Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je na svojim mrežnim stranicama pitanja i informacije vezane uz obvezu izdavanja eRačuna u javnoj nabavi. O primjeni eRačuna u javnoj nabavi kod neprofitnih organizacija očitovalo se Ministarstvo financija – Državna riznica u Uputi za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. godine. U nastavku članka dajemo sažeti prikaz najvažnijih odgovora i informacija u vezi s navedenom tematikom.

1. Obveze u javnoj nabavi od srpnja 2019. godine
2. Pregled odgovora na najčešća pitanja vezana uz obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna
3. Primjena eRačuna kod neprofitnih organizacija

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave nekretnina za daljnju prodaju prema zahtjevima računovodstvenih standarda. Pri tome daje primjere knjiženja nabave i prodaje navedenih nekretnina ovisno o tome hoće li se te nekretnine klasificirati kao zalihe prema zahtjevima HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2, kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji prema zahtjevima HSFI-ja 8 odnosno MSFI-ja 5 ili kao ulaganja u nekretnine prema zahtjevima HSFI-ja 7 odnosno MRS-a 40.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Računovodstveno praćenje preprodaje nekretnina tijekom redovitog poslovanja
3. Računovodstveno praćenje nekretnina klasificiranih kao imovina namijenjena prodaji
4. Računovodstveno praćenje nekretnina koje se drže dulje razdoblje radi porasta njihove tržišne vrijednosti
5. Zaključak

      Velik broj društava u svojem poslovanju imaju zemljište kao dugotrajnu materijalnu imovinu ili kratkotrajnu imovinu za gradnju objekta za prodaju kako bi ostvarili neke ciljeve (povećanje vrijednosti društva) odnosno ostvarenje dobitka. U članku se obrazlažu neke od najčešćih poslovnih promjena u vezi sa zemljištem i daje njihov prikaz u računovodstvu: od unosa, kupnje, prodaje, ulaganja u nekretnine do zemljišta kao zaliha. U članku su objašnjeni poslovni događaji na primjerima u različitim poslovnim situacijama. Naravno, objašnjen je i neizbježan porez, tj. porez koji je relevantan za zemljište, kako i kada se obračunava i u kojim situacijama postoji mogućnost da se ipak porez ne mora platiti.

1. Pristup računovodstvu zemljišta
2. Unos zemljišta kao povećanje kapitala
3. Zakup poljoprivrednog zemljišta
4. Kupnja zemljišta
5. Prodaja zemljišta
6. Poboljšanje na vlastitom zemljištu
7. Ulaganja u zemljišta
8. Zemljište kao zaliha
9. Porezno motrište zemljišta
10. Zaključak

      Troškovi novčanih kazna za prekršaje i prijestupe, nadoknada štete i ugovornih kazna nisu uobičajeni troškovi i rijetko se javljaju u poslovnoj praksi. Kada se pojave, često se javlja dvojba u vezi s poreznim položajem takvih troškova. Autor u ovome članku obrazlaže način iskazivanja navedenih troškova u poslovnim knjigama i njihov porezni položaj.

1. Uvod
2. Troškovi kazni za prijestupe i prekršaje
3. Troškovi nadoknada šteta
4. Trošak ugovorne kazne (penala)
5. Zaključak

      Trgovačka društva, ali i građani, sve se više odlučuju za ulaganje u investicijsko zlato kao jedan od sigurnijih načina ulaganja. Prednosti takva ulaganja su višestruke, no najzanimljivije su one porezne, osobito kada je riječ o građanima – ulagačima. Društva koja se žele baviti trgovinom investicijskim zlatom, a obveznici su poreza na dodanu vrijednost, trebaju poznavati pravila vezana uz primjenu posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata. O poreznom i računovodstvenom položaju trgovine investicijskim zlatom pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što se smatra investicijskim zlatom
3. Porezni položaj investicijskog zlata
4. Računovodstveno praćenje nabave i prodaje investicijskog zlata
5. Vođenje evidencije o prodaji investicijskog zlata i čuvanje dokumentacije
6. Zaključak

      U ovoj se rubrici daju odgovori na najčešća računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Pitanja se odnose na bilančnu dvojbu kada vrijednosno uskladiti utuženu tražbinu, kako i kada pokriti nastali gubitak iz otpisa takve tražbina, kako računovodstveno evidentirati stan koji se kupuje za svrhe iznajmljivanja za stanovanje, kakvo je porezno motrište poslovanja turističkih agencija, kako obračunati PDV pri stjecanju dobara u carinskom postupku 42, kakav je porezni položaj usluga izrade idejnog rješenja za nekretninu koja se gradi izvan RH, kako obračunati plaću u slučaju neopravdanog izostanka radnika, kako volonterima isplatiti neoporezivu naknadu za korištenje osobnim automobilom te odgovori na pitanja u vezi s radom umirovljenika u prijevremenoj starosnoj mirovini.
      Odgovori nužno ne znače rješenja vašeg slučaja s obzirom na kompleksnost problematike koja može biti u konkretnom slučaju, ali daju pravac mogućeg rješenja. Stoga ih treba uzeti uz dužan oprez i uz potpuno razumijevanje vlastitog slučaja.

RAČUNOVODSTVO
1. Vrijednosno usklađenje tražbine i pokriće gubitka nastalog otpisom tražbina
2. Računovodstveno praćenje nabave stana za iznajmljivanje

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1. Poslovanje turističkih agencija s motrišta PDV-a
2. Obračun PDV-a kod primjene carinskog postupka 42 u drugoj zemlji članici EU-a
3. Usluga izrade idejnog rješenja za zgradu
4. Stopa PDV-a na sjemenje

POREZ NA DOHODAK
1. Obračun plaće u slučaju neopravdanog izostanka radnika
2. Isplata neoporezive naknade volonterima za korištenje osobnim automobilom

RADNI ODNOSI
1. Rad umirovljenika u prijevremenoj starosnoj mirovini

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju: valutna klauzula koja se pojavljuje kod oročavanja novca te prijenos sredstava od nadležnog proračuna njegovom proračunskom korisniku za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Samo se realizirana razlika valutne klauzule iskazuje kao prihod odnosno rashod, dok to nije dopušteno za onu koja to nije. Pri prijenosu novca za redovito poslovanje nadležan proračun može upotrijebiti račun iz računskog plana koji odgovara vrsti rashoda za koju se daje novac ili „zbirni“ račun iz podskupine računa koja nosi naziv: Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti.

1. Valutna klauzula pri oročenim depozitima
2. Prijenos sredstava podređenom proračunskom korisniku

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s primljenom uslugom te podizanjem gotova novca. Ako uslugu neprofitnoj organizaciji pruži član udruge, ona se nalazi u istom položaju kao da ju je pružila bilo koja druga fizička osoba. Uvijek se mora iskazivati stvarna poslovna promjena, bez obzira na to što možda postoji vremenski raskorak u kolanju dokumentacije koja o njoj svjedoči.

1. Korištena usluga člana udruge
2. Podizanje gotovine s transakcijskog računa

      Poslodavci svojim radnicima mogu dati na uporabu službena vozila za privatne i službene namjene, a mogu od svojih radnika zatražiti (uz njihov pristanak) povremenu uporabu privatnog vozila u službene svrhe. Isplata nadoknade za radnikovu uporabu privatnog vozila za službene svrhe predstavlja ‘’kompenzaciju’’ radnikovih povećanih troškova koji nastaju korištenjem njegove privatne imovine, a koji se odnose na troškove goriva, amortizacije, održavanja i dr.
      Pritom je poreznim propisom poslodavcu omogućena neoporeziva nadoknada radnikovih troškova, a pri samoj uporabi privatnog vozila za službene namjene mogu se javiti i drugi troškovi. Koji su to troškovi i kakav je općenito porezni položaj uporabe privatnog vozila za službene namjene, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Uporaba privatnog vozila za potrebe službenog puta
3. Vožnja u mjestu – loco-vožnja
4. Nadoknada za uporabu privatnog vozila u službene svrhe nezaposlenim osobama

      Prilikom obračuna plaće bitno je znati da obveza obračuna doprinosa iz i na plaću, poreza na dohodak i prireza nastaje u trenutku isplate plaće bez obzira na to isplaćuje li se plaća u cijelosti ili u dijelovima. Ako se pak plaća ne isplati u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, doprinose, porez na dohodak i prirez treba obračunati najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za plaću koja je dospjela za isplatu. O obračunanim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu treba izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu JOPPD, uz korištenje oznaka propisanih za pojedine slučajeve, a bezbroj je slučajeva u praksi. Stoga u ovom čl. objašnjavamo kako treba postupiti u najčešćim slučajevima.

1. Uvodne napomene
2. Kako treba postupiti kada se plaća ne isplaćuje
3. Isplata plaće u dijelovima
4. Zaključak

      Porezni obveznici koji na području EU-a nemaju sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivalište ili uobičajeno boravište imaju pravo na povrat PDV-a, pod propisanim uvjetima, koji su im zaračunali porezni obveznici na području RH. Autorice u članku obrazlažu pod kojim uvjetima i na koji način navedeni porezni obveznici ostvaruju povrat poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV-a) koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (dalje: RH). Zahtjev za povratom PDV-a podnosi se na Obrascu ZP-PDV.

1. Uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
2. Podnošenje zahtjeva za povratom PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
3. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
4. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima izvan EU-a
5. Zaključak

      Porezna je uprava ovlaštena na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu njegovih poslovnih događaja i djelatnosti na koja se zbog svojih osobitosti ne mogu primijeniti općenita službena tumačenja poreznih propisa. Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu upravu, a troškove njegova izdavanja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva, ali po posebnom pozivu poreznog tijela. Za izdavanje obvezujućeg mišljenja nadležno je savjetodavno tijelo koje imenuje ravnatelj Porezne uprave, a koje se sastoji od ovlaštenih djelatnika Porezne uprave.
      Budući da se kod poreznih obveznika nastoji potaknuti primjena ovog instituta, u Općem poreznom zakonu, koju je u primjeni od početka ove godine, brisana je odredba prema kojoj su prije bila propisana područja primjene obvezujućih mišljenja. Stoga se od 1. siječnja 2019. godine obvezujuća mišljenja mogu zatražiti za bilo koje porezno područje. Međutim, i dalje ostaje na snazi odredba da poslovni događaji za obvezujuća mišljenja mogu biti samo buduće i namjeravane transakcije. Nadalje, izmjenama Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona, koji je stupio na snagu 4. svibnja 2019. godine, određeno je kako zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident, a osim poreznog obveznika samo njegov porezni savjetnik.

1. Uvod
2. Novosti u donošenju obvezujućeg mišljenja
3. Zakonske odredbe za izdavanje obvezujućih mišljenja
4. Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja
5. Prestanak važenja obvezujućeg mišljenja
6. Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja
7. Zaključak

      Jeste li znali da trgovačka društva, obrti i drugi poduzetnici trebaju Poreznu upravu obavijestiti o premještanju radionice i stalne poslovne jedinice, o stjecanju 50 % ili više udjela ili većinskih članskih prava u trgovačkim društvima, o kontroliranom inozemnom društvu te drugim činjenicama bitnim za oporezivanje? I to na propisanom obrascu i u propisanom vremenskom roku. Ne, nije riječ o novosti! Obavještavanje Porezne uprave o činjenicama bitnim za oporezivanje uređeno je Općim poreznim zakonom i primjenjuje se još od 2009. godine. U međuvremenu je u 2016. godini donesen novi Opći porezni zakon, a potom i njegove izmjene i dopune na temelju kojih je u konačnici u svibnju ove godine donesen i novi Pravilnik o provedbi Općega poreznog zakona. Sastavni dio ovog Pravilnika je i novi obrazac „Prijava činjenica bitnih za oporezivanje.“ O kojim je činjenicama riječ, kako popuniti propisani obrazac prijave i u kojem roku ga treba dostaviti Poreznoj upravi, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Prijava činjenica bitnih za oporezivanje
3. Umjesto zaključka

      Primitke od dividenda i udjela u dobitku ostvarene na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala, a taj primitak ne podliježe obvezi obračuna doprinosa. Isplata dobitka u nekim slučajevima može biti i neoporeziva. Pri isplati udjela u dobitku i dividendama članovima društva (fizičkim osobama) koji nisu rezidenti potrebno je konzultirati odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Što je sve potrebno za isplatu dividende i udjela u dobitku nerezidentnim fizičkim osobama, članovima tuzemnog društva, pročitajte u nastavku.

1. (Ne)oporezivanje dobitka i odluka o isplati
2. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Kako postupiti kada isplatitelj ne primjenjuje odredbe Ugovora
4. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima koji dolaze iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

      Plavi dizel je trošarinski proizvod čija je namjena korištenja strogo propisana trošarinskim propisima. U ovom članku autorica objašnjava za koje se namjene može koristiti plavi dizel sa sniženom visinom trošarine te tko ga ima pravo koristiti. Ujedno se navode i mjere nadzora nad korištenjem takva goriva te prekršajni i upravni postupci zbog njegova nenamjenskog korištenja.

1. Uvod
2. Označavanje plavog dizela
3. Namjena korištenja plavog dizela
4. Prodaja, isporuka i nabava plavog dizela
5. Nadzor nad korištenjem

      Autorica u članku iznosi stajališta Suda Europske unije u vezi s utvrđivanjem je li riječ o pojedinačnim ili jednoj složenoj isporuci u smislu postojanja prethodne transakcije u slučaju da je za sudjelovanje na internetskoj dražbi potrebno prethodno kupiti „kredite“ koji omogućavaju davanje ponude za kupnju robe te u slučaju da društvo majka stavlja na raspolaganje društvima kćerima karticu koja im omogućava točenje goriva.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-544/16 Marcandi LTD
3. Presuda u predmetu C-235/18 Vega International - plaćanje goriva i pravo na pretporez

      U novi Zakon o reviziji, koji je u primjeni od 2018. godine, ugrađene su odredbe Direktive 2006/43/EZ, Direktive 2014/56/EU i Uredbe EU br. 537/2014 koje se odnose na transparentniji način polaganja revizorskih ispita i postrožene zahtjeve neovisnosti revizora, a dogodile su se značajne izmjene u odnosu na nadzorne aktivnosti i nad revizorskim društvima. Provedbeni postupci nadzora nad revizorskim društvima uređeni su Pravilnikom o načinu prikupljanja izvještaja, obavijesti i podataka od subjekata nadzora, Nar. nov., br. 53/19. U ovom članku autorica objašnjava navedene postupke nadzora.

1. Uvod
2. Dokumentacija koja se dostavlja ministarstvu financija tijekom godine
3. Postupanja prilikom posrednog nadzora nad revizorskim društvom
4. Postupanja prilikom neposrednog nadzora nad revizorskim društvom
5. Prijavljivanje povreda propisa
6. Zaključak

1. U primjeni novi mehanizam za rješavanje poreznih sporova
2. Finska predlaže oporezivanje transfera intelektualnog vlasništva
3. Godišnja izvješća kompanija od 2020. godine u elektroničkom obliku
4. Sud presudio u korist mađarskog poreza na oglašavanje
5. Krenulo zapošljavanje u nadzornom tijelu za mobilnost radnika
6. Na snazi nova direktiva o sprječavanju proračunskih prijevara
7. EU i dalje suočen s trgovinskim protekcionizmom

      U ovom su članku izvedeni pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, obrtaja i dana naplate kratkotrajnih potraživanja te ukupni prihodi po zaposlenom u 2018. godini za sve poduzetnike Hrvatske, obveznike poreza na dobitak, bez banaka, osiguranja i drugih financijskih institucija, na razini pojedinih djelatnosti.
      Stavljanjem u odnos određenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja, poslovni se rezultati mjere i izvedenim pokazateljima, a pokazatelj je racionalni broj, tj. odnos jedne ekonomske veličine s drugom ekonomskom veličinom. Na taj je način moguće utvrditi položaj određenog poduzetnika u odnosu na prosjek grupacije i komparirati ga s drugim poduzetnicima iz iste branše, kroz različite pokazatelje. Analiza se temelji na podatcima 131.117 poduzetnika iz godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu.

1. Pokazatelji uspješnosti poduzetnika na razini Hrvatske
2. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Hrvatske po djelatnostima
3. Analiza pokazatelja poslovanja poduzetnika Hrvatske po djelatnostima
4. Zaključak

      Naša trgovačka društva u najvećem dijelu potječu od osnivača koji je član obitelji – fizička osoba. Iako termin „obiteljsko“ poduzeće nije u službenoj uporabi, u naravi je riječ o društvima u kojima svoje udjele u temeljnom kapitalu drži jedna ili ih drže više fizičkih osoba.
      Problemi s upravljanjem u takvim društvima najčešće nastaju kod „smjene generacija“, kad u društvo putem nasljedstva ulaze nove osobe – članovi obitelji osnivača društva. Postavlja se pitanje kako „pametnije“ urediti odnose među novim (nasljednicima) članovima društva tako da ne dolazi do raskola među njima, a posljedično tome i do likvidacije društva. Takvi odnosi mogu se „prevenirati“ donošenjem kodeksa.
      U prošlom broju našeg časopisa (br. 7/19., str. 153) dali smo uvod u ovu problematiku. Ovim člankom završavamo s prenošenjem iskustva iz njemačke poslovne prakse s ciljem preuzimanja onih rješenja koja našim poduzetnicima mogu biti od pomoći.

1. Zašto trebamo dobro upravljanje u obiteljskim poduzećima
2. Specifična pitanja kodeksa
3. Katalog poslova upravljanja koji zahtijevaju suglasnost nadzornog tijela i osmišljavanja mjera
4. Kako vlasnici mogu osigurati neovisnost vodstva (uprave) poduzeća
5. Provjera dobrog upravljanja

      Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima. U ovom članku donosimo najnovije informacije o zateznim kamatama koje su u primjeni od 1. srpnja 2019. godine te o najvišim kamatama u skladu s navedenim propisima.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamate
3. Kamate između poveznih osoba
4. Kamate na pozajmice fizičkim osobama

      Ideja za kreiranje Bankovne unije nastaje kao posljedica utjecaja recentne financijske krize, na temelju koje Europska komisija želi osigurati uvjete za jači bankarski sustav unutar EU-a te bolji nadzor i kontrolu bankarskog sustava. Da bi se finalizirala Bankovna unija, preduvjet je puna implementacija sljedeća 3 pilara: Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM – Single Supervisory Mechanism), Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM – Single Resolution Mechanism) i set zakonskih mjera kao fondacija Bankovne unije (EU Single Rulebook). Kako su Vlada Republike Hrvatske i HNB zauzeli zajedničko stajalište za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, za očekivati je skorašnji ulazak u tečajni mehanizam (ERM II) i ulazak u blisku suradnju s eurozonom, odnosno u konačnici u Bankovnu uniju.

1. Uvod
2. EU Bankovna unija
3. Europska središnja banka
4. Pristupanje Republike Hrvatske Bankovnoj uniji
5. Eurosustav i HNB
6. Uvođenje eura
7. Zaključak

      Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivali su o bitnim pitanjima vezanim uz javnu nabavu, raspravu u upravnom sporu, pravu na pristup sudu (ocjena zakonitosti neosporenog akta), o prekidu upravnog spora, diskrecijskoj ocjeni u upravnom sporu, žalbi u upravnom sporu te uz primjenu načela ne bis in idem kod trošarina.
      O svemu tome podrobnije u nastavku članka, kroz prikaz obrazloženja odluka spomenutih sudova koji se odnose na navedenu problematiku.

1. Javna nabava
2. Upravni spor – rasprava
3. Pravo na pristup sudu – ocjena zakonitosti neosporenog akta
4. Upravni spor – prekid
5. Upravni postupak – obnova
6. Diskrecijska ocjena – upravni spor
7. Upravni spor – žalba
8. Trošarine – načelo ne bis in idem

      Obrtnici i slobodna zanimanja koji su s poreznog i računovodstvenog motrišta obveznici poreza na dobitak, izjednačeni su s trgovačkim društvima. Kada takva djelatnost prestaje, okončanje djelatnosti treba obaviti uvažavajući jednake porezne i računovodstvene propise kao trgovačka društva.
      Međutim, s poreznog i računovodstvenog motrišta, obrtnici i slobodna zanimanja „dobitaši“, bez obzira na izjednačenost s trgovačkim društvima, i dalje su fizičke osobe, a to znači da je imovina koja je u funkciji djelatnosti njihova osobna imovina te kod prestanka djelatnosti postoje određene specifičnosti. Više o tome pročitajte u članku.

1. Uvodne napomene
2. Što „dobitaš“ treba učiniti s danom prestanka djelatnosti
3. Kako treba riješiti porezne i druge obveze nakon prestanka djelatnosti
4. Kako treba provesti likvidaciju samostalnih djelatnosti
5. Kako treba postupiti s dugotrajnom imovinom
6. Bilanca obrtnika nakon svih provedenih knjiženja
7. Mogućnost podmirenja potraživanja za izuzimanje dugotrajne imovine podmirivanjem potraživanja vlastitim sredstvima

      Vozila kojima se koristi za djelatnost javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta te vozila kojima se obavlja prijevoz putnika i tereta za vlastite potrebe moraju, osim uvjeta određenih propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama i registracija (tehnički pregled) cestovnih motornih vozila, ispunjavati posebne uvjete koji se odnose na izgled, starost, uređaje i opremu vozila.
      U nastavku se može pročitati o kojim je posebnim uvjetima riječ.

1. Uvod
2. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz
3. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe
4. Umjesto zaključka

      Od početka srpnja ove godine na snazi su Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika i Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Osim uvjeta upisa u pojedini upisnik, tim je pravilnicima definirana i obveza vođenja evidencije o prodanim poljoprivrednim proizvodima. O tome tko je obveznik upisa u pojedini upisnik te na što je potrebno obratiti posebnu pozornost prilikom vođenja propisanih evidencija, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Upisnik poljoprivrednika
3. Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
4. Zaključak

      Otkaz ugovora o radu za vrijeme probnoga rada ubraja se u redoviti otkaz. S obzirom na njegovu učestalost u aktualnoj praksi, autor u ovome članku daj prikaz tog instituta, s osobitim naglaskom na recentnu sudsku praksu koja se odnosi na otkaz zbog nezadovoljavanja u probnom radu.

1. Uvod
2. Probni rad – općenito
3. Pozicija otkaza u probnome radu u okviru instituta otkaza
4. Otkaz radnika za vrijeme probnoga rada
5. materijalni primitci radnika u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu

      Ulaskom u Europsku uniju RH je postala dio jedinstvenog tržišta rada pa tako poslodavci koji nisu registrirani u RH, nego imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugim državama članicama Europske unije¹, mogu zapošljavati hrvatske državljane, a istodobno i poslodavci iz RH mogu zapošljavati državljane drugih država članica. Time se ostvaruje jedno od bitnih prava osoba zaposlenih na području Europske unije - sloboda kretanja radnika i pravo na socijalnu sigurnost. Postupanje u vezi s prijavljivanjem u sustav mirovinskih osiguranja prilikom takvih zapošljavanja opisano je u nastavku članka.

1. Uvod
2. Određivanje primjenjivog zakonodavstva – odlučivanje o zakonodavstvu koje se primjenjuje (tiskanica A1)
3. Obvezno mirovinsko osiguranje osoba koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u državi članici EU-a / EGP-a
4. Posebnosti vezane uz članove uprave državljanine države članice EGP-a, ili Švicarske Konfederacije ili države s kojom RH ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju

      Autor u članku prikazuje kada i pod kojim pretpostavkama postoji odgovornost izvođača za nedostatke izvršenog djela te koja su u tom slučaju prava naručitelja, uz osvrt na sudsku praksu.
      Imajući u vidu široku definiciju ugovora o djelu, i neke druge vrste ugovora predstavljaju podvrstu ugovora o djelu pa je za potrebe ovog članka potrebno posebno izdvojiti ugovor o građenju kao ugovor kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu ili na takvom zemljištu odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.
       Za odgovornost za nedostatke građevine, ako odredbama ZOO-a nije drukčije određeno, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ugovora o djelu.

1. Uvod
2. Nedostatci kod ugovora o djelu
3. Prava naručitelja
4. Zaključak

      Protiv odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
      U ovom se članku daje pregled nekih odluka tog Suda u vezi s pravodobnosti tužbe, nedopuštenosti tužbe, obustave upravnog spora zbog povlačenja tužbe i zbog ocjene VUS-a da je tužitelj odustao od tužbenog zahtjeva, odgodnog učinka tužbe, roka za donošenje odluke VUS-a te pravnih posljedica poništenja rješenja DKOM-a.

1. Uvod
2. Pravodobnost tužbe
3. Nedopuštenost tužbe
4. Obustava upravnog spora
5. Odgodni učinak tužbe
6. Rok za donošenje odluke VUS-a
7. Pravne posljedice poništenja rješenja DKOM-a
8. Zaključno

      Sredinom srpnja 2019. godine promijenjen je Zakon o državnim službenicima. Promjene su brojne te se stoga u ovom članku daje njihov sažetak, s posebnim naglaskom na prijelazne i završne odredbe tog Zakona.

1. Uvod
2. Posebnosti vezane uz zapošljavanje na poslovima vezanim uz ESI fondove i fondove za unutarnje poslove
3. Plan prijma u državnu službu
4. Radno iskustvo stečeno stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa
5. Trajanje službe na određeno vrijeme radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza i obveza iz posebnih programa Vlade
6. Ugovori o djelu radi realizacije preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske
7. Državni ispit
8. Obveza nadređenog u postupku pokretanja postupka zbog povrede službene dužnosti podređenog službenika
9. Rukovodeći državni službenici koje imenuje Vlada
10. Plaće rukovodećih državnih službenika
11. Premještaji i upućivanje službenika na poslove vezane uz izvršavanje međunarodnih obveza
12. Prestanak državne službe po sili zakona zbog neizvršenja obveze polaganja državnog ispita
13. Namještenici
14. Brisanje ili izmjena odredaba o klasifikaciji radnih mjesta, ocjenjivanju, napredovanju i promicanju
15. Prijelazne i završne odredbe

1. Opći pregled
2. Poljoprivredna proizvodnja
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Potrošačke cijene u RH i EU-u
5. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
6. Cijene stambenih nekretnina u RH i EU-u
7. Građevinarstvo RH i EU-a
8. Vanjskotrgovinska razmjena
9. Trgovina na malo u RH i EU-u
10. Turizam
11. Plaće
12. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a