I sada-kraj! Završni proizvod našeg posla su financijska i porezna izvješća za prošlu godinu. Kako će ona izgledati umnogome ovisi i o našem znanju i kreativnim sposobnostima.Granicu dopuštenosti moramo znati prepoznati. Bilančna se kozmetika ne može odigrati prema kriterijima izbora ljepotice.Možemo li raditi bilancu koja će se istodobno svidjeti upravi i vlasnicima? Je li cilj odabrati takve metode obračuna i računovodstvene politike koje su prema našem mišljenju zaista najbolje, ili pak one koje će uprave i većinski vlasnici smatrati najboljima....
Od početka 2007. u primjeni je novi Zakon o poticaju ulaganja (Nar. nov., br. 138/06., dalje: Zakon), kojim je zamijenjen istoimeni zakon iz 2000. Za novi se Zakon može dati malo bolja ocjena od prije vrijedećeg. Sada je moguće, uz određene uvjete, ostvariti porezne, carinske i potporne dotacije za nove zaposlenike i u postojećim društvima, dok se to do kraja prošle godine odnosilo samo na novosnovana društva. Druga bitna novost jest da se potpore ne mogu ostvariti za ulaganja u područje trgovine, turizma i graditeljstva, nego samo za proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti i tehnološko-razvojne centre. Dosadašnja prava stečena prema prije vrijedećem zakonu primjenjivat će se do isteka razdoblja za koje su odobrene. U primjeni Zakona zasigurno će se pojaviti nejasnoće jer sadržava brojne terminološko-pravne i ekonomske dvojbe. U nastavku se daje pregled sadržaja Zakona i komentari nekih odredbi.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Godišnja financijska izvješća za jednogodišnje poslovanje jesu službena izvješća uprave trgovačkog društva. Ona sadržavaju obavijesti o ostvarenim prihodima, rashodima, financijskom rezultatu te o financijskom i imovinskom stanju društva na dan 31. prosinca poslovne godine. Ona su i temelj za izradu poslovnog izvješća o stanju društva. Uprava povjerava sastavljanje godišnjih financijskih izvješća profesionalnim računovođama, koji u načelu tijekom godine obavljaju računovodstvene poslove. Propisana je obveza uprave potpisati financijska izvješća i predočiti ih vlasnicima, državnim institucijama i drugim korisnicima. Ispred računovođe koji sastavljaju financijska izvješća nazire se velika stručna i moralna odgovornost. Stručna odgovornost proizlazi iz nužnosti njihova dobrog poznavanja propisa o vođenju računovodstva i financijskog izvješćivanja, poreznih propisa, računovodstvenih standarda vezanih za iskazivanje pozicija u pojedinim financijskim izvješćima, računovodstvenim politikama poduzetnika, internim aktima i dr. Moralna je odgovornost vezana uz istinito i pošteno iskazivanje pozicija u financijskim izvješćima. Odgovornost za uljepšano iznošenje pokazatelja uspješnosti poslovanja i imovinskog stanja društva može dovesti računovođu i do krivične odgovornosti. Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2006. moramo imati na umu da je od 1. siječnja 2006. u primjeni novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.) i drugi propisi koji utječu na postupak sastavljanja godišnjih financijskih izvješća. Za to su bitni:
Novi kriteriji klasifikacije obveznika (čl. 17. ZOR-a)
Financijski izvještaji (Odluka o obliku i sadrža ju financijskih izvješća, Nar. nov., br. 122/06.)
Obveznici revizije financijskih izvješća (Zakon o reviziji Nar. nov., br. 146/05.) i
Naputci Porezne uprave o sastavljanju godišnje prijave poreza na dobitak - PD i dr.
U ovom broju dajemo naputke za sastavljanje godišnjih financijskih izvješća za trgovačka društva i obrtnike "dobitaše" koji vode dvostavno knjigovodstvo prema Zakonu o računovodstvu, MRS-ovima i MSFI-ma. Dalje, iznosimo obračun i sastavljanje poreznog izvješća PD, amortizacije dugotrajne imovine, te obračun doprinosa koji terete troškove ovih poduzetnika. U cilju lakšeg snalaženja u nastavku predočujemo pregledni sadržaj.
Prema Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Nar.nov. br., 84/02. čl. 2., t. 6 − dalje: ZTVP) ovlaštena društva označuju brokerska društva i banke, koji su za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima dobili dozvolu Povjerenstva. Brokerska društva obavljaju poslove propisane čl. 34. ZTVP-a, a za koje su od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) dobili dopuštenje te ih upisali kao djelatnosti usudski registar.Osim što obavljaju posredničke usluge kupnjei prodaje vrijednosnih papira za svoje klijente te za njih naplaćuju brokersku proviziju, istim vrijednosnim papirima trguju u svoje ime i za svoj račun...
Primjer:Proračunski korisnik je pri popisu sitnog inventarau uporabi utvrdio manjak telefona. Njegovanabavna vrijednost je 100,00 kn.Njegov otpis je do kraja 2006., prema pravilimaproračunskog korisnika, 40,00 kn.Za nadoknadu manjka postoji nekolikomogućnosti:1) za manjak se ne tereti radnik, niti druga osoba;2) za manjak se tereti fi zička osoba. Svotapotraživanja od fi zičke osobe je različita:a) 60,00 knb) 80,00 knc) 30,00 knKnjiženja su sljedeća:....
Primjer:Proračun je dobio dugoročni zajam u iznosu100,00 kn. Zaračunana kamata iznosi 10,00 kn.Otplaćeno je 90,00 kn glavnice, a 9,00 kn kamata.Dio kamate u svoti od 4,00 kn zaračunan je zatekuću proračunsku godinu, a dio u svoti od 6,00 knse odnosi na sljedeću proračunsku godinu...
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Svaka organizacija djeluje susrećući se s rizikom. Npr. rizik je hoće li novi proizvod uspjeti, ili hoće li promjena valutnog tečaja u zemlji u kojoj organizacija posluje bitno utjecati na novčani priljev. Organizacija ne može poslovati bez riskiranja. Međutim, način na koji organizacija upravlja rizicima uvelike utječe na moguće učinke rizika. Neke organizacije imaju kontrolne mehanizme za upravljanje rizicima. Neke ih organizacije nemaju. Revizor treba upoznati rizike koji ugrožavaju poslovanje organizacije i način na koji ih njezina uprava utvrđuje i njima upravlja. Analiza rizika izravno utječe na vrstu i opseg revizijskog rada. Više o tome u nastavku.
Ukratko o riziku
Veza između poslovnog rizika i revizijskog procesa
Na svojoj redovitoj mjesečnoj sjednici održanoj 23. i 24. listopada 2006. godine IASB je nastavio rasprave o prezentiranju financijskih izvješća, financijskim instrumentima - instrumentima zaštite od rizika, zajedničkom poslovanju, troškovima posudbe, poslovnim kombinacijama II, osiguranju, računovodstvenim standardima za mala i srednje velika poduzeća, priznavanju prihoda, konceptualnom okviru standarda, amandmanu na MRS 37, konsolidiranim izvješćima, amandmanima na MRS 1, obvezama prema zaposlenicima nakon umirovljenja, te ostalim, uglavnom tehničkim pitanjima. U nastavku se ukratko iznose zaključci o prezentiranju financijskih izvješća i računovodstvenim standardima za mala i srednje velika poduzeća.
Do 31. siječnja 2007. poslodavci su obvezni dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu izviješće o isplaćenim plaćama, plaćenim doprinosima iz plaće, porezu na dohodak i prirezu na Obrascu IP. Isplatitelji koji su u 2006. godini isplaćivali autorske honorare, nadoknade po ugovoru o djelu, dohodak od kapitala (dividende, zadržani dobitak ostvaren u razdoblju 2001. do 2004., kamate na pozajmice, platili porez na izuzimanja) i druge dohotke na koje su platili porez pri isplati obvezni su o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu na obrascu ID-1. Osobama kojima su isplatili navedene primitke obvezni su uručiti Potvrdu o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2006. godini, na za to propisanom obrascu. U ovom članku pišemo kako treba iskazati podatke na spomenutim obrascima.
Obrazac IP - izvješće o plaći, mirovini, porezu na dohodak i prirezu
Obrazac ID-1 - izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu
Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Oporezivanje PDV-om pri uvozu dobara propisano je čl. 2. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 95/05. - dalje: Zakon o PDV-u) kojim se određuje da se porez na dodanu vrijednost plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik obavi baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnošću. Kad je riječ o uvozu dobra i obvezi plaćanja PDV-a pri carinjenju uvoznog dobra, s obzirom na važeće odredbe Zakona o PDV-u i Carinskog zakona, postavlja se pitanje nastaje li u svakom slučaju pri uvozu dobara i porezna obveza- Dalje, postoji li zakonska mogućnost odgode plaćanja carine i PDV-a, odnosno je li moguće prema odredbama Zakona o PDV-u ostvariti porezno oslobođenje te je li porezno oslobođenje u neposrednoj vezi s carinskim oslobođenjem.
Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri privremenom uvozu dobara
Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara radi dorade i oplemenjivanja
Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri unutarnjoj proizvodnji
Oporezivanje PDV-om pri unutarnjoj proizvodnji bez odobrenja carinarnice
Obveza izrade godišnjih izvješća o obračunanom i plaćenom posebnom porezu, za porezne obveznike - proizvođače i uvoznike dobara koji se oporezuju posebnim porezima, ujedno je i mogućnost ispravka možebitnih pogrešaka u vezi s više ili manje uplaćenim posebnim porezom u tijeku 2006. Izvješća treba predati do kraja siječnja 2007. nadležnoj carinarnici te priložiti godišnji popis - inventuru proizvoda na dan 31. prosinca 2006. O obračunavanju i plaćanju posebnih poreza pisano je u časopisu RRiF br. 5/06., str. 78., a o obveznim godišnjim izvješćima s prikazima bitnijih stajališta Ministarstva financija - Carinska uprava pročitajte u nastavku članka.
Novosti u oporezivanju posebnim porezima u 2006. i prikaz nekih stajališta Carinske uprave
Zakonski okvir - propisi koji uređuju oporezivanje posebnim porezima
Podsjetnik prije izrade godišnjih izvješća o posebnim porezima
Porezni položaj utvrđenih manjkova, kala, rastepa, kvara i loma proizvoda koji se oporezuju posebnim porezima
Godišnja izvješća o obračunanim i plaćenim posebnim porezima i uplatni računi
Zaključne napomene
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Donošenje Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06. od 20. prosinca 2006., koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006.) predviđeno je Planom usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije za 2006.., kao i Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010. Novosti koji su donesene tim zakonom su sljedeće: radno vrijeme više ne propisuje lokalna samouprava, već je to pitanje jedinstveno uređeno ovim zakonom, više nije potreban voditelj poslovanja, u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj više nije obvezan primjenjivati Posebne uzance te poslovne običaje u ugostiteljstvu, osim zabrane usluživanja, zabranjeno je i konzumiranje alkoholnih pića maloljetnicima te su za navedenu kontrolu nadležni, osim Državnog inspektorata, i MUP - policijski službenici. Dalje, ugostitelj je obvezan osigurati gosta u svim smještajnim objektima od posljedica nesretnog slučaja. Ugostitelji, a ni pružatelji usluga, u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu više ne trebaju dostaviti na ovjeru cjenik usluga niti normativ, a stranci će moći iznajmljivati sobe, apartmane, kuće za odmor itd. pod određenim uvjetima. O navedenom možete opširnije saznati u ovom članku.
Što uređuje Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Ugostiteljski objekti i način poslovanja ugostitelja
Minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju
Postupak utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
Kampiranje
Ugostiteljske usluge u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu
U slučaju primljenih vlasničkih ulaganja iz inozemstva ili obavljenih vlasničkih ulaganja u inozemstvo, naši rezidenti moraju su o tome obavije stiti Direkciju za statistiku Hrvatske narodne banke (dalje: HNB). Ako nerezident stekne udio u vlasništvu kod našeg re zidenta, pravne osobe, o takvoj transakciji taj rezident treba podnijeti prijavu na propisanim obrascima. Također, ako rezident, pravna ili fizička osoba, stekne vlasnički udio u pravnoj osobi, nerezidentu, također mora takvu transakciju prijaviti Direkciji za statistiku HNB-a.
Obračunske namire, kako ih naziva Zakon o platnomprometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01.) iZakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03.i 140/05.), nisu zabranjene Zakonom o deviznomposlovanju. One nisu zabranjene nijednim od provedbenihpropisa tog zakona...
Koja se šifra mora pridružiti zaračunanoj usluzikoja sadržava prema deviznim propisima nekolikovrsta usluga a zaračunana je u jednoj svoti?
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti - NKD ove će godine prvi put doživjeti promjenu u svojoj strukturi. Povod znatnim promjenama velika je revizija Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici, poznatije pod kraticom NACE. Kako bi svi zainteresirani imali predodžbu o kakvoj je promjeni riječ, u ovom su članku prikazane radnje koje će uslijediti kako bi nova klasifikacija zaživjela u Statističkom sustavu Republike Hrvatske.
Prijelaz na novu klasifikaciju
Nacionalni koncept primjene klasifikacije NKD 2007.
Koncept prijelaza na novu klasifikaciju u registru poslovnih subjekata
Ponovno je aktualno istaknuti da je trgovačko dru štvo koje je registrirano u nas kao društvo s ograničenom odgovornošću (Gesellschaft mit beschrankter Haftung) - d.o.o. - obvezno ustrojiti i voditi određen upisnik u koji se upisuju "vlasnici poduzeća", kako se to u svakodnevnom govoru kaže, za članove društva s ograničenom odgovornošću. Takav se upisnik vodi putem određene knjige koju Zakon naziva knjigom poslovnih udjela. Sve promjene tijekom godine vezane uz članstvo u d.o.o. moraju se evidentirati i u knjizi poslovnih udjela, te o tome sada, zaključno s 31. siječnja 2007. , pisanim putem izvijestiti nadležan trgovački sud. Napominjemo kako je u okviru naše naklade tiskana ova knjiga (tvrdi uvez) , koja se može naručiti ili nabaviti na prodajnom mjestu RRiF -a (Zagreb, Vlaška 68).
Uvod
Iz sudske prakse
Neka druga bitna pitanja vezna za knjigu poslovnih udjela i izvješćivanje
Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđeno je kolektivnim ugovorima, ugovorom o radu, aktima poslodavca i Zakonom o radu (Nar. nov., br. 137/04. i 68/05.), dok se pitanje oporezivosti otpremnine utvrđuje poreznim propisima. U kojim slučajevima pri raskidu ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je ona oporeziva a kada neoporeziva, pišemo u nastavku članka.
Način obračuna doprinosa i poreza iz plaća nije se znatno promijenio jer se nije mijenjao Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) ni Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 177/04.), pa su doprinosi iz i na plaću te način utvrđivanja poreza na dohodak i prireza ostali nepromijenjeni. U skladu s odredbom čl. 3. t. 27. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, promijenjene su samo osnovice na koje se obračunavaju doprinosi u 2007. To znači da se mijenja najniža osnovica i najviša osnovica za plaćanje mirovinskog doprinosa na mjesečnoj i godišnjoj razini te osnovice za obračun doprinosa za sve osiguranike obveznih osiguranja. Kako se to odražava na obračun plaća i visinu obveza za doprinose u 2007. pišemo u ovom članku.
Određivanje visine plaće
Visina plaće prema kolektivnim ugovorima
Doprinosi iz plaća i na plaće
Najniže i najviše osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje u 2007.
Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak
Plaćanje prireza
Primjeri obračuna plaća
Pregled osnovica, stopa i svota za sve ostale osiguranike
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Hrvatski sabor je ovogodišnje redovito zasjedanje zaključio 15. prosinca 2006.
Tijekom redovite 23. sjednice raspravio je više od dvadeset zakona i donio niz novih te izmjene i dopune važećih zakona od kojih izdvajamo samo one kojima se u hrvatski pravni sustav uvode bitnije novosti ili izmjene. Doneseni zakoni objavljeni su u Narodnim novinama br. 138/06, i ... / 06.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama
Zakon o kreditnim unijama
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Zakon o izmjenama i dopunama carinskog zakona
Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru
