanje, slijede kod ostvarivanja čekovnih prava, osobito glede protesta i regresnih prava.

Zatvaranje računa u banci

rrif - 4.2002, str. 89
Jedan od provedbenih propisa Zakona o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/02.) je i Odluka o uvjetima i načinu otvaranja računa u banci (Nar. nov., br. 14/02.) koja se počela primjenjivati od 1. travnja 2002. Danom početka njezine primjene prestala se primjenjivati Odluka o uvjetima i načinu otvaranja računa kod ovlaštenih organizacija (Nar. nov., br. 68/01.).

Kao što smo i najavili u aktualnoj temi ovog časopisa broj 3, od ožujka 2002., s naslovom "Provedba nekih odredbi novog Zakona o platnom prometu u zemlji", isti autor u ovom članku pojašnjava način i uvjete zatvaranja računa poslovnom subjektu u banci i Hrvatskoj narodnoj banci.

Osim navedenoga, autor potpunije pojašnjava razlog zbog kojeg drži da se izbjegavanje plaćanja obveza ne treba sprječavati uz pomoć računa za poslovanje već da se treba sprječavati raspoloživim pozitivnim propisima.

Relativni pokazatelji uspješnosti poslovanja trgovačkog društva

rrif - 4.2002, str. 90
Struktura i sadržaj temeljnih financijskih izvješća predočenih upravi, nadzornom odboru i vlasnicima ne daje dovoljno informacija da samo na temelju njih utvrde i objektivno ocijene kvalitetu poslovanja sa stajališta pojedinog čimbenika poslovanja i njihova ukupnog utjecaja. Kako se bez toga ne mogu donositi dobre odluke za postizanje boljeg imovinskog stanja i rezultata, u nastavku se daje pregled relativnih pokazatelja uspješnosti poslovanja trgovačkog društva. Oni će sigurno potaknuti uprave društva da dopune temeljna financijska izvješća i time povećaju svoju efikasnost i efikasnost nadzornog odbora te informiranost vlasnika.

U primjeni su novi uplatni računi od 1. travnja 2002.

rrif - 4.2002, str. 96
Od 1. travnja 2002. u primjeni je novi Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01. - u nastavku: Zakon), prema kojemu poslove platnog prometa, koji su definirani Zakonom obavljaju Hrvatska narodna banka i banke. Račune za obavljanje platnog prometa sudionicima u platnom prometu otvaraju i vode banke.

Račune banaka, račune Republike Hrvatske i druge račune otvara i vodi Hrvatska narodna banka. U skladu sa Zakonom pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, kao poslovni subjekti - sudionici u platnom prometu, također otvaraju račune u bankama.

U nastavku se daje prikaz pojedinih računa za uplatu poreza i drugih javnih prihoda i način njihova uplaćivanja.

Javne nabave male vrijednosti

rrif - 4.2002, str. 99
Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01. - u nastavku: Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2002.

Imajući na umu da cjelovita i potpuna provedba Zakona nije moguća bez provedbenih propisa, to je primjena Zakona sve do donošenja podzakonskih propisa odgođena.

Otklanjajući zapreke za potpunu primjenu Zakona te postupajući sukladno ovlastima koje su joj u prijelaznim i završnim odredbama dane za donošenje provedbenih propisa, Vlada je, s relativno malim prekoračenjem Zakonom propisanog roka, na sjednici održanoj 7. siječnja 2002. donijela dvije iznimno važne uredbe i to:

- Uredbu o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (u nastavku teksta: Uredba o javnoj nabavi male vrijednosti) i

- Uredbu o objavama za javnu nabavu.

Obje uredbe su objavljene u Narodnim novinama br. 14/2002. i stupile su na snagu danom objave 14. veljače 2002.

U nastavku članka izlažu se načela i postupci na kojima se zasniva nabava malih vrijednosti kod određenih pravnih osoba.

Porezni i računovodstveni položaj dohotka od kapitala

rrif - 4.2002, str. 102
Oporezivanje dohotka od kapitala kod nas je uvedeno temeljem Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00. - dalje: Zakon) s primjenom od 1. siječnja 2001.

Obveznici plaćanja poreza na dohodak od kapitala su fizičke osobe koje ostvaruju primitke po osnovi isplata udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu, od dividendi, od kamata koje zaračunavaju na dane pozajmice trgovačkim društvima te drugim pravnim i fizičkim osobama. Obveznici poreza na dohodak od kapitala su i zaposlenici i članovi trgovačkog društva ako ostvaruju primitke s osnove opcijske kupnje dionica.

U ovom članku pišemo o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na svaki od navedenih dohodaka.

Ovrha na pokretninama radi naplate poreznog duga

rrif - 4.2002, str. 108
Jedan od veoma čestih načina naplate poreznog duga je naplata provedbom ovrhe na pokretninama. Ovrhu provode područni uredi Porezne uprave u upravnom postupku. Pravnu osnovu za provođenje ovrhe nalazimo u odredbama čl. 144. do153. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00.).

Na ono što nije propisano Općim poreznim zakonom supsidijarno se primjenjuje Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96., 29/99. i 42/00.) sukladno odredbama čl. 136. Općeg poreznog zakona. Dakle i kod provođenja ovrhe nad pokretninama, sve što nije propisano navedenim odredbama Općeg poreznog zakona, riješit će se po odredbama Ovršnog zakona.

Ovrha se provodi u upravnom postupku, pa se na sve što nije propisano Općim poreznim zakonom primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91. i 103/96.), a prema odredbama čl. 4. Općeg poreznog zakona.

Što sadrži prijedlog Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja

rrif - 4.2002, str. 111
Već duže vrijeme iz javnih medija dolaze informacije da se predlaže zakon koji bi uređivao obvezu plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje (osim na plaće) i na sve ostale oporezive primitke prema Zakonu o porezu na dohodak te učeničke i studentske zarade.

Donošenje takvog zakona izaziva bitne promjene u području socijalnog osiguranja u nas, a tehnika provođenja tih promjena zahtijeva izmjenu svih sada važećih zakona koji uređuju mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i oporezivanje.

Ovih dana upućen je nacrt prijedloga Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (u nastavku: Zakon) Vladi Republike Hrvatske koji će onda biti upućen Saboru na prvo čitanje. Budući da je riječ o vrlo složenim određenjima o pravima i obvezama, očekuje se dosta problema u primjeni. Predviđeni rok početka njegove primjene je 1. 7. 2002.

Zbog velikog interesa naših čitatelja u ovom članku pišemo samo o nekim predloženim odredbama ovog Zakona za koje smo ocijenili da su u ovom trenutku najzanimljivije. To ne znači da uredništvo daje podršku ovom propisu, nego je cilj prikazati što donosi novi Zakon. Više o tome pisat ćemo onda ako i kada Zakon bude donesen.

Odgovori na pitanja iz prakse (I.)

rrif - 4.2002, str. 117
U prošloj godini uredništvo časopisa započelo je u okviru rubrike POREZI ciklus odgovora na pitanja iz problematike poreza i računovodstva. U ovoj godini ponovno nastavljamo s tom tematikom, ali sada u novoj rubrici koja bi trebala postati ustaljeno mjesto za kratku obradu poslovne problematike.

Napominjemo da se službena stajališta o poreznim i drugim pitanjima koja daju razna ministarstva objavljuju u našem drugom časopisu PRAVO i POREZI, pa čitatelji mogu proširiti svoja saznanja ili razriješiti neke svoje "porezne dvojbe" na taj način.

U časopisu RRiF br. 11/01. str. 98. do 101. dan je pregled sadržaja objavljenih poreznih savjeta. Slučajevi što se opisuju u nastavku ovog članka u svezi su s porezom na dobitak - još jednom s kratkim osvrtom na sastavljanje prijave poreza na dobitak (obrazac PD), i poslovni događaji pojašnjeni s motrišta poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak.

Poslovne knjige i evidencije obrtnika, slobodnih zanimanja i ostalih samostalnih djelatnosti

rrif - 4.2002, str. 122
Poslovne knjige su svakom poreznom obvezniku osnova i preduvjet za utvrđivanje poslovnog rezultata te temelj za izradu poreznih izvješća i izračun porezne obveze. Zato je od iznimne važnosti da se poslovne knjige vode prema kriterijima urednosti, ažurnosti te temeljem vjerodostojnih isprava jer će upravo o tome ovisiti i rezultati koje ćemo iz njih dobiti. Glede njihova vođenja i čuvanja treba poštivati sve propise koji odre đuju njihov ustroj neovisno o tome radi li se o poslovnim knjigama i evidencijama sa stajališta propisa o porezu na dohodak, PDV-u, trgovini i dr.

Što donosi novi Kolektivni ugovor za obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo

rrif - 4.2002, str. 127
Novosklopljeni Kolektivni ugovor za obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo u primjeni je od 1. ožujka 2002. i uslijedio je nakon gotovo dvogodišnje primjene odredbi Anexa Kolektivnom ugovoru iz 2000. godine.

Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje i primjenjuje se samo na stranke koje su ga sklopile, njihove članove te osobe koje će naknadno postati članovi.

U nastavku se daju najznačajnije odredbe novog ugovora koje se razlikuju od odredaba prethodno vrijedećeg ugovora, a tekst Kolektivnog ugovora bit će objavljen u novom izdanju naše knjige "Obrtništvo".

Dokazivanje povlaštenog podrijetla robe pri uvozu roba iz Europske unije

rrif - 4.2002, str. 129
Zakonom o trgovini (Nar. nov., br. 11/96., 73/99., 62/01., 109/01. i v. Zakon o državnom inspektoratu - Nar. nov., br. 76/99.) stvorena je pretpostavka da određenu robu zbog različitih razloga, uključivo i zbog provo đenja ugovora o slobodnoj trgovini, može pratiti potvrda o podrijetlu robe.

Prema odredbi čl. 29. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 144/99., 48/00., 49/00., 77/ 00. i 12/01.) povlašteno podrijetlo robe dokazuje se podnošenjem dokaza o podrijetlu robe.

Potvrdu o podrijetlu robe mogu izdavati i ovjeravati carinska tijela Republike Hrvatske.

Obrazac EUR.1, obrazac kojim se dokazuje povlašteno podrijetlo robe, popunjava izvoznik, a na njegov ga zahtjev izdaje i ovjerava Carinska uprava.

U članku se uz pojašnjenje načina popunjavanja daju i slike popunjenih obrazaca EUR.1 pri uvozu i izvozu robe.

Nadzorne knjige vanjskotrgovačkih i kreditnih poslova s inozemstvom

rrif - 4.2002, str. 139
Na temelju odredbe čl. 58. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (u nastavku teksta: Devizni zakon) domaće osobe, odnosno pravne osobe, kako je to određeno uvodnim odredbama pripadajućeg provedbenog propisa, Naredbe o vođenju nadzorne knjige svakog sklopljenog vanjskotrgovinskog i kreditnog posla s inozemstvom, trebaju voditi evidenciju o svakom sklopljenom vanjskotrgovačkom i kreditnom poslu s inozemstvom i o plaćanju i naplati tih poslova. Napominjemo da pojam pravnih osoba prema odredbama Deviznog zakona obuhvaća i obrtnike i druge fizičke osobe koji samostalnim radom obavljaju djelatnost te trgovce pojedince.

Ovaj provedbeni propis Deviznog zakona nije, kao što je to svojstveno većini njegovih provedbenih propisa, mijenjan od dana svoga donošenja.

Bez obzira na to i danas se pri unošenju podataka u nadzorne knjige, knjige pomoću kojih se vodi evidencija o svakom sklopljenom vanjskotrgovačkom i kreditnom poslu s inozemstvom, javljaju neke dvojbe.

Kako popuniti nadzorne knjige, koji su njihovi elementi, na što treba obratiti pozornost s obzirom na promjene u deviznom poslovanju koje su se zbile tijekom 2001., tema je ovog članka.

Prokura društva s ograničenom odgovornošću

rrif - 4.2002, str. 147
Prokura je trgovačka punomoć sa zakonski određenim sadržajem i opsegom ovlasti.

U praksi društava s ograničenom odgovornošću učestao je problem širine ovlaštenja prokurista iz razloga što je po svojoj prirodi to društvo liberalnije od dioničkog društva, te ne postoje tako čvrsta zakonom utvrđena pravila. Prokura se dovodi u svezu sa supstitucijom članova uprave kad su stekli pravo na mirovinu kako bi ublažili svoju izloženost plaćanju dodatnog doprinosa za MO, ali i drugo. O tome u nastavku.

Program poticanja zapošljavanja

rrif - 4.2002, str. 151
Donošenjem Programa poticanja zapošljavanja utvrđeni su načini zapošljavanja pojedinih skupina osoba sadržajno raspoređenih u šest potprograma kako slijedi u članku.

Ovaj Program, kao konstitutivni dio politike zapošljavanja, donesen je od strane Vlade Republike Hrvatske, a objavljen je u Narodnim novinama br. 21/02.) od 6. III. 2002.

Utvrđene su nove osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje

rrif - 4.2002, str. 154
Od 1. travnja 2002. doprinos za mirovinsko osiguranje obračunava se na osnovice koje su više za 5,88% u odnosu na prethodne.

Za zaposlene osobe osnovica na koju se uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje je plaća koja ne može biti niža od 1.800,00 kn. Za ostale osiguranike osnovice su utvrđene Odlukama koje su objavljene u Nar. nov., br. 25/02. i o kojima pišemo u ovom članku.

Harley Davidson - uspjeh kroz uspone i padove

rrif - 4.2002, str. 159
Motocikli Harley Davidson su jedna od ikona američkog stila života. Riječ je o kultnom proizvodu planetarne popularnosti. Harley Davidson je snažno pozicionirana tržišna marka u svijesti potrošača s precizno određenim asocijacijama. Uz taj proizvod se veže osjećaj muževnosti, slobode i avanturizma, premda su u jednom razdoblju počele prevladavati negativne asocijacije vezane uz taj proizvod koje su producirale motociklističke bande.

Nastanak i uspjeh kompanije Harley Davidson je tipična priča o mogućnostima koje pružaju Sjedinjene Američke Države. Američki san o bogatstvu utemeljenom na individualnom poduzetništvu u potpunosti se ostvario u slučaju Harley Davidsona.

Vijesti iz udruge "Hrvatski računovođa"

rrif - 4.2002, str. 162
    Hommage prof. dr. sc. Viktoru Francu u povodu osamdesetog rođendana
  • Novi cjenik usluga računovodstvenih ureda za Primorsko-goransku županiju
  • Stručno putovanje u Španjolsku

Novi propisi

rrif - 4.2002, str. 166

Aktualno iz gospodarstva

rrif - 4.2002, str. 169
    Hladan tuš
  • Bolje u lošem
  • Ukor sa zadrškom
  • Mrkva i štap
  • Upitna vrijednost za novac
  • Grubi rezovi
  • Zakonski karusel

Vijesti iz Europske unije i svijeta

rrif - 4.2002, str. 171
    Ugovor iz Nice, prosinac 2000.
  • Najveće europske banke
  • Snaga inovacija vodećih industrijskih nacija
  • Njemačko gospodarstvo i EU
  • Jezično sporazumijevanje u Europskoj uniji
  • Ulagači ponovno otkrivaju Internet providere
  • Ostavite prtljagu u Berlinu
  • Razvoj privatnog poduzetništva u NR Kini
  • Zaduženost zemalja u razvoju i tranziciji
  • Deset najvećih trgovačkih koncerna na svijetu
  • Razvoj privatne imovine bogatih

Gospodarska statistika

rrif - 4.2002, str. 174
    Gospodarska kretanja
  • Cijene na malo
  • Troškovi života
  • Cijene ugostiteljskih usluga
  • Industrijska proizvodnja
  • Plaće
  • Vanjskotrgovačka razmjena Hrvatske u 2001.
  • Turizam
  • Unutrašnja trgovina
  • Zapošljavanje i nezaposlenost
  • Nepodmireni nalozi za plaćanje pravnih osoba evidentirani u Zavodu za platni pronet 31. prosinca 2001.

Poslovne obavijesti

rrif - 4.2002, str. 181
    Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka i stopa poreza i prireza na dohodak u 2002.
  • Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u travnju 2002.
  • Pregled eskontnih stopa i zateznih kamata u 2002.
  • Konformni koeficijenti za izračunavanje zateznih kamata po izravnom postupku za 2002. godinu
  • Krediti, kamate i porezi u 2002.
  • Pregled kamatnih stopa na kredite pravnim osobama
  • Kamatne stope na godišnjoj razini na oročene depozite građana u kunama u ožujku 2002.
  • Pregled srednjih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB od 1. III. do 31. III. 2002.
  • Pregled kamatnih stopa EURIBOR i LIBOR od 31.01.2002. do 27.02.2002.
  • Pregled zateznih kamata i eskontnih stopa od 1990. do 2002. godine
  • Izračunavanje konformnog koeficijenta na džepnom računalu
  • Prestanak obračunskog plaćanja preko računa u banci
  • Cjenik usluga vođenja računa i platnog prometa kod banaka
Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)