Autorica u ovom članku predstavlja funkcionalnost FiskAplikacije, besplatne aplikacije Porezne uprave koja će biti dostupna u sustavu ePorezna obveznicima Zakona o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za pregled svih njihovih fiskaliziranih podataka, uvid u statuse računa, uvid u informativno ispunjenu prijavu PDV-a za određeno razdoblje oporezivanja, unos podataka za potrebe fiskalizacije, eIzvještavanja i dr.

1. Uvod
2. Postupak eIzvještavanja
3. Funkcionalnost FiskAplikacije
4. Zaključak

Kako bi se obveznici fiskalizacije računa i obveznici izdavanja, zaprimanja i fiskalizacije eRačuna mogli što bolje pripremiti za primjenu odredaba u vezi s fiskalizacijom, pripremili smo odgovore na pitanja iz ovog područja. Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.), informacijama dostupnim na mrežnim stranicama porezne uprave (www.porezna-uprava.hr) i odgovorima Državnog zavoda za statistiku.

I. Pitanja i odgovori u vezi s fiskalizacijom računa u krajnjoj potrošnji

II. Pitanja i odgovori u vezi s izdavanjem, zaprimanjem i fiskalizacijom eRačun

Zadnjim izmjenama zakona koji uređuju pitanja obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, između ostaloga, uspostavlja se temeljno vojno osposobljavanje. Pritom je važno istaknuti koja sve materijalna prava ostvaruje osoba za vrijeme toga osposobljavanja. U nastavku članka autori daju sažet osvrt i prikaz tih prava.

1. Uvod
2. Ustavni i zakonski okvir
3. Što je važno za položaj osoba za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja
4. Postupanje poslodavca za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja
5. Odjava radnika s obveznih osiguranja
6. Prava radnika za vrijeme dobrovoljnoga vojnog osposobljavanja
7. Zaključak

Troškovi promidžbe i reprezentacije mogu nastati kod poduzetnika tijekom cijele poslovne godine, ali u pravilu češće nastaju krajem poslovne godine. Iako i jedni i drugi nastaju u cilju boljeg poslovanja društva, oni ne uživaju jednak porezni položaj. Naime, troškovi promidžbe porezno su priznati u cijelosti, dok se troškovi reprezentacije priznaju samo djelomično – u visini od 50 %. Neki od tih troškova mogu nastati davanjem darova male vrijednosti na koje se ne obračunava PDV, dok je u nekim slučajevima potrebno obračunati PDV.

Autor u ovome članku obrazlaže porezni položaj troškova promidžbe i reprezentacije te daje primjere računovodstvenog evidentiranja takvih troškova.

1. Uvod
2. Troškovi promidžbe i reprezentacije s motrišta poreza na dobitak
3. Troškovi promidžbe i reprezentacije te uzorci s motrišta PDV-a
4. Računovodstvo troškova promidžbe
5. Računovodstvo troškova uzoraka
6. Računovodstvo troškova reprezentacije
7. Zaključak

Darovi mogu biti dani bilo kome, a najčešće se daju neprofitnim organizacijama, kao što su udruge i klubovi, ili fizičkim osobama za zdravstvene ili neke druge potrebe. Darovi mogu biti u novcu, stvarima i uslugama. Vrlo je bitno voditi računa o poreznom tretmanu navedenih darova s motrišta poreza na dobitak, PDV-a i poreza na dohodak.

U ovom se članku obrazlaže porezno postupanje s rashodima darovanja s motrišta PDV-a, poreza na dohodak i poreza na dobitak te se daje nekoliko praktičnih primjera.

1. Uvod
2. Položaj darovanja s motrišta PDV-a
3. Rashodi darovanja s motrišta poreza na dobitak
4. Računovodstveno praćenje troškova darovanja
5. Položaj darova danih fizičkim osobama s motrišta poreza na dohodak
6. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom praćenju rezerviranja za troškove zaposlenika prema zahtjevima računovodstvenih standarda te smo dali primjere knjiženja rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora, otpremnina, jubilarnih nagrada, bonusa i sl. U ovom članku autorica obrazlaže ostale troškove rezerviranja koji se provode prema zahtjevima HSFI-ja 16 i MRS-a 37. Navedeni troškovi rezerviranja uključuju rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima, rezerviranja za obnavljanje prirodnih bogatstava, rezerviranja po započetim sudskim sporovima, rezerviranja za štetne ugovore i rezerviranja za restrukturiranje.

1. Uvod
2. Priznavanje rezerviranja
3. Utvrđivanje vrijednosti rezerviranja
4. Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima
5. Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava
6. Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima
7. Rezerviranja za štetne ugovore
8. Rezerviranja za restrukturiranje
9. Zaključak

U članku se obrađuje tema popusta – način njihova obračuna i knjiženja te porezni položaj popusta s motrišta PDV-a. Pritom je posebna pozornost dana popustima u poslovnim odnosima između tuzemnih poreznih obveznika, ali se obrađuju i primjeri koji se odnose na inozemne kupce i dobavljače. Iako se najčešće popusti spominju u kontekstu trgovine na veliko i malo, sve navedeno u ovom članku može se primijeniti i u bilo kojoj drugoj djelatnosti.

1. Uvod
2. Računovodstveno postupanje s naknadnim popustima
3. Naknadni popusti s motrišta PDV-a
4. Naknadno odobreni popusti kupcima – poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a
5. Naknadno primljen popust od dobavljača – poreznog obveznika iz DDČEU-a
6. Popusti ostvareni s poreznim obveznicima iz trećih zemalja

Odvjetništvo predstavlja djelatnost pružanja pravne pomoći pravnim i fizičkim osobama koju obavljaju odvjetnici u svojstvu samostalnih i neovisnih pravnih stručnjaka, ali i kao zaposlenici u odvjetničkim društvima ili kod drugih odvjetnika. Kao profesija usmjerena na zaštitu interesa, prava i sloboda, iznimno je bitno njezino ispravno praćenje s motrišta računovodstvenih i poreznih propisa. U ovom se članku donosi normativni okvir obavljanja odvjetništva, daje se osvrt na posebnosti računovodstvenog i poreznog praćenja odvjetnika obveznika poreza na dobitak te se na primjerima pokazuju poslovne situacije s kojima se susreću odvjetnici i odvjetnička društva, obveznici poreza na dobitak.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Računovodstveno i porezno motrište odvjetnika obveznika poreza na dobitak i odvjetničkih društava
3. Računovodstveno praćenje poslovanja odvjetnika s primjerima
4. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju knjiženja u vezi s primljenim jamstvima i cesijom. Proračunska osoba može naplatiti i prethodno primljeno jamstvo za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Odnos između ugovornih strana pri sklapanju ugovora o cesiji različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja.

1. Primljeno jamstvo
2. Cesija

Organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo moraju ponekad i poduzetničke promjene iskazati u okviru propisanoga računskog plana koji je ponajprije, s obzirom na svrhu rada neprofitnih organizacija, primjeren nepoduzetničkim aktivnostima. Stoga se knjiženja moraju prilagođavati biti poslovnih promjena. Jedno od tih prilagodbi odnosi se na knjiženje proizvodnje.

Kraj kalendarske godine tradicionalno je razdoblje u kojemu poslodavci razmatraju mogućnosti dodatnih isplata svojim radnicima – bilo u vidu nagrada za postignute rezultate, prigodnih darova ili dodatne plaće. Mnogi poslodavci nisu bili u mogućnosti isplatiti nagrade za radne rezultate tijekom godine, bilo zbog poslovnih razloga, financijskih ograničenja ili jednostavno zato što su čekali završetak poslovne godine za procjenu ostvarenih rezultata. Zakonodavac im i dalje ostavlja mogućnost da u prosincu isplate nagradu za radne rezultate do svote od 1.200,00 € bez obveze plaćanja poreza i doprinosa, pod uvjetom da to pravo prethodno nije iskorišteno. Osim nagrada za radne rezultate i uobičajenoga prigodnog darivanja radnika u povodu blagdana te posljednje plaće u godini (obično plaće za studeni), poslodavci imaju mogućnost isplate i dodatne, trinaeste plaće. U nastavku članka detaljno objašnjavamo pravne temelje i porezne implikacije svake od ovih isplata.

1. Pravo radnika na nagradu za radne rezultate
2. (Ne)oporeziva nagrada za radne rezultate do 1.200,00 € godišnje
3. Može li se isplatiti nagrada za radne rezultate ako društvo posluje s gubitkom
4. Nagrada za radne rezultate – plaća ili ostali primitak
5. Isplata trinaeste plaće
6. Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Pravo na isplatu ne ostvaruje se samim saznanjem o visini neoporezivih svota, nego pravo radnika proizlazi iz kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i odluka poslodavaca. Više o pravnom i poreznom motrištu prigodnih nagrada u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Božićnica
3. Dar djetetu do 15 godina života
4. Dar u naravi
5. Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu / dopunskom radu i umirovljenici te isplata neoporezivih svota
6. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
7. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
8. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima

Nakon što je proveden godišnji obračun plaće, poslodavac može naknadno utvrditi pogrešku u obračunu ili se može pojaviti potreba za dodatnom isplatom oporezivog primitka. U takvim je slučajevima potrebno provesti reobračun godišnjeg obračuna plaće. Poslodavac je tada obvezan ispraviti ili izraditi novi Obrazac JOPPD te, ovisno o utvrđenim razlikama, vratiti radniku previše uplaćeni porez ili naknadno obustaviti i/ili uplatiti manje plaćeni porez na dohodak. Više detalja o ovoj obvezi donosimo u nastavku.

1. Uvod
2. Ponovno sastavljanje godišnjeg obračuna
3. Ispravak godišnjeg obračuna plaće
4. Zaključak

Dugotrajna privremena nesposobnost za rad, ovisno o duljini trajanja, promjeni dijagnoze bolesti i možebitnim prekidima, utječe, između ostaloga, na visinu naknade plaće, utvrđivanje osnovice za naknadu plaće i na obveznika isplate naknade plaće. U ovom se članku objašnjavaju pravila koja se odnose na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja traje dulje od 18 mjeseci.

1. Duljina trajanja privremene nesposobnosti za rad
2. Svota naknade plaće nakon 18 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti za rad
3. Visina naknade plaće
4. Osiguranik u šestomjesečnom obračunskom razdoblju nema isplaćene dvije plaće
5. Osiguranik u šestomjesečnom obračunskom razdoblju nema isplaćene dvije plaće
6. Utjecaj prekida privremene nesposobnosti za rad na računanje 18 mjeseci
7. Ispunjavanje Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad
8. Zaključak

Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada obračunava se predujam poreza na dohodak na temelju podataka upisanih na poreznu karticu, tj. Obrazac PK. Tako se na temelju podatka o njegovu prebivalištu / uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje, pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada i osobni odbitak. Osim osnovnoga osobnog odbitka, porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za uzdržavane članove, svoju invalidnost te invalidnost svojih uzdržavanih članova. Ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dvaju ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima na Obrascu PK. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prebivalište / uobičajeno boravište na Obrascu PK
3. Utvrđivanje osobnog odbitka pri isplati plaće na temelju Obrasca PK
4. Raspodjela osobnog odbitka
5. Obračun i uplata predujma poreza na dohodak

Odobravanje zajmova između pravnih osoba – trgovačkih društava i fizičkih osoba – građana u praksi nije rijetkost. Uobičajeno je riječ o tome da trgovačka društva i ostali poduzetnici odobravaju ili primaju zajmove od fizičkih osoba kao što su zaposlenici, članovi društva ili članovi uprave, ali to mogu biti i druge povezane i nepovezane fizičke osobe. U takvim okolnostima postavlja se pitanje ugovaranja kamata i visine kamatne stope.

U ovom članku obrazlažemo porezna postupanja u vezi s obračunom kamata na zajmove između pravnih i fizičkih osoba te dajemo nekoliko najčešćih primjera iz poslovne prakse.

1. Uvodne napomene
2. Kamate na zajmove odobrene fizičkim osobama
3. Kamate na primljene zajmove od fizičkih osoba
4. Isplata kamata i plaćanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata
5. Zaključak

Prijava PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja razlikuje se od ostalih prijava PDV-a koje se podnose tijekom poslovne godine po tome što se u njoj iskazuju sva usklađenja i ispravci koji se odnose na tu kalendarsku godinu. Usklađenja i ispravci odnose se, primjerice, na provedbu ispravka pretporeza zbog ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a, zbog prelaska na obavljanje djelatnosti oslobođene PDV-a te zbog promjene postotka za priznavanje pretporeza (pro-rate) kod poreznih obveznika koji obavljaju oporezivu i oslobođenu djelatnost.

Dodatna posebnost ove prijave jest ta da je to, prema najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, posljednja prijava PDV-a koja će se podnositi do 20. u mjesecu za prethodni mjesec jer će se rok predaje produljiti na zadnji dan u mjesecu.

1. Uvodne napomene
2. Usklađenja odbitka pretporeza zbog promjene postotka podjele pretporeza
3. Ispravak pretporeza na gospodarska dobra (dugotrajnu imovinu)
4. Ispravak pretporeza na zalihe prilikom ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a
5. Ostale posebnosti u vezi s krajem poslovne godine

Prag godišnjeg prometa – isporuka dobara i usluga u svoti od 60.000,00 € za izlazak i ulazak u sustav PDV-a – primjenjuje se od 1. siječnja 2025. godine. To znači da su se porezni obveznici trebali upisati u registar obveznika PDV-a tijekom 2025. godine ako su im isporuke prešle propisani prag, i to od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog praga. Svota navedenih isporuka također je jedan od propisanih kriterija za izlazak iz sustava PDV-a. Međutim, porezni obveznici mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. godine ako u cijeloj 2025. godini nisu prešli propisani prag od 60.0000,00 € te ako nisu ušli u sustav PDV-a, po sili zakona ili dragovoljno, u prethodnoj, odnosno 2025. godini. To stoga što upisom u registar obveznika PDV-a porezni obveznik treba ostati u sustavu PDV-a dvije godine. Izlazak tijekom godine moguć je samo ako je tijekom godine likvidirana djelatnost.

Najvažnije napomene i uvjeti za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. godine te pravila primjene praga od 60.000,00 € daju se u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izlazak iz sustava PDV-a
3. Obveza ispravka pretporeza kod izlaska iz sustava PDV-a
4. Posebnosti kod brisanja iz registra obveznika PDV-a po službenoj dužnosti
5. Izlazak iz sustava PDV-a zbog likvidacije − trajnog prestanka obavljanja djelatnosti
6. Zaključak

Predrevizija predstavlja ključnu fazu u revizijskom procesu koja omogućuje pravodobnu identifikaciju rizika i pripremu za glavnu, odnosno finalnu reviziju. Cilj je testova detalja u predreviziji provjeriti točnost, potpunost, ali i ostale revizijske tvrdnje u vezi s testiranim transakcijama i saldom, prije završne revizije. U skladu s MRevS-om, ova faza osigurava kvalitetu revizijskog rada, smanjuje rizik od materijalno značajnih pogrešaka i povećava učinkovitost završne revizije. O svemu u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zahtjevi MRevS-a 200: opći ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima
3. Zahtjevi MRevS-a 330: revizorove reakcije na procijenjene rizike
4. Zahtjevi MRevS-a 500: revizijski dokazi
5. MRevS 530: revizijsko uzorkovanje
6. Zahtjevi MRevS-a 510: početni revizijski angažmani – početna stanja
7. Zaključak

Intelektualni kapital trgovačkog društva mjeri se primjenom brojnih monetarnih i nemonetarnih metoda mjerenja. Sve se metode mogu svrstati u četiri ključne kategorije: metode tržišne kapitalizacije, metode povrata na imovinu, metode direktnoga intelektualnog kapitala i metode bodovnih lista. Među najčešće korištenim monetarnim metodama mjerenje jesu omjer M/B, Tobinov Q, metoda CIV, metoda VAIC i pokazatelj EVA, koji je primarno pokazatelj dodane vrijednosti društva, a sekundarno metoda mjerenja intelektualnog kapitala. Ovim se člankom na primjeru prikazuje primjena monetarnih metoda mjerenja intelektualnog kapitala.

1. Uvod i pojmovna određenja
2. Monetarne metode mjerenja intelektualnog kapitala
3. Metode povrata na imovinu
4. Metode direktnoga intelektualnog kapitala
5. Zaključak

U projektnoj proizvodnji kontroling predstavlja kompleksnu funkciju i proces s temeljnom svrhom pružanja informacijske podloge za donošenje poslovnih odluka na temelju usporedbe izvedenih rezultata s njihovom planiranom izvedbom. Budžet je ovdje iznimno bitan element jer određuje koje troškove društvo planira podnijeti u svrhu realizacije određenog projekta. Ovim se člankom objašnjavaju metode budžetiranja te uloga budžetiranja i kontrolinga u projektnoj proizvodnji.

1. Uvod
2. Uloga budžetiranja u projektnoj proizvodnji
3. Primjena podatkovno vođenog pristupa u budžetiranju
4. Uloga kontrolinga u budžetiranju
5. Izrada operativnog budžeta na primjeru brodogradnje
6. Zaključak

Obrtnici koji porez na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti plaćaju paušalno, imaju unaprijed određenu poreznu osnovicu na koju se plaća porez na dohodak te su obvezni do 15. siječnja 2026. godine predati Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak (Obrazac PO-SD) za 2025. godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu / uobičajenom boravištu. Obrtnici paušalisti koji zajednički obavljaju obrtničku djelatnost u istom roku predaju Obrazac PO-SD-Z.

1. Uvod
2. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice i godišnjega paušalnog poreza na dohodak
3. Podnošenje Obrasca PO-SD za 2025. godinu

Inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti i turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija Državnog inspektorata. Navedeni poslovi podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnosti, obračun, naplatu i uplatu turističke pristojbe te obavljanje i drugih inspekcijskih poslova u skladu s posebnim zakonom.

1. Uvod
2. Kada turistički inspektor neće sankcionirati ugostitelja
3. Kada će turistički inspektor sankcionirati nadziranu osobu
4. Registracija obavljanja ugostiteljske djelatnosti i minimalni uvjeti
5. Obveze ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti
6. Zaključak

Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s nekom ovlaštenom pravnom ili fizičkom osobom. Autor u članku obrađuje osnovne obveze poslodavca u vezi sa zaštitom na radu.

1. Uvod
2. Obveznici primjene mjera zaštite na radu
3. Organiziranje i provedba zaštite na radu
4. Izrada procjene rizika
5. Obveze poslodavca
6. Odgovornost poslodavca

U skladu s Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 145/20. i 110/25.) poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, samozaposlene osobe s invaliditetom, integrativne radionice i zaštitne radionice imaju pravo na određene financijske poticaje na ime zaposlene osobe s invaliditetom koje osigurava i isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

1. Izvršenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
2. Financijski poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom
3. Ostali poticaji
4. Korištenje financijskih poticaja ZOSI-ja u praksi
5. Zaključak

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uspostavlja i vodi evidenciju poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada te ju objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

U ovom se članku iznose postupanja poslodavaca koja se smatraju neprijavljenim radom te način upisa u evidenciju poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.

1. Uvod
2. Što se smatra neprijavljenim radom
3. Nadzor nad primjenom ZSNR-a
4. Evidencija (popis) poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada
5. Evidencija poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada i zapošljavanje državljana trećih zemalja

Poslovni udjeli i dionice dio su imovine, pa ako dolazi do razvoda braka njihovih imatelja, i ta se imovina dijeli. No s obzirom na specifičnosti poslovnih udjela i dionica, postoje određene razlike u odnosu na ostalu imovinu. Naime, poslovni udjeli i dionice predstavljaju dio određenoga trgovačkog društva, a njihov imatelj ima kako materijalna, tako i upravljačka prava pa se s obzirom na specifičnost tih prava drugačije dijeli u odnosu na nekretnine i pokretnine, odnosno u odnosu na ostalu imovinu.

Autorica u ovom članku analizira pravila u vezi s bračnom stečevinom i pravila o više imatelja poslovnih udjela odnosno dionica te skreće pozornost na sudsku praksu vezanu za predmetnu imovinu.

1. Uvod
2. Dionice
3. Obiteljski zakon
4. Suvlasništvo – zajedničko vlasništvo
5. Nadležnost i sudska praksa
6. Umjesto zaključka

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u Hrvatskoj, EU-u i europodručju u listopadu 2025. godine
3. Tromjesečni indeksi cijena Hrvatske u poljoprivredi u trećem tromjesečju 2025.godine
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u trećem tromjesečju 2025. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Prosječne cijene prodanih novih stanova u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2024. i 2025. godine
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj u rujnu 2025.godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja

Od 1. siječnja 2026. godine stupaju na snagu odredbe Zakona o fiskalizaciji koje se odnose na obvezu fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji koji se naplaćuju na transakcijski račun te će od tog datuma obvezi fiskalizacije podlijegati svi računi ispostavljeni u krajnjoj potrošnji, osim ako je riječ o izdavanju računa u djelatnostima koje su izuzete od fiskalizacije. S ciljem što bolje pripreme obveznika primjene ovog Zakona, pripremili smo odgovore na pitanja koja se temelje na odredbama Zakona o fiskalizaciji i informacijama dostupnim na mrežnim stranicama porezne uprave (www.porezna-uprava.hr).

1. Tko je obvezan provoditi fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (fiskalizacija 1.0)?
2. Koje su djelatnosti izuzete od fiskalizacije računa?
3. Kako postupa društvo koje obavlja različite djelatnosti – one koje podliježu fiskalizaciji i one koje su izuzete od fiskalizacije?
4. Trgovačko društvo se bavi veleprodajom, ali nekoliko puta godišnje pojavi se kao kupac fizička osoba. Hoće li biti dopušteno fizičkim osobama u 2026. godini izdavanje eRačuna jer društvo nema fiskalizaciju računa, već samo izdaje eRačune?
5. Je li onaj tko je obveznik fiskalizacije 1.0 automatski i obveznik fiskalizacije 2.0?
6. Trgovačko društvo bavi se prodajom krajnjim potrošačima, ali naplatu obavlja isključivo na transakcijski račun. Koje su njegove obveze vezano za fiskalizaciju računa?
7. Treba li prijaviti poslovne prostore Poreznoj upravi?
8. U kojem se trenutku izdaje i fiskalizira račun građaninu koji će biti naplaćen na transakcijski račun?
9. Kako postupiti u 2026. godini ako je izdan račun građaninu s načinom plaćanja na transakcijski račun, a on se naknadno predomisli i želi platiti gotovinom?
10. OPG se bavi proizvodnjom i prodajom cvijeća na tržnici (na otvorenom) i na samom OPG-u, obveznik je poreza na dohodak i pruža usluge smještaja gostima na OPG-u. Je li takav OPG obveznik fiskalizacije 1.0?
11. OPG je u sklopu tržnice otvorio kiosk i iz njega će prodavati jaja koje je sam proizveo. Je li on obveznik fiskalizacije računa?
12. Trgovačko društvo ima web-shop, prodaje građanima i često, osim karticama, obavlja naplatu i pouzećem. Je li naplata pouzećem i dalje izuzeta od fiskalizacije računa?
13. Društvo se bavi pružanjem javnih komunikacijskih usluga. U kojem slučaju i na koje isporuke se primjenjuje izuzeće od fiskalizacije računa prema čl. 4. Zakona o fiskalizaciji?
14. Društvo jedanput godišnje organizira prodaju laptopa i mobitela svojim zaposlenicima te im izdaje račune za prodaju. Riječ je o rabljenim stvarima koje zaposlenici plaćaju na račun društva ili daju privolu da im se obustavi od plaće. Do sada se takvi računi nisu fiskalizirali. Kako postupiti u 2026. godini?
15. Tko treba donijeti interni akt, što mora sadržavati i treba li ga nekome dostaviti? Treba li donijeti novi interni akt ili može li i dalje vrijediti interni akt donesen prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom?
16. Treba li na računima koji se izdaju krajnjim potrošačima iskazati KPD oznaku?
17. Kako se određuje sljednost računa?
18. Je li ograničeno radno vrijeme za izdavanje i fiskalizaciju računa?
19. Trgovačko društvo ima web-shop putem kojega prodaje građanima iz RH, ali i građanima iz drugih zemalja EU-a. Treba li strancima (građanima) izdavati račune i fiskalizirati ih?
20. Fizička osoba ima registrirano sporedno zanimanje i ispostavlja račune građanima. Do sada je račune naplaćivala na transakcijski račun i nije ih fiskalizirala. Treba li od 1. siječnja 2026. godine provoditi fiskalizaciju računa?
21. Fizička osoba iznajmljuje sobe i postelje turistima i plaća porez po krevetu. Postaje li obveznikom fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine?
22. Kako i kada se provodi fiskalizacija napojnica ovisno o načinu plaćanja?
23. Kada se primjenjuje ograničenje u naplati u gotovini do 10.000,00 €, a kada do 700,00 €?
24. Smije li trgovačko društvo plaćati gotovinom ako mu je blokiran račun?
25. Mijenja li se stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji visina blagajničkog maksimuma?
26. U kojem je obliku potrebno izdati račun krajnjem potrošaču?
27. Kako izdavati račune ako dođe do prekida rada uređaja, nestane struje ili inter

U ovom članku autori daju odgovore na aktualna pitanja koja se odnose na obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna od 1. siječnja 2026. godine prema novom Zakonu o fiskalizaciji. Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji i informacijama dostupnim na mrežnim stranicama Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr).

I. Pitanja i odgovori u vezi s obveznicima zaprimanja i izdavanja eRačuna

1. Koje su pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit obveznici izdavanja i zaprimanja eRačuna u RH od 1. siječnja 2026. godine?
2. Koje sve fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak i koje su upisane u registar obveznika PDV-a su obveznici izdavanja i zaprimanja eRačuna u RH od 1. siječnja 2026. godine?
3. Primjenjuju li se pravila za izdavanje i fiskalizaciju eRačuna na račune koje izdaju tuzemni porezni obveznici inozemnim poreznim obveznicima?
4. Mora li porezni obveznik račun koji plaća drugi porezni obveznik gotovinom ili karticom izdati kao eRačun i provesti fiskalizaciju 2.0 ili može provesti fiskalizaciju 1.0?
5. Mora li porezni obveznik izabrati informacijskog posrednika te ako treba, može li izabrati samo jednog posrednika ili se trebaju uskladiti s primateljima / izdavateljima i imati istog posrednika?
6. Što znači da je sustav razmjene (izdavanja / zaprimanja) eRačuna razdvojen od postupka fiskalizacije 2.0?
7. Ako porezni obveznik obavlja tuzemnu transakciju koju naplaćuje na transakcijski račun, u kojem je roku obvezan izdati eRačun i provesti postupak fiskalizacije?
8. U kojem je roku primatelj obvezan provesti postupak fiskalizacije eRačuna i predstavlja li sam postupak fiskalizacije i prihvaćanje računa?
9. Kako će se razmjenjivati i fiskalizirati samoizdani eRačun?
10. Kako se u sustavu fiskalizacije 2.0 postupa s računom za predujam? Hoće li se i dalje moći na računu za isporuku specificirati obračun predujma ili će se izdavati poseban “storno” računa za predujam?
11. Kako će se izdavati eRačun za naknadni popust na temelju ostvarenog prometa (godišnji rabat, super rabat i sl.)?
12. Treba li za obračunane ugovorne kamate na dani zajam drugom tuzemnom poreznom obvezniku izdati eRačun?
13. Postoji li obveza izdavanje eRačuna stambenim zgradama – zajednicama suvlasnika (npr. upravitelj zgradama za uslugu upravljanja, graditelj za obavljene radove na zgradi i sl.)?

II. Pitanja i odgovori u vezi s aplikacijom MIKROeRAČUN

1. Tko može koristiti besplatnu aplikaciju Porezne uprave MIKROeRAČUN?
2. Može li obrt koji plaća porez na dohodak paušalno (paušalist) koji nije upisan u registar obveznika PDV-a ili društvo s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.) koje nije obveznik PDV-a koristiti aplikaciju MIKROeRAČUN samo za zaprimanje eRačuna od 1. siječnja 2026. godine neovisno o tome što nije obveznik izdavanja eRačuna od toga datuma, nego tek od 1. siječnja 2027. godine?
3. Može li neprofitna organizacija koja nije u sustavu PDV-a i nije u sustavu poreza na dobit koristiti aplikaciju MIKROeRAČUN?
4. Koje su sve mogućnosti aplikacije MIKROeRAČUN?
5. Kako se dolazi do aplikacije MIKROeRAČUN?
6. Što treba obaviti kako bi se od 1. siječnja 2026. godine mogla koristiti besplatna aplikacija MIKROeRAČUN Porezne uprave?
7. Kako se pokreće proces fiskalizacije eRačuna u aplikaciji?
8. Može li korisnik, uz korištenje aplikacije MIKROeRAČUN, koristiti i usluge drugoga informacijskog posrednika?
9. Što je s korištenjem aplikacije ako korisnik uđe u sustav PDV-a?
10. Kada se mogu preuzeti svi svoji eRačuni iz aplikacije MIKROeRAČUN?
11. Koji su tehnički preduvjeti za korištenje aplikacije MIKROeRAČUN

III. Pitanja i odgovori u vezi s FiskAplikacijom

1. Kako se dolazi do FiskAplikacije?
2. Koje su sve mogućnosti FiskAplikacije?
3. Gdje su prikazani podatci u vezi s ovlaštenjem za fiskalizaciju?
4. Gdje se može izvijestiti o statusu odbijanja u FiskAplikaciji?
5. Gdje se može izvijestiti o statusu naplate?
6. Gdje se može izvijestiti o isporuci računa?
7. Gdje se može vidjeti adresa za zaprimanje eRačuna?

U okviru zadnjih novela propisa u području obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, zastupljena su i pitanja materijalnih prava osoba koje obavljaju službu u Oružanim snagama Republike Hrvatske. S obzirom na opsežno značenje navedenih prava, autori u ovom članka iznose sažet osvrt na neka od tih prava, uz aktualne praktične primjere.

1. Uvod
2. O službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (OSRH)
3. Normativni okvir
4. O temeljnom vojnom osposobljavanju
5. O radnopravnom položaju državljana u obrani
6. Postupanje poslodavca za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja
7. Odjava radnika s obveznih osiguranja
8. Prava radnika za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja

Uz institut odgode ovrhe povezuju se brojna sporna pitanja. Jedno od tih pitanja je definiranje pojma nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao jedne od pretpostavki osnovanosti prijedloga za odgodu. Nadalje, postavlja se pitanje kako postupiti s prijedlogom koji sadržajno predstavlja prijedlog za odgodu, ali je krivo naslovljen kao prijedlog za prekid postupka. Može li ovršenik više puta podnijeti prijedlog za odgodu i kako će ovršni sud postupiti s više istovjetnih prijedloga? Primjenjuje li se institut odgode ovrhe i u postupcima osiguranja tražbine? U ovom se članku daju odgovori na ova, ali i druga sporna pitanja u vezi s institutom odgode ovrhe i to kroz prizmu sudske prakse.

1. Uvod
2. Pretpostavke odgode ovrhe – općenito
3. Nasilje i nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta
4. Ostala sporna pitanja u vezi s odgodom ovrhe
5. Zaključak

U članku se analizira problematika isplate plaće članovima uprave u trgovačkom društvima u sektoru graditeljstva. S obzirom na specifičnosti koje hrvatsko ravnopravno zakonodavstvo u određenim okolnostima predviđa za članove uprave trgovačkih društava, situacije kad je plaća uređena s više propisa mogu rezultirati određenom konfuzijom i nejasnoćama koji propis treba primijeniti u pojedinom slučaju. Naime, osim odredaba Zakona o radu, prilikom isplate plaća članovima uprave trgovačkih društava u sektoru graditeljstva potrebno je uzeti u obzir i relevantne odredbe Zakona o minimalnoj plaći i Kolektivnog ugovora za graditeljstvo čija je primjena proširena na sve poslodavce i radnike u RH u sektoru graditeljstva. Slijedom navedenoga, ovaj članak kritički propituje koji je od relevantnih propisa odnosno izvora prava potrebno primijeniti prilikom isplate plaće članovima uprave u sektoru graditeljstva.

1. Uvod
2. Radni odnos članova uprave
3. Plaće u sektoru graditeljstva
4. Minimalna plaća člana uprave koji je jedini radnik zaposlen u trgovačkom društvu iz sektora graditeljstva
5. Minimalna plaća člana uprave koji nije jedini radnik zaposlen u trgovačkom društvu iz sektora graditeljstva
6. Umjesto zaključka

U članku se ispituje pravilo Zakona o radu o primjeni za radnika povoljnijeg prava kad je neko pravo iz radnog odnosa drugačije uređeno različitim izvorima radnog prava (individualnim ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu poslodavca, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća ili zakonom). U tom se smislu ispituju sadržaj i granice navedenog pravila, koje predstavlja zakonsku konkretizaciju načela in favorem laboratoris kao temeljnoga interpretativnog instrumenta radnog prava, a osobito njegova temporalna (u odnosu na pitanje egzistiranja radnog odnosa u trenutku primjene prava te pitanje vremenskog važenja povoljnijeg prava) i sadržajna (osobito u situaciji kad je određeno pravo drugačije, pa i nepovoljnije uređeno posebnim zakonom te u kontekstu njegove neprimjene na procesna pravila) dimenzija.

1. Uvod
2. Odnos pravila o primjeni za radnika povoljnijeg prava i načela in favorem laboratoris
3. Temporalna dimenzija primjene za radnika povoljnijeg prava u odnosu na trajanje radnoga odnosa i važenje povoljnije odredbe
4. Sadržajna dimenzija pravila o primjeni za radnika povoljnijeg prava
5. Zaključak

Autor u članku obrađuje radnopravni institut preraspodjele radnog vremena, koji karakteriziraju određene sličnosti, ali i značajne razlike u odnosu na srodni institut nejednakog rasporeda radnog vremena. Oba instituta imaju primarnu svrhu pomoći poslodavcu u kvalitetnijoj organizaciji radnih procesa putem određivanja rasporeda radnog vremena radnika u različitom trajanju. Zakonske odredbe koje ih uređuju često su predmet dvojbi kako kod poslodavaca, tako i kod radnika.

1. Uvod
2. Definiranje preraspodjele radnog vremena
3. Načini određivanja preraspodjele radnog vremena
4. Obavještavanje radnika o preraspodjeli radnog vremena
5. Obveza savjetovanja poslodavca s radničkim vijećem
6. Ograničenja trajanja radnog vremena u preraspodjeli
7. Izjava o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu
8. Ugovor o radu na određeno, prestanak ugovora o radu i prekovremeni radu u preraspodjeli radnog vremena
9. Pitanje plaće tijekom preraspodjele radnog vremena
10. Korištenje dnevnih i tjednih odmora tijekom preraspodjele radnog vremena
11. Zaštita određenih skupna radnika
12. Osnovne razlike između nejednakog rasporeda i preraspodjele
13. Sankcije

U ovom se članku ispituju posebnosti zakonskog uređenja zapošljavanja pripravnika. Institut pripravništva služi osposobljavanju radnika za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao, a može trajati najdulje godinu dana. Pritom to nužno ne implicira da je i trajanje radnog odnosa određeno takvim rokom. To je razdoblje obilježeno nesamostalnošću rada, potrebom nadzora i usmjeravanja, a s ciljem da nakon prestanka pripravništva radnik može nastaviti samostalno raditi – bilo na temelju istog ugovora, kod kojega istekom ugovorena pripravničkog staža otpada karakter nesamostalnosti, bilo na temelju novog ugovora o radu zasnovanog s istim ili drugim poslodavcem, ali za samostalno obavljanje djelatnosti za koju je u okviru pripravništva radnik prethodno osposobljen. Dodatno, uz dovršetak pripravničkog staža, a u okviru osposobljavanja pripravnika za samostalan rad, nerijetko se veže i zahtjev za polaganjem stručnog ispita (bilo da takva obveza proizlazi iz zakona ili drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu). Neizvršenje navedene obveze, tj. nepristupanje ili neuspjeh u polaganju stručnog ispita predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, ali može dovesti i do prestanka radnog odnosa po sili zakona (ex lege).

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje radnog odnosa pripravnika
3. Zaključak

Preuzimanjem Direktive (EU) 2019/1158 u hrvatsko radno pravo prihvaćeni su rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada, ali samo kako bi se njihovim uvođenjem uzela u obzir osobna stanja i prilike radnika, obiteljski razlozi i njihovo uravnoteživanje s profesionalnim obvezama. Ti oblici rada nisu zamišljeni kao nešto što se radniku omogućuje bez kriterija ili svima jednako, nego logikom situacijske osjetljivosti. Međutim, ti oblici rada u RH prakticiraju se i dopuštaju zbog posve drugih razloga i na sasvim drugačije načine u odnosu na tekst Direktive, a neki su ti oblici faktički, pa i pravno često onemogućeni. U ovome se članku propituje smisao i funkcija rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada te njihova zakonska, ali i objektivna ograničenja. Autor posebno naglašava da pitanje primjene tih dvaju oblika rada nije ništa drugo nego pravno pitanje jer jednom kada su uređeni Zakonom o radu, pa Zakonom o državnim službenicima i drugim općim aktima, riječ je o pravnim stvarnostima koje ne bi trebalepodlijegati ičemu drugom osim individualizirano, od radnika do radnika objektivnim kriterijima – njegovim osobnim stanjima i prilikama, obiteljskim razlozima i njihovu uravnoteživanju s profesionalnim obvezama.

1. Uvod
2. Funkcija i smisao rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada
3. Ograničenja rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada
4. Ograničenja rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada u državnoj službi
5. Podnošenje zahtjeva i odobravanje rada na izdvojenome mjestu rada
6. Održivi način razmatranja radnikova zahtjeva
7. Zaključak

Poput radnoga prava (koje je mješovita grana javnog i privatnoga prava), jednako je specifično radnopravno pravilo, ali i radni odnos uopće koji se tim pravilom uređuje. Stoga se na njegovo razumijevanje i tumačenje ne mogu primijeniti pristupi svojstveni građanskom pravu ili nekoj drugoj pravnoj grani koja cjelovito pripada javnopravnom području. Radno pravo odlikuje se velikim brojem neposrednih adresata, stalnim promjenama konteksta u kojemu se primjenjuje, pa stoga i znatnom pravnom dinamikom razvoja. Odlikuje se i time što se u pogledu konkretizacije značenja pravnih normi umnogome oslanja na sudsku praksu, ali i na niz drugih čimbenika i dionika koji pravno ili faktički usmjeruju njegov razvoj, ali i pristup razumijevanju – ponekada na pravilan način, a mnogo puta to čine posve neodrživo. U ovome članku iznose se osnovna motrišta i pristupi kako u raznim situacijama i normativnim kontekstima razumjeti i primijeniti radnopravno pravilo s obzirom na to je li kogentno ili dispozitivno, je li riječ o pravnoj praznini i dr.

1. Uvod
2. Kogentnost pravila i doseg kogentnosti
3. Dispozitivnost i sloboda ugovaranja
4. Ciljno (teleološko) tumačenje, prilagodljivost i mekoća pristupa
5. Radno pravo – in favorem radnika?
6. Razlozi oslanjanja na nizove mišljenja u području radnog prava
7. Dalekosežni učinci razumijevanja

i tumačenja Zakona o radu

1. Zaključak

Osobe s utvrđenim invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupinu čija je potpuna integracija u zajednicu i tržište rada od iznimne važnosti. Za njihovo ravnopravno sudjelovanje u svakodnevnom životu nužna je sustavna podrška i jasno definirani pravni okviri koji omogućuju ostvarivanje prava, uklanjanje prepreka i poticanje socijalne te ekonomske uključenosti. U tom je kontekstu zakonodavac razvio niz mjera i pogodnosti usmjerenih na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, s ciljem njihova bržeg, lakšeg i učinkovitijeg uključivanja na tržište rada. Tako je odredbama Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom osigurana profesionalna i stručna pomoć osobama s invaliditetom. Budući da poslodavci često zapošljavaju osobe bez invaliditeta pored osoba s invaliditetom, zakon propisuje pogodnosti i mjere za povećanje uključivosti radnika s invaliditetom. Propisan je niz odredaba koje su povoljnije za radnike s invaliditetom od odredaba Zakona o radu.Posebnu ulogu u provedbi ovih mjera imaju centri za profesionalnu rehabilitaciju, kao stručne institucije zadužene za procjenu radnih sposobnosti, izradu individualnih planova rehabilitacije i pružanje podrške tijekom zapošljavanja. Njihov se rad financira djelomično iz državnog proračuna, a djelomično iz naknada koje poslodavci plaćaju zbog nepridržavanja zakonskih obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom.

1. Uvod
2. Profesionalna rehabilitacija
3. Centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna radionica i zaštitna radionica
4. Poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
5. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom
6. Zaključak

Potrebe za financiranjem poduzetničkih projekata u slučajevima nedostatka vlastitih izvora sredstava oduvijek predstavljaju poslovnu situaciju kojoj se mora pristupiti sustavno, kalkulativno i oprezno. Uz zaduživanje kod kreditnih institucija, izdavanje obveznica predstavlja alternativni financijski aranžman koji uz kvalitetno strateško planiranje može postati supstitutivan, ali i komplementaran financijski instrument u odnosu na zaduživanje kreditom. Ovim se člankom objašnjava pojmovno određenje i zakonski okvir izdavanja korporativnih obveznica te se daje pregled njihovih komparativnih karakteristika u odnosu na financiranje poduzetničkih pothvata kreditima poslovnih banaka. Na kraju članka objašnjavaju se i temeljne odrednice investitorskog interesa za kupnju obveznica, što je također bitna odnosno inicijalna pretpostavka uspješne emisije ovih vrijednosnih papira.

1. Uvod
2. Zakonski okvir izdavanja obveznica u Republici Hrvatskoj
3. Prednosti i nedostatci emisije obveznica u odnosu na financiranje kreditom
4. Osnove investitorskog pristupa kupnji korporativnih obveznica
5. Namira i trgovanje korporativnim obveznicama u Hrvatskoj
6. Zaključak

Ustup tražbine umjesto ispunjenja u Zakonu o obveznim odnosima uređuje se kao jedan od triju posebnih slučajeva ustupanja tražbine. Riječ je o takvim vrstama cesije kod kojih nije u prvome planu prijenos tražbine (odnosno promjena vjerovnika), nego se njima ostvaruju drugi pravno-gospodarski ciljevi. Uređenje ustupa umjesto ispunjenja u Zakonu o obveznim odnosima ima svoje specifičnosti jer odstupa od nekih osnovnih načela cesija, međutim kako se sve uređenje temelji na dispozitivnim pravilima, ona se primjenjuju samo ako nema drugačijih ugovornih odredaba među cedentom i cesionarom. Međutim, glede toga instituta za sve što izrijekom i specijalno nije uređeno, primjenjuju se pravila o (redovnoj) cesiji (položaj cezusa, odgovornost cedenta za veritet, prijenos sporednih prava zajedno s prijenosom tražbine i dr.). U ovome se članku iscrpno, na temelju prakse relevantnih sudova, shvaćanja u doktrini, ali i razrada u stručnim pravnim krugovima, iznosi cjelovita analiza toga posve specifičnog instituta. Da bi se to postiglo, najprije se na početku ovog članka razjašnjavaju čimbenici koji čine bit cesije.

1. Bit cesije
2. Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja
3. Ustupanje umjesto ispunjenja
4. Nejasnoća je li riječ o ustupu tražbine umjesto ispunjenja ili ustupu radi ispunjenja
5. Zaključak

Imenovanje ulica ključni je element urbanog planiranja, kulturne baštine i društvenog identiteta neke zajednice. Ono nije samo administrativni čin, već proces koji utječe na orijentaciju građana, očuvanje povijesnog kontinuiteta i izražavanje zajedničkih vrijednosti. U ovom članku pokušat ćemo postaviti određena stručna načela, pravni okvir, naglasiti važnost lokalnih specifičnosti te ponuditi moguću strategiju za izbjegavanje dvojbenih, kontroverznih rješenja ili onih koji dijele određeno društvo, temeljeno na hrvatskoj praksi i međunarodnim standardima (primjerice preporukama UN-a za geografska imena).

1. Uvodne napomene
2. Imenovanje ulica s motrišta zakonskog uređenja
3. O Preporukama za standardizaciju geografskih imena
4. Postupak donošenja odluke o imenovanju ulica i trgova
5. Označavanje imena naselja, ulica i trgova
6. Zaključak

Tema ovoga članka su pravne praznine s posebnim naglaskom na tome kako ih identificirati i popunjavati. U središtu članka nisu doktrinarna viđenja problematike pravnih praznina, nego praktična motrišta njihova razumijevanja. Pravne praznine nisu nužno nepovoljna pojava, ali se često u RH pojavljuju upravo kao rezultati propusta tvorca pravnih pravila i uopće općih akata. Gdjekada su pravne praznine rezultat životne stvarnosti da je apstraktnim pravilom nemoguće predvidjeti i normativno zahvatiti sve situacije i pravne učinke koji bi se mogli pojaviti u budućnosti. Pravne praznine fenomen su u pravu s kojim se često susreću neposredni adresati, ali također tijela koja pravna pravila provode, tumače i primjenjuju pravne propise u konkretnim slučajevima. U članku se objašnjava razlikovanje između pravnih praznina i pravnih standarda, popunjavanje pravnih praznina i tumačenje prava, a pravne praznine stavljaju se u odnos s drugom krajnjošću – prenormiranošću, koja je također prisutna u RH.

1. Uvod
2. Pojam pravne praznine i pristup pravnim prazninama
3. Doseg normiranja
4. Popunjavanje pravnih praznina
5. Pravne praznine koje nastaju zbog ograničene primjene pravnih pravila u vremenu
6. Popunjavanje pravnih praznina i tumačenje prava
7. Pravna praznina i pravni standard
8. Popunjavanje pravnih praznina
9. Zaključak

1. Studentski rad
2. Prorogacijska klauzula
3. Dodatne činidbe
4. Circiterizam (okolovanje)
5. Pravo na posjed i posjed

I. Porez na dodanu vrijednost

I. – 9. Porez na dodanu vrijednost – naknadno umanjenje porezne osnovice

I. – 10. Porez na dodanu vrijednost – nabava nekretnine u ovršnom postupku

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

V. – 17. Plaćanje poreza na nekretnine i poreza na dohodak od najma za istu nekretninu

V. – 18. Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za zaštićene najmoprimce

V. – 19. Rješenje o utvrđivanju obveze plaćanja poreza na nekretnine – osoba nije vlasnik nekretnine

V. – 20. Dostava popisa obveznika poreza na nekretnine

1. Uklanjanje podatka s Popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad
2. Plaćeni dopust zbog smrti člana uže obitelji – ugovor o doživotnom uzdržavanju
3. Agencija za privremeno zapošljavanje – brisanje iz evidencije
4. Mogućnost uklanjanja podataka s Popisa poslodavaca koji ne prijavljuju radnike
5. Rokovi čuvanja dokumentacije o radnicima

OBVEZNO PRAVO

1. NEJASNE ODREDBE (čl. 320. ZOO-a)

Valja navesti da se u navedenom čl. 20. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila, kao razlozi isključenja izrijekom navode i određene elementarne nepogode, međutim ne i potres, pa imajući u vidu odredbu kojom je propisano da će se u slučaju kada je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad ga je na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačiti u korist druge strane, i po ocijeni ovog suda predmetni Uvjeti nisu sadržavali isključenje rizika potresa.

1. BITNA ZABLUDA O POBUDI (čl. 281. ZOO-a)

Na pravilno utvrđenu činjenicu da je tužitelj, koji je u trenutku zaključenja ugovora bio u poodmakloj dobi i teško narušenog zdravlja, očekivao da će ga njegov tuženi dugogodišnji prijatelj kojem je darovao veći broj vrijednih nekretnina, uključivo i kuću s okućnicom u kojoj je živio, primiti u svoju kuću, pomagati mu i uzdržavati ga te da je to bilo odlučno da preuzme obvezu (darovatelja) sklapanjem ugovora o darovanju, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da je na strani tužitelja u trenutku sklapanja tog ugovora postojala bitna zabluda o pobudi.

1. POSREDNIČKA PROVIZIJA (čl. 835. ZOO-a)

Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da u postupanju tužiteljice nema radnji koje su se provodile protivno interesima tužene i u korist prodavatelja, jer je tužena sa prodavateljima zaključila kupoprodajni ugovor temeljem kojeg je tužena zajedno sa suprugom kupile nekretnine koje su bile predmetom ugovora o proviziji te je ugovoreno i pravo služnosti slijedom čega je ostvaren cilj zaključenim ugovorom o posredovanju.

1. NAKNADA ŠTETE (čl. 1090. ZOO-a)

Činjenica da je tužiteljica odbila ponudu za otkup vozila iz razloga navedenih u prethodnoj točki obrazloženja ne može se tumačiti na način da je time pridonijela da šteta bude veća nego što bi bila, kako to pogrešno smatra tuženik, jer je tuženik dužan uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

STVARNO PRAVO

1. STJECANJE SLUŽNOSTI (čl. 229. ZV-a)

Vezano za potporni zid kroz koji prolazi cijev oborinske odvodnje, a koji se nalazi na nekretnini tuženika kao vlasnika poslužne nekretnine, taj zahtjev tužitelja bi se mogao tretirati kao služnost, samo pod uvjetom da se time postiže razumna svrha, dakle bolje i korisnije gospodarenje povlasnom nekretninom.

1. STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU (čl. 159.)

Predmetna je nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana kao pašnjak, a činjenica da je osnovana služnost u korist ZG ne utječe na stečeno pravo tužitelja. Valja dodati da iz zemljišno-knjižnog izvatka proizlazi da je služnost osnovana radi podizanja višegodišnjih nasada vinograda, na što se mora dodati da se vinova loza ne sadi i ne uzgaja na zemljištu koje predstavlja šumu.

1. ISPLATA RAZLIKE IZMEĐU ZAŠTIĆENE I TRŽIŠNE NAJAMNINE (čl. 120. ZV-a)

U postupcima radi naknade štete nastale zbog nerazmjernog ograničenja prava vlasništva na stanu u zaštićenom najmu u visini razlike između iznosa zaštićene i tržišne najamnine, a u kojima je utvrđeno da je osnova stjecanja vlasništva ugovor o darovanju bez prave predaje stvari koji nije bio sklopljen u propisanom obliku, tužitelj u svrhu dokazivanja svojeg prava vlasništva treba dokazati da je došlo do prave predaje darovane stvari.

1. PODJELA POSJEDA (čl. 42. ZV-a)

Tužiteljica neosnovano u žalbi insistira na neodlučnoj činjenici da nije bila prisutna kada su se njezin prednik i tuženica sporazumjeli o načinu posjedovanja zajedničke stvari jer tužiteljica stječe pravo posjedovanja zajedničke stvari u opsegu i na način koji je imao njezin pravni prednik od kojeg je stekla njegov suvlasnički dio.

1. GRAĐENJE NA TUĐEM ZEMLJIŠTU (čl. 129. ZV-a)

Kako se radi o stjecanju vlasništva na temelju zakona, izgradnjom zgrade su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje, neovisno od upisa vlasništva u zemljišne knjige te neovisno o sadržaju tužbenih zahtjeva koje je tuženica prema tužiteljici postavljala u prethodno vođenom parničnom postupku ko

Porezno pravo – PDV

UVJETI ZA OSLOBOĐENJE ISPORUKA ROBE UNUTAR ZAJEDNICE – SLUČAJ IZ HRVATSKE

Pravo društava

ZAŠTITA MANJINSKIH DIONIČARA – SLUČAJ IZ SLOVENIJE

Pravo društava / zaštita potrošača

BORBA PROTIV KAŠNJENJA U PLAĆANJU U POSLOVNIM TRANSAKCIJAMA

Radno pravo

VULGARNA KRITIKA VODITELJICI SMJENE NE OPRAVDAVA OTKAZ

Porezno motrište podjele d.o.o.-a

Porezno motrište premještanja dobara

Trgovac koji obavlja djelatnost trgovine putem interneta

Da bi se mogli sastaviti godišnji financijski izvještaji, neprofitne organizacije obvezne su provesti godišnji popis imovine i obveza. Popis obvezno provode sve neprofitne organizacije neovisno o tome na koji način vode poslovne knjige. Cilj provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza je utvrđivanje stvarnog stanja i usklada knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. U članku se objašnjava kako je potrebno provesti godišnji popis imovine i obveza te kako se evidentiraju utvrđene popisne razlike.

1. Obveznici provedbe popisa imovine i obveza
2. Predmet popisa imovine i obveza
3. Postupak provedbe popisa imovine i obveza
4. Popisne razlike
5. Popisne razlike kod neprofitnih organizacija obveznika PDV-a i poreza na dobitak
6. Otpis obveza i potraživanja
7. Rashodovanje dugotrajne nefinancijske imovine
8. Zaključak

Neprofitne organizacije koje svoje poslovne knjige vode u sustavu neprofitnog računovodstva (bez obzira na to primjenjuju li jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo) moraju za kalendarsku godinu sastaviti svoje financijske izvještaje. Ovisno o primijenjenom knjigovodstvenom sustavu, sastavljaju se različiti financijski izvještaji. Rok za predaju financijskih izvještaja za 2025. godinu je 1. ožujka 2026. godine. Računovodstveni propisi nisu mijenjani tijekom 2025. godine pa stoga nema ni promjena u odnosu na sadržaj financijskih izvještaja za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu.

Financijske izvještaje u sustavu neprofitnog računovodstva mogu predati samo one organizacije koje su upisane u registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. U ovom se članku osvrće na pravila mjerenja i vrednovanje pretežitog dijela pozicija financijskih izvještaja propitkivanjem podataka koji se nalaze na računima glavne knjige, a koje sastavljaju one neprofitne organizacije koje primjenjuju dvostavno knjigovodstvo.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Objašnjenja nekih od pozicija financijskih izvještaja

Sve neprofitne organizacije moraju za razdoblje siječanj – prosinac 2025. godine sastaviti i predati financijske izvještaje. Ovi financijski izvještaji se za navedeno razdoblje predaju do 2. ožujka 2026. godine, a mogu ih predati samo one neprofitne organizacije koje su upisane u registar RNO. Skup financijskih izvještaja koji se predaju ovisi o vrsti knjigovodstva koje se primjenjivalo za 2025. godinu.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja i predaje financijskih izvještaja
3. Obrasci financijskih izvještaja
4. Izjava o neaktivnosti
5. Rok za predaju i način predaje godišnjih financijskih izvještaja
6. Neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost
7. Zaključak

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u sustavu neprofitnog računovodstva, a obveznici su PDV-a, imaju obvezu sastavljanja i predaje Obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Pravila sastavljanja 12. Obrasca PDV-u za neprofitne osobe, obveznike PDV-a, ista su kao i za sve druge porezne obveznike, a posebnosti se, u pravilu, odnose na obvezu podjele pretporeza ako obavljaju i oslobođene isporuke te obvezu usklađenja i ispravka pretporeza upravo u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine. U ovom se članku daju posebitosti i obračunske radnje za neprofitne pravne osobe koje se odnose na sastavljanje Obrasca PDV za prosinac 2025. godine, a koje se nisu promijenile u odnosu na prethodnu, 2024. godinu.

1. Uvod
2. Posebnosti poreznog položaja neprofitnih pravnih osoba
3. Sastavljanje 12. Obrasca PDV za 2025. godinu

Udruge mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost i pružati usluge u turizmu u skladu s posebnim zakonima, ako je to propisano statutom. Međutim, ovisno o djelatnosti udruge (amaterske sportske udruge, lovačke i ribičke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, udruge nacionalnih manjina, udruge u kulturi, udruge turističkih vodiča itd.) različito je uređena vrsta i način pružanja tih usluga. U nekim slučajevima, pod određenim uvjetima, neke udruge mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost (pripremati i usluživati jela, pića, napitaka te pružati usluge smještaja) i pružati usluge u turizmu, dok u drugim slučajevima postoje ograničenja za pružanje navedenih usluga. Navedene djelatnosti udruge mogu obavljati uz djelatnosti kojima se ostvaruju njihovi utvrđeni ciljevi, ali ih ne smiju obavljati radi stjecanja dobitka za svoje članove ili treće osobe. U ovom će se članku obratiti pozornost na razne udruge koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost te pružati pojedine usluge u turizmu, s posebnim osvrtom na amaterske sportske udruge.

1. Uvod
2. Ugostiteljska djelatnost
3. Usluge u turizmu

Neprofitne pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.) mogu, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje njihovo osnivanje, a u svrhu ostvarivanja statutom ili drugim osnivačkim općim aktom utvrđenih ciljeva i bez namjere stjecanja profita, obavljati djelatnost trgovine na način i uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređaje obavljanje djelatnosti trgovine. U nastavku dajemo odgovore na pitanja neprofitnih pravnih osoba o tome pod kojim uvjetima i na koji način te pravne osobe mogu, s motrišta propisa o trgovini i zaštiti potrošača, obavljati djelatnost trgovine i kojih se obveza pritom moraju pridržavati.

1. Neprofitne pravne osobe i djelatnost trgovine
2. Zaštita potrošača

S razvojem civilnog društva sve su zanimljiviji organizacijski oblici koji su nositelji toga razvoja. S obzirom na tu činjenicu, važno je pratiti poslovanje tih organizacija. Da bi se utvrdilo posluju li one u zadanom zakonskom okviru, nužno je poznavati pravni okvir u kojem djeluju. Unutar toga okvira posebno mjesto zauzima i područje računovodstva koje daje informacije za opće financijske izvještaje na temelju kojih je javnost upoznata s radom tih organizacija. Ovaj članak stoga daje osnovne informacije o posebnostima poslovnog okruženja u kojem posluju te organizacije. One primjenjuju neprofitno računovodstvo čiji je sažetak dan u ovom prilogu.

1. Uvod
2. Općenita pitanja
3. Planiranje, samoprovjera i revizija
4. Porezi
5. Djelatnosti kojima se stječu prihodi
6. Neki od ostalih oblika financiranja
7. Računovodstvo i financijsko izvještavanje
8. Pregled nekih obveznih radnji neprofitnih organizacija
9. Zaključak

Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici na kraju 2025. godine moraju obaviti godišnji popis imovine i obveza kao i svake godine. Popis imovine i obveza provodi se kako bi se knjigovodstvena stanja usporedila sa stvarnim stanjima, odnosno kako bi se utvrdile razlike između tih dvaju stanja i kako bi se na odgovarajući način postupilo s razlikama utvrđenim popisom. U nastavku se daje osvrt na obveze u postupku provedbe popisa imovine i obveza na dan 31. prosinca 2025. godine.

1. Uvod
2. Obveza popisa imovine i obveza
3. Odluka o provedbi godišnjeg popisa imovine i obveza
4. Povjerenstvo za obavljanje popisa imovine i obveza
5. Predmet popisa
6. Provedba popisa
7. Izvještaj o obavljenu popisu imovine i obveza
8. Odluka o postupanju s rezultatima godišnjeg popisa imovine i obveza

U svibnju 2025. godine Ministarstvo financija izdalo je Uputu za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije. U međuvremenu, u rujnu 2025. godine usvojene su izmjene i dopune Pravilnika o proračunskim klasifikacijama, a tijekom listopada – studenoga 2025. godine na javno savjetovanje stavljene su i izmjene Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Izmjene u navedenim pravilnicima vezane su za novosti koje se odnose na računovodstvene evidencije EU sredstava. U ovom članku donosimo detaljan pregled računovodstvenih evidencija poslovnih transakcija u vezi s upravljanjem i korištenjem EU sredstava, i to kod korisnika projekata financiranih iz EU sredstava, programskih tijela nadležnih za ugovaranje i isplatu sredstava te u Državnoj riznici.

1. Uvod
2. Načini na koje Europska komisija uplaćuje EU sredstava
3. Subjekti računovodstvenih evidencija EU sredstava
4. Najznačajnije novosti u računovodstvenim evidencijama EU sredstava
5. Pregled računovodstvenih evidencija EU sredstava od 1. siječnja 2025. godine
6. Zaključak

Nakon provedbe popisa imovine i obveza i uključivanja tih razlika u glavnu knjigu proračunskih osoba te provjere podataka koji su iskazani na njezinim računima, može se pristupiti sastavljanju financijskih izvještaja za razdoblje od siječnja do prosinca 2025. godine.

U ovom se članku daje sažetak knjigovodstvenih postupanja kod učestalijih poslovnih odnosa u proračunskom sustavu. Napominje se da iako se od početka godine u cijelosti primjenjuje novi propis koji uređuje proračunski računovodstveni sustav, njegov pristup u odnosu na onaj iz 2024. godinu nije u potpunosti mijenjan. Tamo gdje je mijenjan treba obratiti pozornost na moguće promjene početnog stanja na odgovarajućim računima glavne knjige.

1. Pravni okvir
2. Računi glavne knjige
3. Zaključak

Zaključna knjiženja provode se na kraju svake proračunske godine, nakon evidentiranja svih poslovnih događaja s datumom 31. prosinca. Kako se proračunsko računovodstvo temelji na općeprihvaćenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, prilikom sastavljanja financijskih izvještaja obveznici financijskog izvještavanja moraju biti sigurni da će podatci iskazani u financijskim izvještajima prikazivati upravo takve podatke. Stoga, da bi se mogla provesti ispravna zaključna knjiženja, potrebno je napraviti i zaključne provjere u poslovnim knjigama. O zaključnim knjiženjima i o zaključnim provjerama koje obveznici proračunskog računovodstva moraju provesti, autorice daju osvrt u nastavku članka.

1. Zakonodavni okvir
2. Zaključne provjere podataka u poslovnim knjigama obveznika proračunskog računovodstva
3. Zaključna knjiženja na kraju proračunske godine i utvrđivanje rezultata

Prema pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva, za 2025. godinu moraju se sastaviti i predati godišnji financijski izvještaji. Prvi je rok 31. siječnja 2026., odnosno s obzirom na to da pada u subotu, 2. veljače 2026. godine. O rokovima, financijskim izvještajima i obveznicima sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinac 2025. godine daje se pregled u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obrasci, rokovi i obveznici predaje financijskih izvještaja
3. Popunjavanje obrazaca godišnjih financijskih izvještaja
4. Objava godišnjih financijskih izvještaja
5. Nove izmjene i dopune Pravilnika o financijskom izvještavanju

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u sustavu proračunskog računovodstva, a obavljaju poduzetničku djelatnost i s motrišta PDV-a prešli su propisani prag isporuka dobara i usluga u svoti od 60.000,00 € u 2025. godini (ili su obveznici već iz prijašnjih godina), smatraju se obveznicima PDV-a. To znači da i proračunske osobe koje su obveznici PDV-a trebaju predati 12. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske, 2025. godine, i to do 20. siječnja 2026. godine. U njemu treba provesti i sva usklađenja i ispravke za 2025. godinu, što je upravo i posebnost sastavljanja i pripreme zadnjeg Obrasca PDV proračunskih osoba koje najčešće obavljaju oslobođene isporuke, a oni koji obavljaju i oporezive isporuke trebaju dijeliti pretporez.

U ovom se članku daju posebitosti i obračunske radnje za proračunske pravne osobe koje se odnose na sastavljanje Obrasca PDV za prosinac 2025. godine i koje se nisu promijenile u odnosu na prethodnu, 2024. godinu.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe u vezi s oporezivanjem proračunskih osoba PDV-om
3. Sastavljanje Obrasca PDV za prosinac 2025. godine
4. Zaključivanja poreznih i računovodstvenih knjiga i evidencija u 2025. godini

Na temelju čl. 42. Zakona o proračunu (dalje: Zakon) Hrvatski sabor donosi Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu (u nastavku: Državni proračun za 2026.) te daje suglasnost na prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Također, u skladu s čl. 18. Zakona, uz državni proračun, sa svrhom uređenja izvršavanja Državnog proračuna za 2026., donosi i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu (dalje: Zakon o izvršavanju za 2026.), koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

1. Uvod
2. Novosti u Zakonu o izvršavanju za 2026. u odnosu na prethodne godine
3. Izvršavanje državnog proračuna
4. Trošenje proračunskih sredstava
5. Odredbe zakona o izvršavanju koje se odnose na općine, gradove i županije

Prije kraja 2025. godine usvaja se Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu. On je povećan u odnosnu na onaj iz 2024. godine, kako u rashodnoj tako i prihodnoj strani. U ovom se članku daje njegov sažeti sadržaj, navode se usvojene svote i razlozi koji su doveli do njegova povećanja u odnosu na prethodnu godinu.

U 2026. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u svoti od 35,7 milijarda eura, dok su ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u svoti od 39,8 milijarda eura.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna 2026. – 2028. godine
3. Rashodi državnog proračuna 2026. – 2028. godine
4. Procjena ukupnog manjka / viška opće države

U sustavu javne nabave koriste se elektronički alati koji olakšavaju njegovu primjenu.

Elektronički alati e-nabava, Obrazac e-ESPD i e-Certis su korisna i učinkovita sredstava za postizanje ciljeva postavljenih Direktivom o javnoj nabavi. Sustavi ECRIS i IMI uspostavljeni su u EU-u radi razmjene informacija u drugim područjima suradnje, ali njihova primjena korisna je i u području javne nabave. Novi elektronički alat Procurement for Buyers, služi naručiteljima u državama članicama EU-a radi pojednostavljenja postupka javne nabave.

1. Uvod
2. Osnova primjene elektroničkih alata u javnoj nabavi
3. e-nabava
4. Obrazac e-ESPD
5. e-Certis
6. e-Certis – alternativno ili kumulativno dokazivanje
7. e-Certis – uvjeti sposobnosti
8. Europski informacijski sustav o kaznenim evidencijama (ECRIS)
9. Potvrda iz ECRIS-a kao valjani dokaz
10. Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)
11. Procurement for Buyer
12. Zaključak

Od 1. siječnja 2026. godine izravno se u sustavu javne nabave primjenjuju nove financijske vrijednosti europskih pragova koje je propisala Europska komisija u postupcima javne nabave. Ovi pragovi ostaju na snazi dvije godine, dakle zaključno do 31. prosinca 2027. godine.

1. Uvod
2. Nove vrijednosti EU pragova
3. Uredbe komisije o izmjeni vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi
4. Procijenjena vrijednost nabave
5. Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu
6. Procijenjena vrijednost predmeta nabave na koju se ZJN 2016 ne primjenjuje – jednostavna nabava
7. Europski pragovi – nabava velike vrijednosti
8. Nabava male vrijednosti
9. Vrijednosti europskih pragova prema vrsti naručitelja
10. Ugovori o javnim uslugama za društvene i druge posebne usluge
11. Zaključno

Riječ je o zahtjevnom i napornom poslu koji remeti normalan rad poduzetnika pa je stoga nepopularan. Popis (inventura) je posao koji poduzetnik treba obaviti najmanje jednom godišnje, a u praksi se obavlja najčešće krajem poslovne godine čime poduzetnik ispunjava svoju zakonsku obvezu. Popis je vrlo bitan u ispunjenju temeljnog zahtjeva, a to je istinit i pošten (objektivan) prikaz financijskog stanja poduzetnika. Ako taj zahtjev nije ispunjen, teško će se netko moći pouzdati u vjerodostojnost takvih financijskih izvještaja, osobito ako poduzetnik ima znatniju materijalnu imovinu.

U propisima se potanje ne uređuje organiziranje i provedba popisa pa se stoga u članku daju iskustvena i praktična rješenja.

1. Zakonska obveza godišnjeg popisa
2. Tko nalaže i organizira popis
3. Može li se popis pojednostaviti – ekonomizirati: njemačka praksa
4. Organizacija godišnjeg popisa
5. Uslužni popis
6. Kontinuirani – stalni popis
7. Provedba popisa
8. Izvješće o obavljenom godišnjem popisu
9. Odlučivanje o popisnim razlikama
10. Zaključak

S ciljem usklađenja stanja u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem, provodi se knjiženje utvrđenih popisnih razlika. Knjiženje se provodi na temelju odluke uprave u kojoj su navedene vrste popisnih razlika. Da bi se moglo provesti knjiženje nastalih popisnih razlika, potrebno je utvrditi njihov porezni položaj s motrišta poreza na dobitak, poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost. O poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Vrste popisnih razlika na imovini poduzetnika
2. Porezno postupanje s popisnim razlikama
3. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
4. Zaključak

Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima dotrajalosti, zastarjelosti ili oštećenja imovine odnosno kada se vrijednost te imovine više ne može nadoknaditi uporabom ili prodajom. Navedeno se provodi najčešće na kraju poslovne godine kako bi u bilanci na kraju poslovne godine ostala imovina od koje se očekuju gospodarske koristi od uporabe u sljedećim razdobljima. U članku se obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rashodovanja dugotrajne materijalne, nematerijalne imovine te sitnog inventara.

1. Uvod
2. Rashodovanje dugotrajne materijalne imovine
3. Rashodovanje dugotrajne nematerijalne imovine
4. Rashodovanje sitnog inventara
5. Zaključak

Da bi naplata sredstava s naslova manjka koji radnik u radnom odnosu ili u vezi s radnim odnosom prouzroči poslodavcu bila u skladu sa zakonom, trebaju biti ispunjeni propisom ustanovljeni uvjeti.

O tome na što poslodavac mora paziti prilikom predmetne naplate, u kojim rokovima i koje sve uvjete mora ispuniti, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Važni uvjeti za zakonito i valjano namirenje manjkova

Kako bi se računi u krajnjoj potrošnji i eRačuni od 1. siječnja 2026. godine mogli izdavati i fiskalizirati prema odredbama Zakona o fiskalizaciji, obveznici primjene navedenog zakona trebaju obaviti pripremne radnje do kraja ove godine. Što je sve potrebno pripremiti i uskladiti u poslovanju postojećih obveznika fiskalizacija i onih koji to postaju od 1. siječnja 2026. godine, navodimo u nastavku članka.

1. Izdavanje i fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji
2. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna
3. Zaključak

U ovom članku daju se odgovori na aktualna pitanja iz područja Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (dalje: KPD). Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.) i informacijama dostupnim na mrežnim stranicama Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr).

I. Opća pitanja u vezi s Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima (dalje: KPD)

II. Pitanja u vezi s pretragom proizvoda u tražilici KLASUS

III. Upute za određivanje KPD oznake

U postupku javnog savjetovanja do 18. listopada 2025. godine bili su nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općega poreznog zakona, Zakona o porezu na dobit i Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit. Donošenje ovih zakona predlaže se po hitnom postupku.

U ovom je članku dan pregled najznačajnijih novosti u navedenim zakonskim prijedlozima na temelju nacrta objavljenih na eSavjetovanju. Detaljnije o svemu pisat ćemo nakon konačnog usvajanja propisa.

1. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u
2. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Općega poreznog zakona
3. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit
4. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit

Na e-Savjetovanju objavljen je Nacrt prijedloga pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji. Riječ je o prvom od najavljena dvaju pravilnika koji će urediti primjenu Zakona o fiskalizaciji. U nastavku donosimo najvažnije odredbe iznesene u ovom prijedlogu pravilnika.

1. Pribavljanje digitalnih certifikata i elementi računa
2. Prijava podataka u Sustav za fiskalizaciju
3. Način razmjene podataka između obveznika fiskalizacije računa i Sustava za fiskalizaciju
4. Postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja
5. Postupak prijave podataka o napojnici
6. Sadržaj i postupak ovjere uvezane knjige računa
7. Postupak dokazivanja u slučajevima nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka
8. Izgled i sadržaj obavijesti o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun
9. Sadržaj obavijesti o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja
10. Načini provjere izdanih računa putem web servisa Porezne uprave
11. Visina svote blagajničkog maksimuma

U nefinancijskim trgovačkim društvima odobravanje novčanih zajmova nije temelj poslovanja, ali nije ni rijetka pojava. Takva društva – zajmodavci, za razliku od financijskih institucija, u pravilu ne osiguravaju naplatu zajma pa se u slučaju kašnjenja u naplati i nemogućnosti prisilne naplate postavlja pitanje računovodstvenog i poreznog postupanja.

U ovom članku autor obrazlaže kada je prema zahtjevima Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja potrebno priznati gubitke po osnovi umanjenja vrijednosti danih zajmova, kada ga je potrebno prestati priznavati te koje je porezno postupanje u vezi s nastalim troškovima.

1. Uvod
2. Računovodstveni zahtjevi za vrijednosnim usklađenjem danih zajmova
3. Računovodstveni zahtjevi za otpisom zajmova
4. Porezno motrište vrijednosnog usklađenja i otpisa danih zajmova
5. Posebnosti otpisa zajmova danih zaposlenicima
6. Zaključak

Na kraju poslovne godine podsjećamo računovođe kako postupiti s dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima od kupaca. Posebno je važan njihov porezni položaj – s motrišta poreza na dobitak, ali i PDV-a. Naime, ove godine porezni obveznik koji je obavio isporuku drugom poreznom obvezniku, može umanjiti obvezu za PDV u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelog potraživanja koje nije naplaćeno dulje od jedne godine uz zadovoljenje uvjeta propisanih u čl. 33., st. 8. i 9. Zakona o PDV. Navedeno se odnosi samo na račune izdane od 1. siječnja 2024. i posije. O svemu tome više u nastavku.

1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca
3. Računovodstveno i porezno motrište vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. NOVO: Smanjenje obveze za PDV u 2025. godini zbog nemogućnosti naplate potraživanja od kupca

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje rezerviranja za troškove zaposlenika prema zahtjevima računovodstvenih standarda te daje primjere računovodstvenog praćenja navedenih rezerviranja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. Navedeni troškovi uključuju rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora, otpremnina, jubilarnih nagrada, bonusa i sl.

1. Uvod
2. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore
3. Rezerviranja za sudjelovanja u dobitku i bonuse
4. Rezerviranja za otpremnine
5. Rezerviranja za jubilarne nagrade
6. Zaključak

Poduzetnik koji je odlučio nabaviti rabljeni osobni automobil iz EU-a, može ga nabaviti od drugoga poreznog obveznika, preprodavatelja, fizičke osobe, ustanove i sl. Porezne obveze prilikom nabave rabljenih osobnih automobila iz EU-a prvenstveno ovise o tome od koga se vozilo nabavlja i pod kojim uvjetima. Prije nabave takvih vozila svakako je uputno provjeriti koje se obveze mogu pojaviti u Republici Hrvatskoj jer mogu predstavljati dodatni trošak za kupca. O poreznom i računovodstvenom položaju nabave rabljenih osobnih automobila iz EU-a, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obvezna davanja prilikom nabave rabljenih osobnih automobila iz EU-a
3. Računovodstveno praćenje nabave rabljenih osobnih automobila za osobni prijevoz
4. Zaključak

Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga dio su poslovnih prihoda, a uključuju prihode od uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga za potrebe vlastita poslovanja, a ne za prodaju drugim kupcima. Navedeni se prihodi iskazuju u visini troškova proizvodnje odnosno troškova nabave, tj. bez priznavanja internih dobitaka. Autorica u članku daje primjere knjiženja uporabe vlastitih proizvoda i usluga za potrebe dugotrajne i kratkotrajne imovine, za troškove poslovanja te za potrebe reprezentacije, promidžbe i darovanja.

1. Uvod
2. Korištenje vlastitih proizvoda i usluga za potrebe dugotrajne materijalne imovine
3. Korištenje vlastitih proizvoda i usluga za potrebe kratkotrajne imovine i za troškove
4. Davanje vlastitih dobara i usluga u svrhu reprezentacije, promidžbe i darovanja
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju knjiženja proizvodnje dugotrajne nefinancijske imovine i obustave iz plaće. Kod vlastite proizvodnje svoje dugotrajne nefinancijske imovine izvjesno je da se ona kao takva mora iskazati, ali nije jasno treba li se pritom i računovodstveno iskazati proizvodni proces. Iako se obustavlja dio plaće i zaposlenik izravno ne dobije taj novac, i taj dio se odobrava prihodima ako se ona podmiruje s jedinstvenoga transakcijskog računa nadležnog proračuna.

1. Proizvodnja vlastite dugotrajne nefinancijske imovine
2. Plaća i obustava iz plaće

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiži kupnja dviju različitih vrsta dugotrajne nefinancijske imovine (knjige i nekretnine). U obje okolnosti nabavnu vrijednost imovine čine svi troškovi nabave. Porezni teret ne mora uvijek odgovarati umnošku porezne stope i njezine nabavne vrijednosti.

1. Kupnja knjige
2. Kupnja kuće

Zakon o porezu na dohodak propisuje jasne obveze poslodavaca u vezi s izradom godišnjeg obračuna plaće za sve zaposlene. Ovaj postupak, koji se provodi najkasnije s posljednjom isplatom plaće za tekuću godinu, predstavlja ključni element poreznog sustava i osigurava pravilno oporezivanje dohotka od rada. Obveza poslodavca je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak za sve primitke koji su se tijekom godine radniku oporezivali kao plaća. Godišnjim obračunom izravnava se porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak vraća se kroz isplatu neto-primitka.

1. Uvod
2. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
3. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
4. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
5. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
6. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
7. Kako treba postupiti poslodavac koji nije isplaćivao plaću radnicima redovito tijekom poreznog razdoblja
8. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora propisuju se sa svrhom zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, ali i postizanja ravnopravne podjele prava i obveza u skrbi oko djeteta između obaju roditelja. Zbog navedenog razloga očevi se u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora pojavljuju kao potencijalni korisnici većine prava te ostvaruju jednaku važnu ulogu kao i majka djeteta. U nastavku će se izložiti na koji način i pod kojim uvjetima očevi mogu koristiti rodiljne i roditeljske potpore, posebice glede situacija u kojima njihovo pravo ovisi o radnopravnom statusu majke ili rodiljnoj i roditeljskoj potpori koju ona koristi te koja prava mogu koristiti neovisno o navedenome. Uloga očeva u odgoju, kao i u aktivnoj njezi i brizi o djetetu od iznimne je važnosti za normalan rast i razvoj djeteta, što je, kako ćemo vidjeti, dobro prepoznato i detaljno uređeno u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.

1. Očinski dopust
2. Dopust za slučaj smrti djeteta
3. Očinski dopust u slučaju smrti djeteta
4. Rodiljni dopust
5. Roditeljski dopust
6. Druga prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
7. Prijenos prava zbog specifičnih okolnosti

U časopisu RRiF br. 10/25. objavili smo članak o aktualnim i praktičnim motrištima dužnosti ispunjenja novčanih obveza.

U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s obradom te važne tematike razmatrajući neka za praksu važna pitanja instituta koji je, među inima, kompatibilan ispunjenju novčanih obveza, a to je administrativna zabrana, odnosno zapljena po pristanku dužnika.

1. Uvod
2. Kojim je propisima uređena administrativna zabrana
3. Što je administrativna zabrana
4. Koje su najznačajnije razlike između administrativne zabrane i zadužnice
5. Do kojih se pragova može plijeniti (naknada) plaće na temelju administrativne zabrane
6. Kako je zakonom uređena promjena vjerovnika odnosno dužnika iz izjave o zapljeni po pristanku dužnika
7. Što praktički za poslodavca znači čekati 60 dana od zaprimljene administrativne zabrane i što on treba činiti u tom razdoblju
8. Što je poslodavac obvezan učiniti kad uredno zaprimi administrativnu zabranu
9. Koja je forma izjave o zapljeni i što ona sadržava
10. Što je to posebna vrsta administrativne zabrane
11. Zaključno, što je važno reći u vezi s administrativnom zabranom

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutoga poslovnog subjekta, tada taj subjekt (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) na temelju propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlaze iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava.

Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način, opisuje se u članku.

1. Prava radnika u slučaju spajanja i pripajanja pravnih osoba, tj. promjene poslodavaca
2. Obračun plaće za zadnji mjesec rada kod poslodavca koji je prestao postojati
3. Korištenje osobnog odbitka
4. Godišnji obračun
5. Podnošenje Obrasca JOPPD za plaću koja je ostvarena kod poslodavca koji je prestao postojati

Određivanjem mjesta oporezivanja inozemnih usluga određuje se i porezni položaj, odnosno hoće li usluga biti oporeziva u RH, EU-u ili u trećoj zemlji. Osim temeljnog načela oporezivanja inozemnih usluga koje se oporezuju prema primatelju, manji dio usluga oporezuju se prema iznimkama, odnosno prema mjestu gdje je usluga fizički obavljena. U nastavku članka objašnjavaju se porezne obveze usluga koje se oporezuju prema iznimkama i koje su obveze kada te usluge obavlja hrvatski porezni obveznik inozemnim poreznim obveznicima i fizičkim osobama te kada je hrvatski porezni obveznik primatelj takvih usluga.

1. Uvod
2. Usluge u kulturi i njima slične usluge, pomoćne usluge u prijevozu i usluge u vezi s pokretnim dobrima
3. Usluge pripremanja hrane i usluge opskrbe pripremljenom hranom i pićem
4. Iznajmljivanje prijevoznih sredstava
5. Ostale usluge
6. Telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici
7. Postupanje pri oporezivanju usluga prema iznimkama

Isplata dividenda i udjela u dobitku predstavlja načina distribucije dobitka dioničarima i članovima društava. Oporezivanje dividenda iz inozemstva predstavlja kompleksno područje koje zahtijeva poznavanje ne samo hrvatskoga poreznog zakonodavstva nego i međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Investitori se često susreću s izazovom razumijevanja na kojoj će razini njihovi prihodi biti oporezovani – u zemlji izvora dividende, u RH ili na objema razinama – te kako pravilno prijaviti takve prihode Poreznoj upravi. Cilj je ovog članka pružiti jasan i praktičan pregled sustava oporezivanja dividenda iz inozemstva za hrvatske rezidente te njihove obveze u odnosu na porezne propise.

1. Tko mora prijaviti primitke od dividenda i udijele u dobitku ostvarenih u inozemstvu
2. O čemu treba voditi računa porezni obveznik koji primi dividendu ili udio u dobitku iz inozemstva
3. Obračun poreza na dohodak na dividende i udjele u dobitku primljene iz inozemstva
4. Dobrovoljna prijava inozemnog primitka s osnove primljene dividende ili udjela u dobitku
5. Umjesto zaključka

Transferne cijene su cijene ugovorene između povezanih društava na čije trgovačke i financijske odnose, za razliku od nepovezanih društava, tržišni uvjeti ne moraju imati utjecaj. Kada transferne cijene nisu odraz tržišnih uvjeta, može doći do netočnog utvrđivanja poreznih obveza (poreza na dobitak) u transakcijama između povezanih društava, čemu je posljedica neravnomjerna raspodjela prihoda i dobitka u različitim državama, ovisno o rezidentnosti povezanih društava. Ovim se člankom objašnjavaju bitne odredbe smjernica o transfernim cijenama, obrasci koje je potrebno predavati za povezana društva i osobe te nužno potrebna dokumentacija koja opisuje i uređuje transferne cijene.

1. Uvod i smjernice o transfernim cijenama
2. Izvještavanje u području transfernih cijena i mišljenja s prekograničnim učinkom
3. Dokumentacija o transfernim cijenama
4. Zaključak

U pravnom sustavu RH postoji izrazito velik broj mišljenja (i objašnjenja) koja izdaju ministarstva držeći se zakonskih pravila kojim je uređen sustav državne uprave. Smisao i funkcija mišljenja (i objašnjenja) trebali bi biti stručna podrška adresatima. Međutim, pravilo iz čl. 31. Zakona o sustavu državne uprave često se iskorištava kao podloga za niz aktivnosti koje su posve različite od stručne podrške, a kojima ministarstvo preuzima funkciju zakonodavca, suda u smislu tumačenja prava, davatelja vjerodostojnog tumačenja zakona i drugih općih akata, aktivista i sl. U ovome će se članku iznijeti različite dimenzije mišljenja (i objašnjenja) koje izdaju ministarstva.

1. Uvod
2. Funkcija mišljenja ministarstva prema zakonskim pravilima o sustavu državne uprave
3. Mišljenja i tumačenja kao dopuna zakona
4. Prisila ministarstva da se uzimaju u obzir mišljenja i oportunost pravnih službi
5. Protupravnost mišljenja ministarstva i sudski test
6. Mišljenja ministarstva kao čisti aktivizam
7. Dostupnost i javna (ne)dostupnost mišljenja ministarstva
8. Obvezujuća mišljenja Porezne uprave i problemi u praksi
9. Primjer tumačenja Porezne uprave čl. 32.a Općega poreznog zakona o odgovornosti za nepodnošenje poreznih prijava
10. Primjer pravnog tumačenja Porezne uprave o adresatima Općega poreznog zakona
11. Zaključak

Ako društvo ima uspostavljene kontrole kojima provjerava da svaka poslovna transakcija završava pravodobno, u točnoj svoti i na dobroj poziciji u financijskim izvještajima, ta činjenica uvelike olakšava revizoru proces testiranja. Osim toga, ako se revizor odluči na kontrolni pristup testiranju, ukupni revizorski rizik bit će mnogo manji nego kada se testiranja temelje na testovima detalja. Zašto je tomu tako i kako identificirati i testirati kontrole u nekoliko najvažnijih poslovnih procesa, pročitajte u nastavku članka.

1. Što su testovi kontrola
2. Kada se obavljaju testovi kontrola
3. Odabir kontrola za testiranje
4. Obveza testiranja kontrola prema zahtjevima MRevS-u
5. Postupak dizajniranja kontrola
6. Dokumentacija
7. Zaključak

1. Komisija objavila provedbenu strategiju za PDV u digitalnom dobu
2. Preporuke za uspostavu štednih i investicijskih računa
3. Uvodi se nova EU oznaka za proizvode
4. Predložena izmjena direktive o eurovinjetama
5. Javno savjetovanje o smjernicama za sanaciju i restrukturiranje
6. EU razmatra porezno oslobođenje za mlazna i brodska goriva
7. Njemačka uvela pravila za zaštitu kritične infrastrukture

SPACE matrica analitički je alat koji pomaže poduzeću1 u određivanju odgovarajuće strateške orijentacije na temelju četiriju ključnih dimenzija: financijske pozicije, konkurentske pozicije, stabilnosti okruženja i industrijske pozicije. Analizom svake od navedenih dimenzija poduzeće se pozicionira na SPACE matrici. Ovisno o poziciji na SPACE matrici, poduzeću se „sugerira“ optimalan strateški razvoj primjenom jedne od strategija iz četiri strateške grupe: agresivne, konzervativne, defanzivne i konkurentske. Ovim će se člankom prikazati određenje strateškog razvoja pomoću SPACE matrice na primjerima poduzeća iz hrvatske prerađivačke industrije.

1. Uvod i temeljna pojmovna određenja
2. SPACE matrica kao alat strateškog planiranja
3. Primjena SPACE matrice na praktičnom primjeru
4. Zaključak

Primjena umjetne inteligencije (AI) u financijama i računovodstvu sve je zanimljivije područje razmatranja zahvaljujući njezinoj sposobnosti automatizacije, analize velikih količina podataka i donošenja prediktivnih zaključaka. Suvremeni načini rada zahtijevat će suradnju između ljudi i umjetne inteligencije, ali će ljudski faktor ostati ključan u usmjeravanju djelovanja umjetne agencije kao bitnog instrumenata provedbe poslovnih procesa. Ovim će se člankom razmotriti primjena umjetne inteligencije u različitim dijelovima računovodstvenih i financijskih procesa, s osvrtom na utjecaj zaposlenika na usmjeravanje korištenja umjetne inteligencije u financijama.

1. Uvod
2. Opseg primjene umjetne inteligencije u poslovanju
3. Transparentnost umjetne inteligencije
4. Pouzdanost umjetne inteligencije
5. Uloga zaposlenika u očuvanju transparentnosti i pouzdanosti AI alata u financijama
6. Zaključak

Suvremeni načini komunikacija i prenošenja misli, stajališta i informacija putem internetskih tehnologija stvorili su neke potpuno nove djelatnosti, prvenstveno namijenjene animiranju mlađe publike, ali i širenju utjecaja na razmišljanja još šireg auditorija ciljanom promocijom. Ovdje se posebno ističu internetski prijenos (streaming) i influencing koji kroz različite aktivnosti animiranja publike zapravo pružaju širok spektar marketinških i promidžbenih usluga osobama koje ih u te svrhe angažiraju. Ovim će se člankom pojmovno odrediti internetski prijenos i influencing te njihova najvažnija obilježja, iznijeti argumente za njihovu klasifikaciju kao samostalnih djelatnosti te na primjerima prikazati praćenje njihova djelovanja.

1. Uvod
2. Influencing i streaming kao samostalne djelatnosti
3. Normativni okvir obavljanja samostalnih djelatnosti
4. Najvažnije posebnosti i primjeri prikaza evidentiranja predmetnih djelatnosti u poslovnim knjigama
5. Fiskalizacija kod djelatnosti influencera i streamera
6. Zaključak

Promjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine predstavljaju značajan korak prema fleksibilnijem mirovinskom sustavu u RH. Obrtnicima odnosno svim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost prvi se put omogućava istodobno obavljanje djelatnosti i primanje mirovine. U cilju omogućavanja rada obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, omogućuje se korištenje pola iznosa mirovine kada navrše 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti. Obrtnici koji se pripremaju za korištenje tih novih mogućnosti trebaju se detaljno informirati o uvjetima i postupcima kako bi maksimalno iskoristili nova prava. Ipak, odlazak u mirovinu, uz obavljanje djelatnosti, u nekim slučajevima, predviđa podmirivanje doprinosa. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Obavljanje samostalne djelatnosti uz mirovinu od 1. siječnja 2026. godine
3. Sporedno zanimanje i domaća radinost umirovljenika
4. Obavljanje samostalne djelatnosti uz radni odnos
5. Zaključak

Svi poslodavci koji imaju registrirano obavljanje djelatnosti građevinarstva iz područja F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. trebaju se pridržavati odredaba Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, kojim su propisana i materijalna prava radnika zaposlenih u graditeljskoj djelatnosti. Tumačenja i odluke o primjeni kolektivnog ugovora daje Zajedničko povjerenstvo za tumačenje primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

1. Uvod
2. Dnevnice i troškovi prijevoza
3. Dnevnica za rad na terenu (terenski dodatak)
4. Naknada za odvojeni život
5. Trošak prijevoza na posao i s posla
6. Trošak prehrane radnika
7. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe
8. Otpremnina za umirovljenje
9. Solidarne pomoći
10. Jubilarne nagrade
11. Darovi
12. Prigodne nagrade

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Smisao sklapanja ugovora o radu je da radnik obavlja poslove za onog poslodavca s kojim je sklopio ugovor. Zakonom o radu uređene su samo dvije mogućnosti da poslodavac može svog radnika ustupati drugom poslodavcu, a to je privremeno ustupanje povezanom društvu u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima te privremeno zapošljavanje ako je poslodavac koji ustupa radnika agencija za privremeno zapošljavanje. Autorica u članku pobliže izlaže privremeno ustupanje radnika u povezano društvo, s time da je poseban naglasak na situacije u kojima je dopušteno odnosno u kojima nije dopušteno ustupati radnika drugom poslodavcu.

1. Uvod
2. Privremeno ustupanje radnika
3. Obveze poslodavca i povezanog poslodavca
4. Ustupanje radnika u inozemstvo
5. Ustupanje stranih radnika u povezana društva
6. Zaključak

Jedno do temeljnih prava koje s nadležnog zavoda za zapošljavanje ostvaruje nezaposlena osoba jest pravo na novčanu naknadu na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

O nekim najvažnijim aktualnim pitanjima u vezi sa spomenutom naknadom i nekim drugim pravima za vrijeme nezaposlenosti, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je važno nova kod posredovanja pri zapošljavanju
3. Koja je praktična važnost evidencija
4. Aktualna pitanja o novčanim naknadama za vrijeme nezaposlenosti

U ovom članku daje se pregled osnovnih pitanja u vezi s obradom osobnih podataka radnika, a koja se pojavljuju prilikom zasnivanja, trajanja i prestanka radnog odnosa te se prvenstveno tiču prava i obveza radnika i poslodavaca (a ponekad i trećih osoba) u okviru propisa o zaštiti osobnih podataka.

1. Uvod
2. Pravni temelji za obradu osobnih podataka u radnim odnosima
3. Pravna obveza poslodavca – voditelja obrade
4. Legitimni interes poslodavca kod obrade osobnih podataka radnika
5. Transparentnost obrade osobnih podataka radnika
6. Tehničke i organizacijske mjere zaštite
7. Obrada posebnih kategorija osobnih podataka
8. Privola kao pravni temelj za obradu osobnih podataka radnika
9. Otvorene molbe i objavljeni oglasi za zapošljavanje
10. Psihološko testiranje
11. Prikupljanje i obrada javno dostupnih osobnih podataka kandidata / radnika
12. Zasnivanje radnog odnosa
13. Skeniranje (fotokopiranje) osobne iskaznice i bankovne kartice radnika
14. Isticanje imena radnika na računu, službenom odijelu, identifikacijskoj pločici
15. Obrada osobnih podataka radnika u svrhu evidentiranja radnog vremena
16. Obrada osobnih podataka radnika putem GPS uređaja
17. Nadzor radnika i obrada osobnih podataka u radnim prostorijama putem videonadzora
18. Nadzor poslovne elektroničke pošte
19. Poslodavčeva obrada osobnih podataka radnika kaznenopravne prirode
20. Dostava odluke o otkazu radnika objavom na oglasnoj ploči
21. Obrada osobnih podataka bivših radnika

Prekomjerno oštećenje je prema odredbi čl. 375. Zakona o obveznim odnosima1 razlog za poništenje ugovora.

U ovom članku autor izlaže zbog čega dolazi do pobojnosti ugovora zbog prekomjernog oštećenja, tko ih, kako i u kojem roku može poništiti, a u slučaju poništaja koje to pravne posljedice nastaju, uz osvrt na sudsku praksu.

1. Uvod
2. Razlozi pobojnosti ugovora
3. Prekomjerno oštećenje – pretpostavke
4. Tužba radi poništenje ugovora zbog prekomjernog oštećenja
5. Posljedice poništaja
6. Mogućnost održavanja ugovora na snazi
7. Zaključak

Poseban dio proračunskog sustava uređuje postupak donošenja proračuna lokanih i područnih jedinica i njima pripadajućih financijskih planova njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Krajnji rok njihova donošenja je svakako kraj proračunske godine. Ove godine te osobe u svom sustavu planiranja za razdoblje 2026. – 2028. godine moraju ograničeno primijeniti odredbe posebnog pravilnika kojim su uređene proračunske klasifikacije u području jedne od njih – izvora financiranja.

1. Uvodno
2. Novost u izmjeni propisa
3. Pretpostavke za izradu i donošenje financijskih planova i proračuna
4. Upute za izradu proračuna JLP(R)S-ova
5. Izrada financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika
6. Izrada proračuna
7. Transparentnost proračuna
8. Izmjene i dopune (rebalans) financijskog plana i proračuna
9. Planiranje višegodišnjeg kapitalnog projekta
10. Preraspodjela sredstava
11. Predlaganje amandmana
12. Planiranje rashoda u sklopu decentraliziranih funkcija
13. Umjesto zaključka

Uz ispunjenje zakonskih uvjeta, naručitelju je dopušteno tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi izmijeniti ga bez provedbe novog postupka javne nabave. No utvrđenje ispunjenja tih uvjeta nije uvijek jednostavno, nego predstavlja složen i odgovoran zadatak za naručitelja.

Kako se to provodi u praksi, odgovor daje nekoliko primjera koji se navode u ovom članku.

1. Uvodni dio
2. Pitanja iz prakse i mišljenja
3. Zaključno

S obzirom na to da su okolnosti u kojima radi i u kojima se financira opća država promjenjive, očekivano je da se, u pravilu, svake godine promijeni državni proračuna Republike Hrvatske za tekuću proračunsku godinu i njegove projekcije za sljedeće dvije godine. To se dogodilo i 2025. godine kada su uz promjene unutar pozicija proračuna promijenjene i ukupne njegove svote kako na pasivnoj, tako i na aktivnoj strani.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države

1. Stopa inflacije u Hrvatskoj, EU-u u rujnu i plaće u kolovozu 2025. godine
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih za kolovoz 2025. godine u Hrvatskoj

U ovom se članku analizira inkluzivni dodatak, ali prvenstveno s motrišta trenutačno aktualnih pravnih (odlučnih) pitanja glede njegova ostvarivanja. Riječ je o strogo osobnom pravu, ali sa snažnim imovinskim implikacijama, odnosno takvom pravu koje s trenutkom ostvarivanja stvara imovinsko pravo – financijsku tražbinu – prema RH, pa se postavlja pitanje o nasljedivosti njegove imovinskopravne (financijske) komponente. Osim toga, posebno se postavlja pitanje imovinskopravne komponente tog prava ako Hrvatski zavod za socijalni rad ne izda rješenje u strogim zakonskim rokovima od 15 odnosno 30 dana, pa nakon toga podnositelj zahtjeva umre, što se prema izvorima iz resornog ministarstva dogodilo s otprilike 15 tisuća osoba koje su podnijele zahtjev. Razmatraju se pitanja nasljedivosti, šutnje administracije, ovisnosti imovinskih zahtjeva o vještačenju te sva druga odlučna pitanja. Razmatra se i kvalifikacija tog prava kao stečenog prava te mogućnosti budućih zakonodavnih intervencija u njega.

1. Uvod
2. Koliko je prema procjeni trebao koštati inkluzivni dodatak, a koliko stvarno košta
3. Inkluzivni dodatak kao pravo
4. Rok za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku
5. Postupanje prema pravilima općega upravnog postupka
6. Protek rokova – tzv. šutnja administracije
7. Inkluzivni dodatak – pitanje osobnog i imovinskog, što je kod njega nasljedivo, a što nenasljedivo
8. Neodrživost primjene Zakona prema kriteriju oportuniteta
9. Inkluzivni dodatak – pogubnost manipulacija s Obrascem PFU
10. Anticipiranje porasta broja korisnika
11. Porast broja invalida
12. Zaključak

e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi otvoreno je do 15. studenoga 2025. godine. Objavljeni nacrt nakon devet godina primjene donosi brojne i opsežne izmjene trenutačno važećega zakonskog okvira koji u RH uređuje područje javne nabave. U članku se iznosi osvrt na najznačajnije predložene izmjene i dopune te se objašnjavaju razlozi za predlaganje navedenih izmjena i dopuna.

1. Uvod
2. Povećanje transparentnosti
3. Podizanje pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi
4. Izmjene u pogledu obveznih osnova za isključenje
5. Nova osnova za poništenje postupka javne nabave
6. Nova definicija neprihvatljive ponude
7. Dodatna usklađenja s važećim direktivama
8. Izmjene koje se odnose na žalbeni postupak
9. Zaključak

U članku se pokušava na temelju važećih propisa te uz primjenu racionalnog pristupa sagledati nedavne javno iznesene kritičke osvrte na uređenje instituta izvlaštenja u RH, a osobito u kontekstu razvoja projekata u vezi s obnovljivim izvorima energije. U tom smislu, pokušat će se propitati stupanj transparentnosti i javnosti postupaka koji prethode pokretanju samog izvlaštenja.

1. Uvod
2. Hodogram razvoja OIE projekata
3. Pretpostavke izvlaštenja
4. Umjesto zaključka

Otprve se može učiniti da u zakonom propisanim pretpostavkama prigovora treće osobe nema ništa spornoga. Intencija je ovog članka pokazati netočnost takve premise. Autor u ovom članku analizira konstitutivne elemente pojma prigovora treće osobe, s naglaskom na aktualna sporna pitanja iz sudske prakse. Oko nekih pitanja sudovi su postigli načelnu suglasnost, međutim, oko drugih pitanja se i dalje ne mogu dogovoriti. U ovom se članku daje vlastito viđenje aktualne problematike koja uvjetuje razumijevanje instituta prigovora treće osobe.

1. Uvod
2. Ovlasti treće osobe i sadržaj prigovora
3. Postupci osiguranja s naglaskom na prisilno zasnivanje založnog prava
4. Zaključak

Rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada dobro su od 2022. godine poznati oblici rada iz Zakona o radu, ali od 2023. godine i iz Zakona o državnim službenicima. Manje je poznata zakonska mogućnost iz obaju tih općih akata da se navedeni oblici rada mogu kombinirati. Ne može se kombinirati hoće li netko obavljati rad privremeno ili povremeno jer su oni normativno izvan svake sumnje zakonski izraženi kao alternative, no rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada izraženi su pomoću veznika „i”, čime se otvara mogućnost njihove kumulacije i kombinacije. Zakonska uređenja glede toga su precizna i jasna, no za državne službenike problem stvara Obrazac „Prijava za rad na izdvojenom mjestu rada/rad na daljinu“ u Uredbi o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi koji ne odgovara normativnom uređenju zakonske razine. Zbog dvojbene formulacije obrasca može se dogoditi da pravno utemeljen zahtjev za kombinacijom tih dvaju oblika rada državnom službeniku bude neopravdano odbijen. U ovom se članku cjelovito iznosi i analizira navedena problematika s jasnim stajalištem da je takva kombinacija pravno dopuštena, održiva i da ju treba prihvatiti.

1. Uvod
2. Neprikladna zakonska terminologija
3. Smisao, funkcija i teleologija zakonskih pravilâ rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada
4. Zakonski izričaji „rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada“ i „privremeni ili povremeni rad“
5. Važnost kombiniranja rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada te njegovo poticanje
6. Neusklađenost priloga Uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi sa Zakonom o državnim službenicima
7. Neusklađenost priloga Uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi sa Zakonom o državnim službenicima
8. Službenički odnosi kao dio radnoga prava u RH
9. Poslovi koji se u državnoj službi ne smiju obavljati na izdvojenome mjestu rada ni na daljinu
10. Tko u državnoj službi ne smije raditi na daljinu ili na izdvojenome mjestu rada
11. Zaključak

U članku se ispituje narav i pravno uređenje ugovora o dodatnom radu kako je uređen čl. 18.a, 18.b i 18.c Zakona o radu. Pritom se skreće pozornost na određene posebnosti u vezi s obavljanjem dodatnog rada zaposlenih u državnoj službi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te javnoj službi (osobito u djelatnosti zdravstva).

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje dodatnog rada
3. Uvjeti i prava radnika koji rade u dodatnom radu
4. Ugovaranje dodatnog rada u državnoj, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) te javnoj i zdravstvenoj službi
5. Zaključak

Autor u članku obrađuje radnopravni institut čija je primarna svrha pomoći poslodavcu u kvalitetnijoj organizaciji radnih procesa, putem određivanja rasporeda radnog vremena u različitom trajanju.

1. Uvod
2. Način utvrđivanja rasporeda radnog vremena
3. Vrste rasporeda radnog vremena
4. Nejednaki raspored radnog vremena
5. Zaštita određenih skupina radnika

U pretprošlom i prošlom broju ovog časopisa pisali smo o pravnom i poreznom statusu poslovanja zadruge te o temeljnim statusno-pravnim pitanjima likvidacije zadruge uz prikaz računovodstvenog i poreznog motrišta likvidacije zadruge. U ovom broju nastavljamo s obradom tematike o zadrugama, razmatrajući određena temeljna pitanja radnog odnosa u kojemu je poslodavac zadruga.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Zasnivanje radnog odnosa u zadruzi i radno vrijeme
4. Radnopravni položaj upravitelja zadruge
5. O radnopravnom motrištu likvidatora zadruge

U ovom se članku analizira institut probnog rada zaposlenika u hrvatskom školstvu s naglaskom na pravna gledišta, evaluacijske postupke i zaštitu radničkih prava. Probni rad predstavlja važan alat kojim poslodavac procjenjuje stručne i osobne kompetencije zaposlenika u uvjetima stvarnoga radnog okruženja. U kontekstu školstva, ovo razdoblje ima dodatnu težinu zbog uloge učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u odgojno-obrazovnom procesu.

1. Uvod
2. Pravni okvir probnog rada u školstvu
3. Evaluacija zaposlenika tijekom probnog rada
4. Prava i zaštita zaposlenika na probnom radu
5. Prijedlozi de lege ferenda

Zakon o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 115/16. i 106/18.) propisuje da porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva. Što to u praksi znači i kada se primjenjuje propisano oslobođenje, objasnit ćemo u članku, uz primjere iz sudske prakse.

1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina
3. Izlazak iz suvlasništva
4. Razvrgnuće suvlasništva ili dioba zajedničkog vlasništva isplatom
5. Zaključak

Postupkom javnog savjetovanja najavljene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općega poreznog zakona, Zakona o porezu na dobit i Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit. Donošenje ovih zakona predlaže se po hitnom postupku.

Autor u ovome članku daje pregled novosti na temelju nacrta prijedloga zakona objavljenih na eSavjetovanju. Detaljnije o svemu pisat ćemo nakon konačnog usvajanja propisa.

1. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u
2. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona
3. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit
4. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit

Njemačko Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama objavilo publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2024.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2024) (izdanje kolovoz 2025., pravno stanje na datum 31. prosinca 2024.). U nastavku se daje znatno skraćeni i prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima o stopama poreza na dobit, dohodak, PDV i dr.

1. Uvod
2. Ukupni gospodarski pokazatelji
3. Porezno opterećenje dobiti društava kapitala
4. Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba
5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima
6. Porezi na imovinu
7. Porez na dodanu vrijednost

Usluga smještaja najraširenija je socijalna usluga. Riječ je o zakonskoj usluzi koja je razrađena u Zakonu o socijalnoj skrbi, no to je sadržajno i nomotehnički učinjeno nepregledno, razasuto na više mjesta u Zakonu te ne odveć stručno, a kamoli jasno ili precizno. Zbog toga se u ovom članku ta usluga predstavlja i opisuje ponajviše s obzirom na najčešća pitanja koja se glede nje postavljaju u praksi sustava socijalne skrbi. Autorica je u članku nastojala iznijeti, predstaviti i jednostavno objasniti bitne odrednice te ključne karakteristike usluge smještaja. Pritom je obradila pojam, vrste, pružatelje i korisnike te usluge, ali i cijene usluge te naposljetku sudjelovanje korisnika u plaćanju cijena socijalne usluge smještaja. Ovaj je članak nastavak obrade problematike socijalnih usluga, što je započeto u br. 10/25. časopisa Pravo i porezi s temom „Socijalne usluge i podusluge zakonske razine. Pojam, vrste, korisnici, pružatelji, mreža i cijene“.

1. Uvod
2. Usluga smještaja – pojam i zapreke za ostvarivanje
3. Vrste usluge smještaja
4. Pružatelji usluge smještaja
5. Domovi socijalne skrbi kao pružatelji usluge smještaja
6. Ravnatelj doma za socijalnu skrb i čelnici osoba koje pružaju uslugu smještaja kao davatelji uzdržavanja
7. Drugi pružatelji usluge smještaja
8. Korisnici usluge smještaja
9. Cijena usluge smještaja
10. Sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene usluge smještaj
11. Zaključak

U članku se iznosi rasprava o praktičnoj i operativnoj vrijednosti osnovnih načela obveznog prava koja su uređena u prvoj glavi Zakona u obveznim odnosima, u njegovim početnim člancima. Osnovna načela obveznog prava nisu tipičan zakonski sadržaj, nego sui generis, a jednako tako ih se i primjenjuje – s obzirom na specifičnu narav i ulogu koju imaju u obveznom pravu. U ovom se članku pokušava odgovoriti na pitanje može li takvo načelo poslužiti kao jedini temelj stranačkoga zahtjeva te kako ga treba poimati u smislu kriterija sudske ocjene, a naposljetku se daje odgovor zašto se uglavnom zazire od neposredne i samostalne primjene pravnih načela.

1. Pravna narav, obilježja i funkcije osnovnih načela obveznog prava
2. Načelo obveznog prava samo po sebi – apstrakcija iz početnih članaka ZOO-a
3. Načela obveznog prava i sudska ocjena konkretne pravne stvari
4. Zašto zazirati od primjene pravnih načela per se i njihove neposredne primjene, odnosno zašto sudovi od toga zaziru?
5. Operativnost ili operativnost per se
6. Zaključak

U članku se analizira institut poslova izvanredne uprave prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s naglaskom na njegovu evoluciju i odnos prema novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada. Institut izvanredne uprave, izvorno zamišljen kao mehanizam zaštite prava suvlasnika, u praksi se pokazao kao čest uzrok blokade odlučivanja i odgoda u održavanju i modernizaciji zajedničkih nekretnina. Rad kritički propituje opravdanost načela jednoglasnosti u suvremenom kontekstu, povezujući ga s novim normativnim rješenjima koja uvodi profesionalizaciju upravljanja i kvalificirane većine za određene odluke. Zaključuje se da bi stvarnopravni okvir Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima trebalo reinterpretirati u svjetlu novog propisa kako bi se postigla veća učinkovitost, pravna sigurnost i održivost stambenog fonda.

1. Uvod
2. Normativni okvir ZV-a u vezi s poslovima redovite i izvanredne uprave
3. Kriteriji razgraničenja između redovite i izvanredne uprave
4. Normativna transformacija instituta izvanredne uprave – ZUOZ kao odgovor na ograničenja ZV-a
5. Koegzistencija i prijelazni izazovi između ZV-a i ZUOZ-a
6. Zaključak

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 83/23, dalje: Zakon) razvrstao je mogućnosti raspolaganja pomorskim dobrom koje su oblikovane u posebne pravne institute, a sve u svrhu što jasnije i preciznije upotrebe pomorskog dobra. Postignuta jasnija i preciznija upotreba pomorskog dobra pruža veću pravnu sigurnost uz povećanu zaštitu pomorskog dobra na pravnom području. Shvaćanje pravne slike raspolaganja pomorskim dobrom spriječit će pogrešnu primjenu materijalnog prava, odnosno spriječit će primjenu pravnog instituta bez zakonom propisanih pretpostavki ili mogućnosti raspolaganja pomorskim dobrom izvan propisanog opsega.

1. Uvod
2. Posebna upotreba pomorskog dobra
3. Dozvola na pomorskom dobru
4. Privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra
5. Upravni nadzor nad primjenom Zakona
6. Zaključak

U ovom se članku analiziraju dva naizgled konkurentna načela: načelo javnosti i načelo tajnosti podataka. Naime, načelo javnosti omogućuje sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupku donošenja odluka koje mogu imati utjecaj na okoliš, međutim, u tom postupku pojedina javnopravna tijela objavljuju podatke koji kumulativno mogu kompromitirati sigurnost lokacije gospodarenja otpadom. Autor će u ovom radu, imajući u vidu narav podataka koji se u postupku koji propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadom, razmotriti opravdanost ograničenja primjene načela javnosti.

1. Uvod
2. Pojam i ciljevi gospodarenja otpadom
3. Načela gospodarenja otpadom
4. Aarhuška konvencija i načelo javnosti
5. Odstupanje od načela javnosti u Aarhuškoj konvenciji
6. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima vezanim za okoliš u RH
7. Latentni rizici iz Pravilnika o gospodarenju otpadom
8. Pravni temelj zaštite poslovne tajne
9. Zaključno razmatranje

Proces odlučivanja i izbora u kolegijalnom tijelu uglavnom je rutinski u manjim tijelima i onima jednostavnije strukture. U većim i složenijim tijelima rutinski je ako je riječ o konsolidiranim tijelima i sustavima te takvima u kojima se slijede minimalni pravni standard. No tamo gdje je drugačije i, osim toga, isprepliće se niz interesa, takmaca, suparništava, ambicija i sl., počesto može biti manjkav ili posve neodrživ zbog različitih utjecaja u redovan tijek stvari. U ovome članku obradit će se odlučna pitanja u procesima odlučivanja i izabiranja u kolegijalnim tijelima s naglaskom na dobrim praksama i načelima prava. Obradit će se i pretpostavke redovnoga i urednoga takva procesa te čimbenici koji na to utječu i koje bi svakako trebalo uzeti u obzir.

1. Uvod
2. Utvrđivanje sastava kolegijalnoga tijela
3. Sazivanje sjednice
4. Dnevni red sjednice
5. Proces izbora u kolegijalnim tijelima – najvažniji trenutci i čimbenici
6. Zaključci

1. Fiskalna iluzija
2. Mandat i dužnost
3. Lex imperfecta
4. Mimo zakona (lat. praeter legem)
5. Na daljinu

I. Porez na dodanu vrijednost

I. – 8. Pravo na odbitak pretporeza po neplaćenim računima kada se porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ispisuje iz registra obveznika PDV-a

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

V. – 14. Zaduženje čestica u vlasništvu Republike Hrvatske porezom na nekretnine

V. – 15. Primjena Zakona o fiskalizaciji na društva za osiguranje

V. – 16. Izrada rješenja za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine

OBVEZNO PRAVO

1. Ugovor o cesiji i nesposobnost za plaćanje (čl. 10. ZOO-a)

U konkretnoj situaciji dugoročne poslovne suradnje stranaka kao i činjenicu da je tužitelj prestao ispunjavati svoje obveze uobičajenim načinom, koje obveze je dotad uredno ispunjavao, te je potom predložio podmirenje obveze cesijom, ocjena ovog suda je da tuženik nije postupio s pažnjom dobrog gospodarstvenika kad pri takvim okolnostima slučaja nije provjerio financijsko stanje svog dužnika.

1. Ugovor o zakupu poslovnog prostora (čl. 322. ZOO-a)

Tužitelji nisu postupali u dobroj vjeri, već su svojim radnjama pokušali odugovlačiti postupak primopredaje te teret svojih propusta staviti na teret tuženika. Tuženik je s druge strane ulagao sve razumne i opravdane napore da se primopredaja poslovnog prostora izvrši što je prije moguće, uz maksimalno poštivanje druge strane i maksimalnu kooperaciju.

1. Ugovor o građenju – nedostaci (čl. 610. ZOO-a)

Kad izvođač nije uklonio nedostatke, naručitelj može postaviti novčani zahtjev u visini troškova uklanjanja nedostataka ako je sam otklonio nedostatke, a ne i prije toga.

STVARNO PRAVO

1. Vlasnička tužba (čl. 167. ZV-a)

Vlasnik odnosno suvlasnik ima pravo za zaštitu od uznemiravanja u slučaju kada je isti posjednik sporne stvari, konkretno sporne nekretnine ili spornog dijela nekretnine, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem stvari.

1. Smetanje posjeda (čl. 21. ZV-a)

Smetanje posjeda može biti poduzeto kao faktična radnja i kao verbalna radnja.

1. Stjecanje vlasništva na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici (čl. 159. ZV-a)

Okolnost što je zemljište upisano u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo - javno dobro, ne znači da se doista radi o javnom dobru, ako se isto faktično ne koristi kao javno dobro.

1. Vlasnički zahtjev za povrat stvari (čl. 161. ZV-a)

Okolnost što su ugovori koje su zaključili tužitelji s T.-H. d.o.o. raskinuli nije odlučujuća u odnosu na tuženika jer se radi o odnosima između tužitelja i investitora, a tuženik je kao savjesni stjecatelj predmetni stan kupio od SE i TE, koji su isti kupili od T.-H. d.o.o., koji je imao ovlaštenje raspolagati s tim stanom.

RADNO PRAVO

1. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu (čl. 53. ZR-a)

Ocjena poslodavca o nezadovoljavanju radnika na probnom radu je autonomno pravo poslodavca. Takva ocjena je u sferi poslovne odluke, pa sve i kada bi se radilo o pogrešnoj ocjeni (odluci), to ne može imati za posljedicu nedopuštenost (nezakonitost) otkaza ugovora o radu s probnim radom.

1. Poslovno uvjetovani otkaz (čl. 115. ZR-a)

Na zakonitost odluke o otkazu ugovora o radu ne utječe činjenica da se u odluci o otkazu, poslodavac pozvao na dva razloga uslijed kojih je prestala potreba za obavljanje posla koji je tužitelj obavljao (organizacijski i gospodarski). Za postojanje opravdanog razloga za otkaz zbog prestanka potrebe za obavljanjem određenoga posla, dovoljno je postojanje jednog od navedenih razloga (gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih).

1. Kolektivni ugovor (čl. 266. ZR-a/09)

Time što je poslodavac ispunjavao prema radniku neko vrijeme obveze iz kolektivnog ugovora, a da pri tome nije sudjelovao u pregovaranju, u sklapanju niti mu je pristupio sukladno odredbama ZR-a nema i ne može imati značaj konkludentnog pristupa kolektivnom ugovoru.

1. Dopuštenost odluke o otkazu (čl. 115. ZR-a)

Razlozi za otkaz osnovnog ugovora o radu, koji su nezakoniti, odnose se i na dodatak ugovora, slijedom čega je potpuno nebitna odluka tužene o opozivu s njenog radnog mjesta jer je u postupku koji je prethodio revizijskom utvrđeno da se nije ostvario niti jedan od propisanih uvjeta za otkaz ugovora o radu.

1. Načini prestanka ugovora o radu (čl. 112. ZR-a)

Budući da je odredba ugovora o radu kojom je ugovoreno da ugovor o radu prestaje opozivom prokure u tom dijel

Porezno pravo – PDV

TRGOVANJE IN-APP USLUGAMA

Porezno pravo – Računovodstvo

OBVEZA PREDOČENJA E-POŠTE U POREZNOM NADZORU

Radno pravo

OBILJEŽJA SVOJSTVENA ODREĐENIM SPECIFIČNIM AKTIVNOSTIMA U SEKTORU DRŽAVNE UPRAVE

Duljina trajanja probnog rada

Ako bi na temelju ugovora sklopljenog putem interneta potrošač bio u obvezi izvršiti plaćanje, internetski trgovac mora ga obavijesti o tome da je riječ o narudžbi s obvezom plaćanja

Trgovac koji obavlja prodaju robe putem interneta, kao davatelj usluga informacijskog društva, mora na mrežnoj stranici svoje internetske trgovine istaknuti informacije u skladu s odredbama Zakona o elektroničkoj trgovini

Trgovac koji obavlja prodaju robe potrošačima putem interneta mora na mrežnoj stranici svoje internetske trgovine istaknuti predugovorne informacije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača

Zakon o fiskalizaciji stupio je na snagu 1. rujna ove godine, ali najvažnije njegove odredbe koje se odnose na fiskalizaciju krajnje potrošnje te izdavanje i fiskalizaciju eRačuna stupit će na snagu početkom 2026. odnosno 2027. godine. Kako bi se obveznici primjene ovog propisa mogli na vrijeme pripremiti, pripremili smo odgovore na aktualna pitanja iz područja fiskalizacije i izdavanja eRačuna.

Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.) i informacijama dostupnim na mrežnim stranicama porezne uprave (www.porezna-uprava.hr).

I. Pitanja i odgovori vezani za fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji

1. Tko je obvezan provoditi fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (fiskalizacija 1.0)?
2. Koje su djelatnosti izuzete od fiskalizacije računa?
3. Kako postupa društvo koje obavlja različite djelatnosti – one koje podliježu fiskalizaciji i one koje su izuzete od fiskalizacije?
4. Trgovačko društvo se bavi veleprodajom, ali nekoliko puta godišnje pojavi se kao kupac fizička osoba. Hoće li biti dopušteno fizičkim osobama u 2026. godini izdavanje eRačuna jer društvo nema fiskalizaciju računa, već samo izdaje eRačune?
5. Je li onaj tko je obveznik fiskalizacije 1.0 automatski i obveznik fiskalizacije 2.0?
6. Trgovačko društvo bavi se prodajom krajnjim potrošačima, ali naplatu obavlja isključivo na transakcijski račun. Koje su njegove obveze vezano za fiskalizaciju računa?
7. Treba li prijaviti poslovne prostore Poreznoj upravi?
8. U kojem se trenutku izdaje i fiskalizira račun građaninu koji će biti naplaćen na transakcijski račun?
9. Kako postupiti u 2026. godini ako je izdan račun građaninu s načinom plaćanja na transakcijski račun, a on se naknadno predomisli i želi platiti gotovinom?
10. OPG se bavi proizvodnjom i prodajom cvijeća na tržnici (na otvorenom) i na samom OPG-u, obveznik je poreza na dohodak i pruža usluge smještaja gostima na OPG-u. Je li takav OPG obveznik fiskalizacije 1.0?
11. OPG je u sklopu tržnice otvorio kiosk i iz njega će prodavati jaja koje je sam proizveo. Je li on obveznik fiskalizacije računa?
12. Trgovačko društvo ima web-shop, prodaje građanima i često, osim karticama, obavlja naplatu i pouzećem. Je li naplata pouzećem i dalje izuzeta od fiskalizacije računa?
13. Komunalno društvo naplaćuje grobnu naknadu građanima koju oni mogu platiti gotovinom ili karticama u prostorijama komunalnog društva ili na transakcijski račun. Koje su obveze komunalnog društva od 1. siječnja 2026. godine u vezi s izdavanjem računa za grobnu naknadu?
14. Društvo jedanput godišnje organizira prodaju laptopa i mobitela svojim zaposlenicima te im izdaje račune za prodaju. Riječ je o rabljenim stvarima koje zaposlenici plaćaju na račun društva ili daju privolu da im se obustavi od plaće. Do sada se takvi računi nisu fiskalizirali. Kako postupiti u 2026. godini?
15. Tko treba donijeti interni akt, što mora sadržavati i treba li ga nekome dostaviti? Treba li donijeti novi interni akt ili može li i dalje vrijediti interni akt donesen prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom?
16. Treba li na računima koji se izdaju krajnjim potrošačima iskazati KPD oznaku?
17. Kako se određuje sljednost računa?
18. Obrt se bavi prodajom pekarskih proizvoda i često angažira studente i agencijske radnike za vrijeme sezone. Studenti i agencijski radnici izdaju račune kupcima u prodavaonici. Navodi li se na računu kao oznaka operatera njihov OIB ili ime ili ne?
19. Trgovačko društvo ima web-shop putem kojega prodaje građanima iz RH, ali i građanima iz drugih zemalja EU-a. Treba li strancima (građanima) izdavati račune i fiskalizirati ih?
20. Fizička osoba ima registrirano sporedno zanimanje i ispostavlja račune građanima. Do sada je račune naplaćivala na transakcijski račun i nije ih fiskalizirala. Treba li od 1. siječnja 2026. godine provoditi fiskalizaciju računa?
21. Fizička osoba iznajmljuje sobe i postelje turistima i plaća porez po krevetu. Postaje li obveznikom fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine?
22. Hoće li se od iduće godine napojnica moći primiti i na transakcijski račun?
23. Kada se primjenjuje ograničenje u naplati u gotovini do 10.000,00 €,

Obveznici izdavanja eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.) trebaju do kraja 2025. godine povezati svoje proizvode, robu i usluge s odgovarajućom klasifikacijskom oznakom iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske (dalje: KPD). Razlog tomu je taj što KPD oznaka postaje obveznim elementom eRačuna i jedan od obveznih podataka koji se dostavljaju u Sustav za fiskalizaciju.

U članku se obrazlaže značenje i način određivanja KPD-a i daju odgovori na najčešća pitanja iz prakse.

1. Uvod
2. Povezanost KPD-a s europskim standardima
3. Određivanje odgovarajuće KPD oznake
4. Primjena KPD-a prema Zakonu o fiskalizaciji
5. Izdvojena pitanja i odgovori u vezi s KPD oznakom

Uzimanje u zakup stvari česta je poslovna praksa, osobito kod poduzetnika koji nemaju vlastitu imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti ili im nije isplativo ulagati u njihovu kupnju. Ulaganja u tuđu imovinu najčešće se javljaju u slučajevima zakupa poslovnih prostora. Zbog različitih potreba i zahtjeva djelatnosti koju zakupnik obavlja, često su nužna dodatna ulaganja – od građevinskih zahvata do modernizacije instalacija i opreme. Ta ulaganja predstavljaju specifičan računovodstveni izazov jer zakupnik ulaže u imovinu koja mu pravno ne pripada – nije u njegovu vlasništvu, pa se otvara niz pitanja od početnoga računovodstvenog praćenja samog ulaganja do prestanka njegova priznavanja. Osim toga, postavlja se pitanje i poreznog postupanja u vezi s takvim ulaganjima. Detaljnije o svemu tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Računovodstveno praćenje troškova ulaganja u imovinu u zakupu
3. Porezna problematika ulaganja u imovinu u vlasništvu fizičke osobe – građanina
4. Računovodstveno i porezno postupanje s neotpisanom vrijednošću ulaganja u tuđu imovinu u slučaju prestanka ugovora o zakupu

U poslovnoj praksi sve učestalije poslovne kombinacije predstavljaju podjele društava koje se uglavnom provode odvajanjem s preuzimanjem, pri čemu se najčešće određena djelatnost s društva koje se dijeli prenosi na društvo preuzimatelja kako bi to društvo nastavilo obavljati djelatnost društva koje se dijeli. Autorica u članku obrazlaže postupak podjele d.o.o.-a koji se provodi odvajanjem s preuzimanjem s pravnog i računovodstvenog motrišta. Uz to, objašnjava i porezno motrište navedenog prijenosa imovine s društva koje se dijeli na društvo preuzimatelja s motrišta poreza na dodanu vrijednost i motrišta poreza na dobitak. Na kraju članka daje i primjer provedbe podjele d.o.o.-a koji se provodi odvajanjem s preuzimanjem na društvo preuzimatelja koji je također d.o.o.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Sastavljanje ugovora o podjeli i preuzimanju
4. Sastavljanje izvješća o podjeli
5. Donošenje odluke o podjeli društva kapitala
6. Porezno motrište podjele društva
7. Primjer podjele d.o.o.-a – odvajanje s preuzimanjem
8. Upis podjele u sudski registar
9. Revizija financijskih izvješća društva preuzimatelja
10. Zaključak

Ulaganje u povezanog poduzetnika kojim se stječe od 20 do 50 % udjela u kapitalu čime se ostvaruje sudjelujući interes, početno i naknadno se vrednuje metodom udjela. Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganja početno vrednuju po trošku stjecanja (nabave), a naknadno se usklađuju za promjene ulagateljeva udjela u neto-imovini poduzetnika odnosno za udjel u dobitku ili gubitku. Riječ je o metodi vrednovanja čijom primjenom ulagatelj sudjeluje u dobitku ili gubitku poduzetnika u kojeg je izvršio ulaganje. O posebnostima primjene metode udjela kod obveznika primjene HSFI-ja može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Posebnosti vrednovanja ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom
3. Računovodstveno praćenje vrednovanja ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom
4. Zaključak

U ovom se članku obrađuje tema namijenjena računovođama proizvodnih trgovačkih društava i obrta – obveznika poreza na dobitak koji svoje gotove proizvode prodaju u okviru vlastitih prodavaonica. Riječ je o temi koja se podjednako odnosi na sve proizvođače, neovisno o tome je li riječ o tekstilnoj, drvoprerađivačkoj, prehrambenoj ili drugoj vrsti proizvodnje. Iako se naizgled čini sličnom prodaji trgovačke robe u maloprodaji, o kojoj smo pisali u RRiF-u br. 7/25., kod prodaje gotovih proizvoda s računovodstvenog motrišta postoje razlike: od zaprimanja proizvoda u vlastitu prodavaonicu, sastavljanja kalkulacije do prodaje i razduženja prodavaonice. Posebno velika razlika javlja se pri sastavljanju Računa dobiti i gubitka jer za proizvođače ne postoji posebna pozicija za trošak proizvodnje prodanih gotovih proizvoda, već se on utvrđuje kao razlika vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda na početku i na kraju razdoblja za koje se ovaj financijski izvještaj sastavlja.

1. Uvod
2. Kalkulacija maloprodajne cijene gotovih proizvoda
3. Računovodstveno bilježenje prijenosa gotovih proizvoda u vlastitu prodavaonicu
4. Prodaja gotovih proizvoda iz vlastite prodavaonice
5. Kako uključiti trošak zaliha prodanih proizvoda u poslovne rashode u Računu dobiti i gubitka

Iako se prilikom odluke o kupnji imovine s temeljnim motivom očuvanja i rasta njezine unovčive vrijednosti najčešće razmatraju instrumenti tržišta kapitala i nekretnine, umjetnine i kolekcionarski predmeti mogu biti zanimljiva supstitutivna, ali i komplementarna ulaganja koja često sadržavaju značajku bezvremenske vrijednosti. Ovim se člankom objašnjava računovodstveno i porezno motrište umjetnina i kolekcionarskih predmeta u imovini društva nabavljenih s motivima investiranja i očuvanja vrijednosti uloženih sredstava te se skreće pozornost na posebnosti koje se pojavljuju pri nabavi, raspolaganju i prodaji takvih dobara.

1. Uvod
2. Računovodstveno određenje umjetnina i kolekcionarskih predmeta
3. Porezno motrište umjetnina i kolekcionarskih predmeta kao imovine društva
4. Primjeri nabave, držanja i prodaje umjetnina i kolekcionarskih predmeta u trgovačkom društvu
5. Zaključak

U Narodnim novinama br. 107/25. objavljen je novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja. Navedeni se Pravilnik primjenjuje pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za izvještajna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma. Danom stupanja na snagu novog Pravilnika prestao se primjenjivati Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iz 2016. s izmjenama i dopunama u 2023. godini (Nar. nov., br. 95/16., 144/20. i 158/23.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2016. godine.

1. Uvod
2. Pregled novih odredaba

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju knjiženja kupnje nefinancijske imovine koja ima obilježje sitnog inventara i prihoda od imovine kod proračuna. Sitnim inventarom može se, prema odluci čelnika, smatrati i sva proizvedena materijalna imovina male vrijednosti. Ako jedinca lokane i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) daje u zakup svoju nefinancijsku imovinu, odobravaju se prihodi od imovine, a ne od pružanja usluga. Pri tome nije bitno je li JLP(R)S obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

1. Sitni inventar
2. Prihodi od davanja u zakup kod JLP(R)S-a

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se prijeboj obveza i potraživanja te pribavljanje koncesijskih prava. U svoti prijeboja za potraživanja koja su povezana s nerecipročnim prihodima može se odobriti prihod razdoblja. Različito se priznaje ovo ulaganje, ovisno o tome je li riječ o njegovoj stalnoj ili promjenjivoj svoti.

1. Prijeboj obveza i potraživanja
2. Pribavljanje koncesijskih prava

Jubilarne nagrade imaju poseban porezni status koji omogućuje poslodavcima neoporezivo isplaćivanje određenih svota zaposlenicima kao priznanje za dugogodišnji radni staž. Dugogodišnji radni staž na temelju kojeg se ostvaruje jubilarna nagrada utvrđuje se prema nekom izvoru prava, za rad kod točno određenog poslodavca ili za rad kod svih poslodavaca. Na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati jubilarne nagrade, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. (Ne)oporeziva isplata jubilarne nagrade
3. Vjerodostojne isprave za isplatu jubilarne nagrade
4. Može li se jubilarna nagrada isplatiti neoporezivo i nakon isteka godine u kojoj je radnik ostvario pravo na isplatu
5. Mogućnost isplate neoporezive jubilarne nagrade bivšem radniku
6. Dodjela jubilarne nagrade u naravi
7. Pravo na jubilarnu nagradu radnika koji radi nepuno radno vrijeme
8. Može li se zaposlenom umirovljeniku isplatiti jubilarna nagrada

Kada je zdravstveno stanje majke takvo da može potencijalno ugroziti trudnoću, liječnik će „otvoriti“ vrstu bolovanja pod nazivom: privremena nesposobnost za rad zbog komplikacija u trudnoći. Majke će za to vrijeme privremene nesposobnosti ostvariti pravo na naknadu plaće prema pravilima objašnjenim u članku, a najviše do limita propisanog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Svota limita se od 1. kolovoza 2025. godine povećala s 565,04 € na 995,45 €. Više o svemu u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Naknade za vrijeme „komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom“
3. Dokumentacija za ishođenje prava na naknadu plaće zbog komplikacija u trudnoći
4. Koje su obveze poslodavca za vrijeme komplikacija u trudnoći
5. Oporezivanje i prikazivanje naknade u JOPPD-u
6. Primjeri popunjavanja potvrde o plaći, prikazivanja u JOPPD-u i izračuna svote naknade
7. Kako postupiti kada se prekine radni odnos za vrijeme spriječenosti za rad zbog komplikacija
8. Dopust trudne radnice zbog štetnosti utjecaja njezina radnog mjesta
9. Nastavak rodiljnog dopusta nakon komplikacija u trudnoći
10. Postupanje kada radnica radi za vrijeme korištenja prava na naknadu zbog „komplikacija u trudnoći“
11. Zaključak

Zaposlenicima u zdravstvenoj djelatnosti radi specifičnosti njihova posla, radnog vremena te posebnih uvjetima rada njihova su materijalna prava propisana odredbama više kolektivnih ugovora, dok su kod obračuna plaće koeficijenti radnih mjesta zdravstvenih radnika za određeno radno mjesto uređeni odredbama Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a osnovica se određuje za određena razdoblja na temelju Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama.

1. Uvod
2. Materijalna prava zdravstvenih radnika
3. Plaće radnika u zdravstvenoj djelatnosti
4. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o oporezivanju usluga prijevoza dobara PDV-om. Međutim, kriteriji određivanja poreznog položaja usluge prijevoza u putničkom prometu znatno se razlikuju od kriterija koji se odnose na usluge prijevoza dobara. Tako se usluga prijevoza putnika uvijek oporezuje prema mjestu gdje se obavlja prijevoz, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima, a to znači u skladu s poreznim propisima one zemlje gdje je putnički prijevoz obavljen, i to neovisno o tome kome se prijevoz obavlja. Za prijevoz putnika koji će hrvatski porezni obveznik zaračunati drugom poreznom obvezniku u EU-u, na relaciji izvan RH, moguće je primijeniti i tzv. pojednostavljenje, što isključivo ovisi o nacionalnom propisu svake zemlje.

U nastavku članka može se pročitati o poreznom položaju usluga prijevoza putnika u tuzemstvu, u zemljama članicama EU-a ili trećim zemljama, međunarodnom zračnom prijevozu, posredovanju pri navedenim uslugama i dr. kada ih obavljaju tuzemni ili inozemni porezni obveznici.

1. Uvod
2. Cestovni i željeznički prijevoz putnika
3. Međunarodni zračni, pomorski i riječni prijevoz putnika i posredovanje u prijevozu
4. Obveze stranih obveznika za uslugu prijevoza putnika na teritoriju RH

U suvremenom poslovnom svijetu gdje su znanje, vještine i poslovne informacije ključni čimbenici konkurentnosti, poslodavci nastoje zaštititi svoje interese. Klauzula o zabrani natjecanja je ugovorna odredba kojom se radnik obvezuje da nakon prestanka radnog odnosa neće obavljati djelatnost koja je u izravnom natjecanju s poslodavcem. U nastavku donosimo pregled zakonskih odredaba i poreznog položaja isplate takve naknade.

1. Uvod
2. Zabrana tržišnog natjecanja radnika s poslodavcem
3. Zaključak

Autorica u ovom članku predstavlja najčešće porezne akte koji se sastavljaju u postupku poreznog nadzora te objašnjava njihovu ulogu u postupku poreznog nadzora. Porezni akti propisani su Općim poreznim zakonom i Zakonom o općem upravnom postupku, a predstavljaju akte kojima se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku.

1. Uvod
2. Porezni nadzor
3. Pojam poreznog akta
4. Najčešći porezni akti u poreznom nadzoru
5. Zaključak

Za svrhe obavljanja revizije u skladu s MRevS-ovima, značajnost za financijske izvještaje kao cjelinu znači granična svota ispod kojeg revizor smatra sve iznose neznačajnim za stjecanje razumnog uvjerenja da nema pogrešnog prikazivanja zbog pogreške ili prijevare. U našoj se praksi značajnost najčešće određuje na razini financijskih izvještaja kao cjeline u visini od 1 % do 2 % od ukupne imovine revidiranog subjekta. Stoga se od revizora traži da zadrži stav profesionalnog skepticizma kroz cijelu reviziju, priznajući i mogućnost da može postojati značajna pogrešna prikazivanja zbog prijevare, bez obzira na revizorovo prošlo iskustvo.

Budući da prije u MRevS-ovima prijevara nije bila tako naglašena, značajnost određena na razini financijskih izvještaja kao cjeline smatrala se primjerenom za provedbu cjelokupne revizije. Međutim, uzimanjem u obzir zahtjeva iz MRevS-a 240 revizor sada mora procijeniti treba li značajnost odrediti i na nižim razinama od onih utvrđenih za financijske izvještaje kao cjelinu. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Moguće vrste značajnosti koje utvrđuje revizor
3. Mjerila za utvrđivanje praga značajnosti prema MRevS-u 320 i tekućoj praksi
4. Određivanje značajnosti za provedbu (performance materiality)
5. Određivanje praga trivijalne značajnosti (clearly trivial threshold) i tretiranje pogrešaka u rasponu do opće značajnosti ili značajnosti za provedbu
6. Utjecaj zahtjeva iz MRevS-a 240 na određivanje praga značajnosti u reviziji
7. Kategorije pogrešnih prikaza i njihov utjecaj na značajnost
8. Praktičan primjer koji objašnjava način određivanja značajnosti za financijske izvještaje
9. Zaključak

1. Na snazi stroža pravila za međunarodni EU cestovni transport
2. EU razmatra porezno oslobođenje za mlazna i brodska goriva
3. Njemačka uvela pravila za zaštitu kritične infrastrukture
4. Italija u konzultacijama s bankama oko većih poreznih davanja
5. Javno savjetovanje o smjernicama za sanaciju i restrukturiranje

U upravljanju poslovanjem sve se češće susrećemo s izazovima brzih promjena, sveobuhvatnog planiranja i potrebe za donošenjem odluka temeljenih na provjerenim podatcima. U tom kontekstu, ključni pokazatelji uspješnosti predstavljaju alat koji pomaže poduzećima da mjere, razumiju i upravljaju vlastitim rezultatima, učinkovitosti i napretkom prema strateškim ciljevima.

U ovom članku autorica daje pregled vrsta ključnih pokazatelja uspješnosti, njihovu metodološka razrada, podjelu po segmentima poslovanja, prikaz čestih pogrešaka u praksi te izazove i preporuke u implementaciji.

1. Uvod
2. Uloga ključnih pokazatelja uspješnosti u upravljanju poslovanjem
3. Ključni pokazatelji uspješnosti po poslovnim funkcijama
4. Najčešće pogreške pri definiranju i korištenju ključnih pokazatelja uspješnosti
5. Izazovi i preporuke prilikom uvođenja sustava ključnih pokazatelja uspješnosti
6. Umjesto zaključka

Kod obrtnika, OPG-a i drugih samostalnih djelatnosti koje plaćaju porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga, najzastupljenija prijevozna sredstva su i dalje osobni automobili. Međutim, u praksi se nerijetko koriste i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz kao što su motocikli, četverocikli i sl. U poreznom smislu ta prijevozna sredstva nisu u potpunosti izjednačena s osobnim automobilima. Autor u ovome članku piše o poreznom položaju motocikala i četverocikala kod samostalnih djelatnosti koje vode poslovne knjige i obveznici su poreza na dohodak.

1. Uvodne napomene
2. Kupnja motocikala i četverocikala kod samostalnih djelatnosti
3. Porezni položaj izdataka s osnove uporabe motocikala i četverocikala

Novi Zakon o logopedskoj djelatnosti predstavlja prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti, standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije, stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj je ovog članka prikazati novosti u obavljanju logopedske djelatnosti i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji pružaju takve usluge.

1. Uvod
2. Što je predmet Zakona o logopedskoj djelatnosti
3. Zaključak
4. Što je logopedska djelatnost i tko ju može obavljati
5. Na koji način magistri logopedije stječu odobrenje za samostalan rad
6. Organizacijski oblici logopedske djelatnosti prema novom zakonodavnom okviru
7. Što nakon stupanja na snagu Zakona
8. Zaključak

Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju,1 koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. godine, proširene su mogućnosti rada umirovljenika bez posljedice obustave isplate mirovine, a odredbe koje to uređuju stupaju na snagu od 1. siječnja 2026. godine. U članku pišemo o pravnim posljedicama zapošljavanja umirovljenika u sustavu mirovinskog osiguranja, s naglaskom na obveze poslodavca pri prijavi za vođenje matične evidencije Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), u skladu s Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.2

1. Uvod
2. Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine – u osiguranju
3. Korisnici starosne mirovine prema posebnom propisima – djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe i zaposlenici na poslovima razminiranja – u osiguranju
4. Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – u osiguranju
5. Korisnici mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u – u osiguranju
6. Korisnik koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi
7. Korisnik mirovine koji ostvaruje drugi dohodak odnosno obavlja drugu djelatnost

U posljednje vrijeme uočava se porast broja studenata koji uz studij žele zasnovati radni odnos, osnovati trgovačko društvo ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugoga slobodnog zanimanja. Pritom se postavlja pitanje utječu li navedeni oblici obavljanja poslova na prava koja studentima pripadaju u skladu s važećim propisima. Autorice u članku iznose prava iz studentskog standarda (pravo na subvencionirano stanovanje, državnu stipendiju, obavljanje studentskih poslova (tzv. rad putem studentskih ugovora), zdravstveno osiguranje i dr.) te utjecaj zasnivanja radnog odnosa, osnivanja trgovačkog društva i obavljanja samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja na navedena prava.

1. Uvodne napomene
2. Prava iz studentskog standarda
3. Zaključak

Iz ugovorne prirode radnog odnosa jasno je da ugovor o radu mogu otkazati i poslodavac i radnik, no s obzirom na praktične probleme vezane za dostavu odluke o otkazu koju je donio poslodavac, u ovom se članku ponajprije razmatra to pitanje. Također, dostava svih pismena između poslodavca i radnika obostran je odnosno dvosmjeran proces, no fokus ovog članka je na načinu dostave pismena koje radniku upućuje poslodavac.

1. Otkazivanje ugovora o radu i dostava odluka i drugih pismena radniku
2. Osobna dostava
3. Dostava poštom
4. Može li se otkazati e-poštom
5. Pisani sporazum o dostavi
6. Malo sudske prakse
7. Utjecaj novog Zakona o dostavi sudskih pismena
8. Zaključak

Obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj je, kao što kaže i sam naziv, obveza. Hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te stranci s odobrenim stalnim boravkom, dugotrajnim boravištem ili privremenim boravkom obvezni su se osigurati prema jednoj od utvrđenih osnova osiguranja za koju ispunjavaju propisane uvjete. Koji se uvjeti propisuju za utvrđivanje statusa prema osnovi nezaposlenosti te što je potrebno da bi se isti zadržao, tema je koja se objašnjava ovim člankom.

1. Stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Prestanak statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Utvrđivanje statusa prema osnovi nezaposlenosti
4. Obveza osobnog pristupa HZZO-u za učenike i studente koji su izgubili status redovitog učenika ili studenta
5. Posljedica neizvršavanja obveze osobnog pristupa HZZO-u
6. Iznimke od osobnog pristupa HZZO-u
7. Ponovno stjecanje statusa učenika i studenata koji su propustili rok za osobni pristup
8. Zaključak

U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i u onima među građanima, temeljni postulat upravo leži u dužnosti podmirenja novčanih obveza i na taj način okončanja dužničko-vjerovničkog odnosa.

Tako je jedan od spomenutih načina podmirenja novčanih obveza njezino ispunjenje, koji ga je pod takvim nazivom ustanovio opći propisi obveznog prava. U našoj svakodnevnoj aktualnoj praksi, za ispunjenje učestalo koristimo pojmove podmirenje novčanih obveza, plaćanje, snošenje troška i dr.

U ovom se članku sažeto razmataju neka aktualna i praktična motrišta ispunjenja novčanih obveza.

1. Uvod
2. Načelo dužnosti ispunjenja obveze
3. Pojam ispunjenja
4. Ostali načini prestanka obveze
5. Zastara nije način prestanka obveze
6. Rokovi ispunjenja novčanih obveza (plaćanja)
7. Prisilna naplata

Neprofitna organizacija koja ne obavlja gospodarsku djelatnost po kojoj je obveznik poreza na dobitak i nije obveznik PDV-a, nije ni obveznik primjene odredaba Zakona o fiskalizaciji čije će najznačajnije odredbe stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Međutim, u poslovnoj praksi sve je više neprofitnih organizacija koje zbog obavljanja gospodarske djelatnosti ulaze u sustav PDV-a i postaju obveznicima poreza na dobitak te se na njih primjenjuju odredbe Zakona o fiskalizaciji. Koje se obveze u vezi s fiskalizacijom odnose na neprofitne organizacije, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Fiskalizacija 1.0 kod neprofitnih organizacija od 1. siječnja 2026. godine
3. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna – fiskalizacija 2.0
4. Zaključak

Već nekoliko godina osobama u javnom području koje su obveznici primjene sustava javne nabave eRačun nije novost. Njime je različito postavljena obveza u odnosu na zaprimanje odnosno izdavanje eRačuna.

Novim sustavom fiskalizacije objedinit će se eRačun iz javne nabave i eRačun iz fiskalizacije. No kako su osobe iz javnog područja obveznici, između ostaloga, i izdavanja eRačuna iz fiskalizacije, bitno se proširio krug onih osoba kojima one moraju obvezno izdavati eRačune. Pri tome se svakako mora znati za koje isporuke dobara odnosno za koja pružanja usluga te osobe trebaju prema posebnim propisima izdavati račune (bez obzira na njihov oblik), a za koje ih ne trebaju izdavati. Jednako tako, mora se uzeti u obzir i činjenica je li primatelj računa obveznik zaprimanja eRačuna (ili iz sustava javne nabave ili iz sustava fiskalizacije).

1. Uvod
2. eRačuni iz javne nabave
3. Fiskalizacija

Temeljni normativni akt kojim se uređuju sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite te prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti predstavlja Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Cilj je ovog članka prikazati novosti koje donose zadnje promjene ovog zakona.

1. Uvod
2. Što je cilj izmjena i dopuna Zakona
3. Zaključak

Hrvatski sustav javne nabave propisuje da su naručitelji u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezni poštovati načela javne nabave. S obzirom na to da načela javne nabave proizlaze iz primarnog zakonodavstva EU-a, ona su obvezujuća ne samo za naručitelje nego i za sve ostale sudionike javne nabave: ponuditelje i sudionike u kontrolnim tijelima, Državnoj komisiji i VUS-u RH.

1. Uvod
2. Pravni okvir načela javne nabave
3. Načela javne nabave i tržišne slobode
4. Načelo tržišnog natjecanja
5. Načelo jednakog tretmana
6. Načelo zabrane diskriminacije
7. Načelo uzajamnog priznavanja
8. Načelo razmjernosti
9. Načelo transparentnosti
10. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
11. Zaključno

Osobe koje obavljaju svoje radne zadatke u javnom području su i državni službenici i namještenici. Za njih je jedan od bitnih izvora radnog prava kolektivni ugovor koji se na njih primjenjuje. S obzirom na to, u ovom se članku daje sažetak odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koji se odnosi na njihova materijalna prava. U časopisu RRiF br. 8/25. pisano je o plaćama u državnim službama.

1. Uvod
2. Opće napomene
3. Materijalna prava

1. Proračunske klasifikacije
2. Upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
3. Središnji registar stanovništva

1. Stopa inflacije u Hrvatskoj i u EU-a u kolovozu 2025. godine
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih za srpanj u Hrvatskoj 2025. godine

Autorica u ovom članku objašnjava eRačune prema Zakonu o fiskalizaciji s posebnim osvrtom na objašnjenja Porezne uprave u vezi s ispravnim određivanjem KPD-a i mogućnosti korištenja FiskAplikacije. Najvažniji datum za eRačune je 1. siječanj 2026. godine kada se uvodi obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna za porezne obveznike u sustavu PDV-a uz obvezu zaprimanja eRačuna za porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, s tim da se obveza izdavanja eRačuna za porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a uvodi od 1. siječnja 2027. godine.

1. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
2. eRačun
3. Pojmovi vezani uz eRačune
4. Izdavatelj eRačuna i primatelj eRačuna
5. Sustav eIzvještavanja
6. Aplikacija MIKROeRAČUN
7. Informacijski posrednik
8. FiskAplikacija
9. Zaključak

Fiskalizacija 1.0 koja se odnosi na izdavanje računa građanima – krajnjim potrošačima doživjet će značajne izmjene od 1. siječnja 2026. godine jer će od tog datuma obvezi fiskalizacije podlijegat svi računi koje izdaju obveznici fiskalizacije računa neovisno o tome na koji način su naplaćeni. Iznimno, u djelatnostima koje su izuzete od fiskalizacije računa neće doći do promjena. Autorica u članku objašnjava posebnosti u vezi s fiskalizacijom računa u segmentu B2C.

1. Uvod
2. Fiskalizacija 1.0 – obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji
3. Koji se prometi fiskaliziraju
4. Preduvjeti za provedbu fiskalizacije računa
5. Posebnosti u provedbi fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine
6. Zaključak

Pri prodaji dobara između domaćih poreznih obveznika i poreznih obveznika iz EU-a moguće su, osim jednostavnih transakcija kada je jedan porezni obveznik isporučitelj dobara, a drugi stjecatelj, i transakcije u nizu između tri porezna obveznika iz tri različite zemlje članice. U opisanom je slučaju riječ o trostranom poslu i pojednostavljenju u oporezivanju koje propisuje Direktiva o PDV-u te jednako tako i odredbe Zakona o PDV-u. Međutim, to ne znači da je trostrani posao svaka transakcija između tri porezna obveznika iz EU-a nego sudionici u trostranom poslu trebaju zadovoljiti propisane uvjete kako bi se moglo primijeniti pojednostavljenje u oporezivanju. Koje sve uvjete trebaju zadovoljiti sudionici trostranog posla, može se pročitati u nastavku članka.

1. Posebnosti u oporezivanju trostranog posla – zakonski okvir
2. Trostrani posao – uvjeti za pojednostavljenje u oporezivanju
3. Evidentiranje poreznih obveza kod sudionika u trostranom poslu
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara u postupku 42 i isporuka dobra u drugu zemlju članicu EU-a u trostranom poslu
5. Zaključak

U članku autor obrađuje pitanje odgovornosti poslodavca za štetu radniku s motrišta dvaju članaka – čl. 111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. Koje su poveznice i razlike te međusobni odnos navedenih dvaju zakonskih članaka koja naizgled tangiraju identičnu pravnu materiju? Koje je značenje sintagme „na radu ili u vezi s radom“ koja predstavlja temeljnu pretpostavku obaju zakonskih članaka? Primjenjuju li navedeni članci isto načelo odgovornosti poslodavca i iste razloge oslobođenja odgovornosti? Sva ta, ali i druga pitanja u vezi s odgovornosti poslodavca za štetu prouzročenu radniku bit će analizirana u ovom članku, i to s naglaskom na sudsku praksu i temeljna shvaćanja i kriterije koje su sudovi tijekom godina razvili u vezi s predmetnom problematikom.

1. Uvod
2. Značenje sintagme „na radu ili u vezi s radom“
3. Šteta
4. Oslobođenje poslodavca od odgovornosti
5. Zaključak

U članku se proučavaju kriteriji primjene novouvedene presumpcije radnog odnosa platformskih radnika iz čl. 221.m (i iznimke od njezine primjene iz čl. 221.n) Zakona o radu, a ispituje se i opravdanost njezina uvođenja u odnosu na postojeću (opću) presumpciju radnog odnosa iz čl. 10. st. 2. Zakona o radu. Naime, uza sve razumijevanje prema potrebi za radnopravnom zaštitom platformskih radnika i drugih osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi (a taj rad, potencijalno, odgovara svim bitnim odrednicama radnog odnosa), valja skrenuti pozornost na neprikladnost uvođenja nove (modificirane) presumpcije radnog odnosa i, samim time, drugačijih (platformskom radu prilagođenih) kriterija procjene je li riječ u konkretnom slučaju o obavljanju posla na temelju ugovora o radu ili kakva drugog ugovornog odnosa izvan radnog odnosa.

1. Uvod
2. Opća presumpcija radnog odnosa u RH
3. Posebna presumpcija radnog odnosa platformskih radnika
4. Izuzeće od primjene (posebne) presumpcije radnog odnosa platformskih radnika
5. Zaključak

U uvjetima tržišta rada obilježenog kroničnim manjkom (kvalificirane) radne snage, poslodavcima je osobito izazovno osigurati primjerenu zamjenu za radnike koji se nalaze na bolovanju. U tom kontekstu nije iznenađujuće da se sve češće otvaraju pitanja u vezi s nepravilnostima pri korištenju prava na privremenu nesposobnost za rad, odnosno kako postupati kada postoji sumnja u pravilnost korištenja bolovanja. Takva se postupanja u praksi najčešće nazivaju zlouporabom bolovanja. U članku autor analizira pravne mehanizme koji su poslodavcima na raspolaganju u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja i postupovne korake koje mogu poduzeti radi zaštite svojih prava i interesa, uz poštovanje važećega zakonodavnog okvira i prava radnika.

1. Uvod
2. Obveza obavještavanja poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad
3. Pravo poslodavca na informacije o zdravstvenom stanju radnika: pravni okvir i ograničenja
4. Zlouporaba bolovanja
5. Nadzor i kontrola nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad – pravni okvir i postupovni mehanizmi

Zakon o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu stupio je na snagu 11. listopada 2025. godine. Riječ je o izmjenama koje se u najvećem dijelu odnose na pružanje usluga turističkih vodiča zbog liberalizacije tržišta. Budući je RH još 2022. godine započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), potrebno je uskladiti zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU-a. U vezi s pružanja usluga turističkog vodiča, stajalište OECD je da treba omogućiti potpunu usklađenost s načelom nediskriminacije koje je propisano Kodeksima o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksom o liberalizaciji nevidljivih transakcija. U nastavku se daje pregled najznačajnijih izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu.

1. Uvod
2. Tko može pružati usluge turističkog vodiča prema Izmjenama ZoPUT-a
3. Pružanje usluga na području RH te na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima)
4. Zabrana pružanja usluga turističkog vodiča
5. Prekršajne odredbe
6. Prijelazne i završne odredbe

Iako se površnim promatranjem ugostiteljska djelatnost može činiti kao djelatnost jednostavne tehnologije rada i samih poslovnih procesa, upravo mikrosegmentiranost više različitih područja djelovanja te nužnost prilagodbe propisima iz širokih, a različitih domena čini ovu djelatnost područjem u kojemu je nužno djelovati interdisciplinarno. Provedbu propisa u vezi s ugostiteljstvom nadziru prvenstveno turistička, sanitarna i radna inspekcija, ali i porezni nadzor. Ovim se člankom donosi pregled najčešćih predmeta nadzora nad ugostiteljskom djelatnošću s naglaskom na važnost međusobne povezanosti između njih, a sve u svrhu pružanja što sveobuhvatnijeg pregleda tzv. kritičnih točaka kako bi poduzetnici mogli prilagoditi svoje poslovanje sa što manje rizika kršenja propisa.

1. Uvod
2. Najvažnije obveze i kazne za prekršaje prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti
3. Najvažnije obveze i kazne prema poreznim propisima značajne za ugostitelje
4. Zakon o radu i Kolektivni ugovor ugostiteljstva kao temelj radnog odnosa
5. Sanitarna inspekcija i njezino djelovanje
6. Zaključak

U prošlome broju ovoga časopisa pisali smo o pravnom i poreznom statusu poslovanja zadruge. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike o zadrugama, razmatrajući neka temeljna statusno-pravna pitanja likvidacije zadruge. Uz to se u članku analizira računovodstveno i porezno motrište likvidacije zadruga, obveznika poreza na dobitak, i postupanje koje je vezano za izradu financijskih i poreznih izvješća za zadruge nad kojima je otvorena likvidacija.

1. Uvod
2. O provedbi likvidacije zadruge i s time povezanim pitanjima
3. Računovodstveno motrište otvaranja likvidacije
4. Obveze tijekom postupka likvidacije
5. Računovodstveno motrište zatvaranja likvidacije
6. Umjesto zaključka

Hrvatsko obvezno pravo izrijekom ne spominje tržišne poremećaje. Oni mogu postati čimbenikom za ugovor o građenju samo primjenom određenih pravnih standarda i instituta općeg dijela obveznog prava. Kad god se pojavi pitanje odstupanja od početnih ugovornih pozicija, posebno u pogledu cijene građenja, ti su događaji uvjetovani tržištem i tržišnim promjenama, a ponekada i dalekosežnijim poremećajima. U ovom se članku ukratko opisuje koje su mogućnosti da hrvatsko obvezno pravo na primjeru (osnovnog) ugovora o građenju prepozna tržišne poremećaje kao čimbenik koji u određenim okolnostima obezvrjeđuje početne stranačke pozicije, načelo jednake vrijednosti činidaba pa i pridržavanje shvaćanja pacta sunt servanda. U ovom se članku pruža osvrt i na logiku FIDIC-ovih pravila te prakse u međunarodnom poslovanju koje su razvijene u povodu građenja.

1. Različit utjecaj tržišnih poremećaja na različite inačice ugovora o građenju
2. Tržišni poremećaji i odredbe ugovora o građenju u ZOO-u
3. Dva lica utjecaja tržišnih promjena na cijenu građenja
4. Zaključak

Donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada prekretnica je u razvoju pravnog okvira upravljanja nekretninama u RH. Riječ je o prvom posebnom zakonskom propisu kojim se sustavno uređuje problematika upravljanja zgradama, osobito u pogledu donošenja odluka suvlasnika. Za razliku od dosadašnjeg uređenja temeljenog na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, novi propis detaljno razrađuje suvlasničke odnose te postupke odlučivanja o pitanjima koja se odnose na upravljanje i održavanje zgrada. Cilj je ovoga članka analizirati ključne novosti koje proizlaze iz donošenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, prikazati način na koji su dosadašnje odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima konkretizirane u novome normativnom okviru te skrenuti pozornost na pitanja koja ostaju otvorena i koja zahtijevaju daljnju stručnu i zakonodavnu razradu.

1. Uvod
2. Predmet uređenja ZUOZ-a
3. Odnosi suvlasnika nekretnine prema ZV-u
4. Odluke suvlasnika u upravljanju zgradom prema ZUOZ-u
5. Zaključak

U ovom se članku opisuju obilježja i određene nejasnoće s upisom zajednice suvlasnika u Registar zajednica suvlasnika. U njemu se ujedno iznose neki praktični vidovi, kako povoljni tako i nepovoljni, rješenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednica suvlasnika, koji je donesen na temelju zakonske ovlasti. Glavna nepovoljnost prilikom procesa prikupljanja dokumentacije i podnošenja zahtjeva za upis u taj Registar je pretjerana birokratiziranost te uzaludno ponavljanje radnji i dostavljanje dokumentacije katastru koje katastar već nužno mora imati. Rok za podnošenje zahtjeva za Upis u Registar zajednica suvlasnika ne postoji, no upravitelji ponekad opravdano, a ponekad i neopravdano taj proces žele provesti što prije, uglavnom zbog naplate dodatnih naknada suvlasnicima. Osim toga, navedeno birokratiziranje bez razloga suvlasnicima stvara administrativne troškove i iscrpljuje resurse iz pričuve u jednoj toliko jednostavnoj (pa čak i banalnoj) stvari, koja se nužno trebala provesti jednostavno, brzo, bez troškova i birokratiziranja.

1. Uvod
2. Upis u Registar zajednica suvlasnika
3. Shematski prikaz u proizvoljnom mjerilu rasporeda posebnih dijelova zgrade na svakoj od etaža zgrade i etažni elaborat
4. Važnost upisa u Registar
5. Iscrpljivanje pričuve nepotrebnim administrativnim obvezama
6. Umjesto zaključka: niz obveza za suvlasnike i predstavnike suvlasnika

Pomorski redari u pravni poredak RH uvedeni su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 83/23; dalje: Zakon). Uloga pomorskih redara definirana je kroz njihov djelokrug rada, a značenje im proizlazi iz brojnosti koja bi trebala osigurati da se na vrijeme otkrije i/ili spriječi devastacija ili nezakonito korištenje pomorskog dobra. Osim snage u brojnosti, prema mišljenju autora ovog članka bitno je obilježje i sposobnost što zajedno čini uvjete o kojima ovisi uspjeh ove vrste zaštite pomorskog dobra.

1. Uvod
2. Stjecanje statusa pomorskog redara
3. Postupanje pomorskog redara
4. Zaključak

Izazovi s održavanjem komunalnog i prometnog reda utječu na najneposredniji dojam o radu lokalne samouprave. Uklanjanje nedopuštenih predmeta s javnih površina često će izazvati interes, čak i odobravanje građana, dok će problemi nepropisnog parkiranja ili onečišćenja na zelenim površinama neposredno utjecati na negativnu sliku rada izvršnog čelnika i lokalne administracije. Komunalni i prometni redar imaju ograničene ovlasti i objektivne mogućnosti u posve raznorodnim situacijama – od uklanjanja nepropisno parkiranih automobila do nezakonite gradnje. Državni je inspektorat neučinkovit, a policiji je nemoguće baviti se komunalnim problemima, tako da su komunalni i prometni redari ostavljeni na vjetrometini, bez potpore i stvarnih ovlasti. Autorovo je stajalište da se RH treba ugledati u susjedne i druge europske zemlje, podići komunalno i prometno redarstvo na učinkovitiju razinu snažnijeg autoriteta i širih ovlasti tko da se zakonom omogući osnivanje komunalne / gradske / lokalne policije.

1. Uvodne napomene
2. Municipalna policija kroz prošlost
3. Municipalna policija u zemljama EU-a
4. Zaključak

Tržište socijalnih usluga u RH teško je više milijarda eura godišnje. Zato je i s ekonomskog i socijalnog motrišta poznavanje socijalnih usluga prvorazredno pitanje. U ovom se članku pruža pregled i iznosi objašnjenje najvažnijih pitanja koja su potrebna za cjelovito razumijevanje socijalnih usluga. Pritom se socijalne usluge predstavljaju s motrišta korisnika, njihovih pružatelja, načina i pretpostavaka pružanja, cijene te zakonskih režima koji ih uređuju. Premda je riječ o velikom tržištu, čak i u okvirima RH, namjerno ili nenamjerno je uređenje u Zakonu o socijalnoj skrbi krajnje konfuzno, a često i posve neodrživo, što čak i stručnjacima u tome području čini velike poteškoće pri njegovu razumijevanju. Stoga se u članku na temelju zakonskih odredaba pregledno i precizno, ali nadasve pregnantno iznosi koncept socijalnih usluga u RH i način njihova funkcioniranja, ali se pritom upozorava i na sve nedorečenosti te nelogičnosti koje se u tom sustavu pojavljuju, ponajviše zbog neodgovarajućega zakonskog uređenja.

1. Uvod – pojam socijalnih usluga
2. Zakonske socijalne usluge i druge socijalne usluge
3. Socijalne podusluge
4. Trajanje socijalnih usluga
5. Korisnici i korisničke skupine socijalnih usluga – posvemašnja neodrživost i nepreglednost zakona
6. Pružatelji socijalnih usluga
7. Pružanje socijalnih usluga u mreži i izvan mreže
8. Ulazak pružatelja socijalnih usluga u mrežu
9. Cijene socijalnih usluga
10. Zaključak

U ovome se članku analizira uređenje Zakona o socijalnoj skrbi u pogledu licencija za pružanje socijalnih usluga, posebno sadržaj Novele iz 2025. godine, s jedne strane, i Mišljenje Uprave za obitelj i socijalnu politiku ministarstva nadležnog za socijalnu politiku od 15. travnja 2025. godine (KLASA: 011-02/25-01/19; URBROJ: 524-08-01/1-25-1), s druge strane. Sadržaj Mišljenja bitno je drugačiji od odredaba Zakona, ali i same Novele na koju se poziva, a koja je stupila na snagu 1. travnja 2025. godine. U stručnim krugovima te među relevantnim čimbenicima iz sustava socijalne skrbi to mišljenje do sada nije bilo poznato osim vrlo uskome krugu subjekata, pa ni autorici ovog teksta. Zbog kapitalne važnosti licencija i licenciranja pružatelja socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, ova je tema nezaobilazna u području socijalnog prava. Autorica u članku naglašava da Zakon o socijalnoj skrbi poznaje licencije za pružanje socijalnih usluga koje se konkretnom pružatelju izdaju isključivo na određeno vrijeme te da je neodrživo i bez zakonskog temelja stajalište da bi se mogle izdavati na neodređeno (za trajno).

1. Skica problematike
2. Funkcija licenciranja pružatelja socijalnih usluga i periodičnost licenciranja
3. Mišljenje uprave za obitelj i socijalnu politiku od 15. travnja 2025. godine
4. Analiza Mišljenja Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva od 15. travnja 2025. godine
5. Mišljenje – je li to odluka, uputa za postupanje, pravno mišljenje ili zakonodavni akt
6. Uvjetne licencije i licencije koje za različita mjerila imaju različit rok
7. Zaključak – poruka adresatima

Izrada prijelaznih odredaba i uspostava kvalitetnoga prijelaznog režima u općim aktima zasigurno je jedan od najtežih zadataka postavljen pred redaktora prilikom izrade općeg akata. Prijelazne odredbe nisu prvotni i pravi regulacijski supstrat općeg akta, ali operativnost pa i temeljna mogućnost primjene općeg akta u bitnome ovisi o tome jesu li prijelazni režimi kvalitetno propisani. Kod opsežnijih akata, složenijih materija i posebno kod materija koje su prethodno već bile uređene, pitanje prijelaznih režima od prvorazrednog je značenja i važnosti. Stoga se u ovom članku na jednostavan način iznose i objašnjavaju najvažnija pitanja i kritične točke koje se mogu pojaviti prilikom pravne redakcije prijelaznih odredaba. Svako od poglavlja u ovome tekstu jedan je od čimbenika razumijevanja i pravilne izrade prijelaznih odredaba koje svakako treba uzeti u obzir. Riječ je o temama koje se u nomotehnici i praksi njihove izrade pojavljuju kao izazovi i gdje se najčešće čine pogreške.

1. Uvod
2. Pojam i funkcija prijelaznih režima
3. Prijelazne odredbe kao vlastite odredbe konkretnoga općeg kata
4. Ograničenost vremena važenja prijelaznih odredaba
5. Prijelazne odredbe i povratno djelovanje (retroaktivnost)
6. Tempus regit actum
7. Konzumirane prijelazne odredbe
8. Prijelazni režimi i postupovna pravila
9. Prijelazne odredbe i hijerarhija pravnih izvora
10. Odredbe o rokovima za ispunjenje izvršnih klauzula
11. Ovlast za donošenje općeg akta i klauzule s rokom za njihovo ispunjenje
12. Opći akt o promjeni općeg akta
13. Prijelazne odredbe u strukturi općeg akta
14. Brisanje pravnog pravila i njegovi učinci nakon brisanja
15. Prava i neprava (kvazi) retroaktivnost
16. Zaključak

1. Kvaziretroaktivnost
2. Konzumirane norme
3. Averzijski (averzionalni) poslovi
4. Računalni oblak
5. Virtualni ured

Zakon iz područja turizma

Zakon iz područja obrazovanja i znanosti

Zakon iz područja financija

Zakon iz područja ustrojstva sudbene

Vlasti i pravosudnih tijela

III. Porez na dohodak

III. – 3. Porezni tretman napojnica

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

V. – 4. Porez na nekretnine na vjerske zajednice i njihove nekretnine

V. – 5. Porez na nekretnine korisnika prava na status roditelja njegovatelja

V. – 6. Davanje nekretnine u dugoročni najam poslodavcu za stambeno zbrinjavanje radnika

V. – 7. Definiranje poreza na nekretnine za klijeti

V. – 8. Oslobođenje od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila u vlasništvu osobe s invaliditetom

V. – 9. Obveznik plaćanja poreza na nekretnine

V. – 10. Oporezivanje nekretnina koje se turistički iznajmljuju porezom na nekretnine

V. – 11. Likvidacijska masa iz xxx d.o.o., Zagreb

V. – 12. Tijelo nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine

V. – 13. Zaduženje čestica u vlasništvu Republike Hrvatske porezom na nekretnine

1. Provjera statusa radnika u sustavu JEER i zaštita osobnih podataka
2. Podaci o poslodavcu na Popisu poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

JAMSTVO – PRIGOVOR PRVENSTVA NAPLATE (čl. 111. ZOO-a)

Prigovor prvenstva naplate (beneficium ordinis) postoji kod običnog jamstva prema vjerovniku, što znači da vjerovnik mora najprije pokušati naplatu od dužnika, a tek onda od jamca, ali ovdje se ne radi o odnosu vjerovnik-jamac, nego o regresnom odnosu između dva jamca. U tom internom odnosu nema zakonskog prvenstva naplate u korist dužnika ili drugog jamca.

NAKNADA ŠTETE – ZASTARA (čl. 135. ZOZO-a)

Odredbom čl. 147. st. 1. ZOZO-a je propisano da tražbine naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima s time da rokovi zastare naknade štete počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu.

STJECANJE BEZ OSNOVE – ZASTARNI ROK (čl. 225. ZOO-a)

Tuženikov prigovor zastare tužiteljeve tražbine nije osnovan jer se u konkretnom slučaju radi o stjecanju bez osnove za koje se primjenjuje petogodišnji rok zastarijevanja predviđen odredbom članka 225. ZOO-a.

UGOVOR O ORTAKLUKU (čl. 642, ZOO-a)

Imovinu ortaštva čine ulozi ortaka i imovina stečena poslovanjem ortaštva, a imovina ortaštva zajednička je imovina ortaka.

USTUP GROBNOG MJESTA (čl. 15. ZOG-a)

Korisnik može korištenje grobnog mjesta ugovorom ustupiti trećim osobama, a ugovor o ustupanju tog korištenja mora se dostaviti upravi groblja radi upisa novog korisnika u grobni očevidnik.

STVARNO PRAVO

STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU (čl. 53. ZV-a)

Tužbeni zahtjev treba biti usmjeren na uspostavu etažnog vlasništva te utvrđenje vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koje je povezano sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine ako je poseban dio nekretnine doveden u funkciju stanovanja.IZVANREDNA UPRAVA (čl. 82. ZV-a)

Zahvati na zajedničkim dijelovima zgrade koji mijenjaju njihovu funkciju, izgled ili strukturu, a osobito kada uključuju trajnu ugradnju novih elemenata predstavljaju poslove izvanredne uprave.

OTKUP STANA (čl. ZV-a)

Otkupom stanarskog prava vlasnici stana stekli su i pravo vlasništva na spremištima koja su pripadak stana iako spremišta nisu navedena kao predmet prodaje.

RADNO PRAVO

ZLOUPORABA BOLOVANJA (čl. 115. ZR-a)

Boravak tužitelja na gradilištu i kretanje po gradilištu, tijekom više dana, za vrijeme bolovanja, zasigurno nema značaj kretanja koje je tužitelju, s dijagnozom teškog depresivnog poremećaja, preporučeno u cilju ozdravljenja.

IZVANREDNI OTKAZ – BOLOVANJE (čl. 116. ZR-a)

Sama činjenica što tužitelj nije mirovao kod kuće, što se kretao bez Shanzovog ovratnika, što je posjećivao ugostiteljske objekte i što je upravljao osobnim vozilom za vrijeme bolovanja, ne znači i da je kršio obveze iz radnog odnosa, ovo tim više, što bolest, odnosno doživljena ozljeda zbog koje se tužitelj nalazio na bolovanju, nije takve prirode da bi bio vezan za vlastiti dom i nakon tri mjeseca od prometne nesreće.

OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM RADNIKA (čl. 115. ZR-a)

Odluka suda zasnovana je na utvrđenju da je tužitelj počinio tako teške povrede obveza iz radnog odnosa koje opravdavaju davanje redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem, zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, a ne zbog počinjenja kaznenog djela, pa odluka o otkazu ne ovisi o kaznenom postupku koji se vodi povodom istog činjeničnog konteksta.

IZVANREDNI OTKAZ (čl. 116. ZR-a)

Sud ispravno zaključuje da se nepotpisivanje aneksa ugovora o radu ne može podvesti pod ne/izvršavanje radnih zadataka.

NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME BLAGDANA (čl. 95. ZR-a)

Za isplatu naknade plaće za rad blagdanom preduvjet je da je radnik po svom radnom rasporedu na taj dan bio obvezan raditi (u kojem bi, u slučaju da je radio, ostvario plaću).

PLAĆA (čl. 90. ZR-a)

Ako je poslodavac radniku naložio da obavlja poslove koji su u opisu poslova drugog radnog mjesta u odnosu na naziv i opis poslova z

Porezno pravo – PDV

ISPORUKE USLUGA UZ NAKNADU UNUTAR GRUPE

Radno pravo – socijalna politika

ZAPOSLENIK KOJI SE BRINE ZA SVOJE DIJETE S INVALIDITETOM

Radno pravo

ZABRANA DISKRIMINACIJE RADNIKA S NEPUNIM RADNIM VREMENOM

Likvidacija i otkazni rok

Popis poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

Rad na daljinu i samostalnost u određivanju radnog vremena

Rad studenata – državljana trećih zemalja

Izdavanje računa građanima – krajnjim potrošačima doživjet će značajne izmjene od 1. siječnja 2026. godine. Od tog datuma obvezi fiskalizacije podlijegat će svi računi koje izdaju obveznici fiskalizacije računa neovisno o tome na koji način su naplaćeni, osim ako je riječ o prometima ostvarenim u djelatnostima koje su izuzete od fiskalizacije računa. Kako bi se obveznici fiskalizacije računa što bolje i na vrijeme pripremili za nove obveze, u ovom članku dajemo pregled njihovih obveza i objašnjenja u vezi s nekim poslovnim situacijama.

1. Uvod
2. Fiskalizacija 1.0 – obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji
3. Preduvjeti za provedbu fiskalizacije računa
4. Posebnosti u provedbi fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine
5. Zaključak

U ovom članku autorica daje pregled ključnih informacija u vezi s uvođenjem obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizacije računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government) na temelju Zakona o fiskalizaciji. Navedena će se obveza primjenjivati na eRačune za tuzemne transakcije od 1. siječnja 2026. godine, uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Ključne novosti Zakona u vezi s eRačunom
3. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
4. Posljedice uvođenja obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje operativnih (poslovnih najmova) kod najmoprimaca koji su obveznici primjene MSFI-ja 16 – Najmovi, a koji se u poslovnim knjigama najmoprimaca iskazuju kao imovina odnosno pravo korištenja imovine u operativnom (poslovnom) najmu i dugoročna obveza iz operativnog (poslovnog) najma. Uz to, daje primjere izračuna sadašnje vrijednosti obveza i imovine koja se uzima u operativni (poslovni) najam te amortizacije te imovine na primjerima poslovnog najma poslovnog prostora i operativnog leasinga osobnog vozila. Pravila priznavanja iz MSFI-ja 16 ne odnose se na kratkoročne najmove te na najmove kod kojih je imovina koja je predmet najma male vrijednosti.

1. Uvod
2. Definiranje i utvrđivanje ugovora o najmu
3. Razdoblje najma
4. Računovodstveno praćenje operativnih najmova
5. Ponovna procjena obveza po osnovi najma
6. Porezno motrište najmova iz MSFI-ja 16
7. Primjeri računovodstvenog praćenja ugovora o operativnom (poslovnom) najmu kod najmoprimca
8. Modifikacije ugovora o najmu
9. Objavljivanje informacija o najmovima u bilješkama

Proizvođač odabire sustav obračuna proizvodnje ovisno o tome što proizvodi i za koga. Obračun proizvodnje po radnom nalogu ubraja se u tradicionalne sustave obračuna koji se koristi kada je unaprijed poznato što se proizvodi, u kojoj količini i za koga. Najčešće je riječ o proizvodnji po narudžbi. O posebnostima ovog načina obračuna proizvodnje pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Radni nalog i praćenje troškova
3. Posebnosti praćenja neizravnih troškova proizvodnje
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje po radnom nalogu
5. Iskazivanje podataka o proizvodnji u računu dobitka i gubitka
6. Zaključak

Autotaksi djelatnost jedna je vrsta djelatnosti javnog prijevoza putnika čije je obavljanje uređeno Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu i njegovim provedbenim propisima. Vozila kojima se obavlja autotaksi djelatnost su osobni automobili kategorije M1, a na poduzetnike koji obavljaju tu djelatnost ne primjenjuju se ograničenja u vezi s priznavanjem pretporeza i priznavanja troška kao kod većine drugih.

Autor u nastavku članka obrazlaže uvjete koje poduzetnici moraju ispuniti za obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza te računovodstvene i porezne specifičnosti obavljanja te djelatnosti.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje autotaksi prijevoza
3. Računovodstveni i porezni položaj nabave i uporabe vozila za obavljanja autotaksi djelatnosti
4. Porezni položaj pružanja usluge autotaksi prijevoza
5. Računovodstvene i porezne posebnosti obavljanja autotaksi djelatnosti putem elektroničkih aplikacija
6. Zaključak

Kibernetička sigurnost (engl. cyber security) više nije isključivo u djelokrugu IT stručnjaka, ona je u današnjici odgovornost cijele organizacije, osobito odjela koji upravljaju najosjetljivijim podatcima. Djelatnici zaposleni u računovodstvenim odjelima imaju pristup osjetljivim i povjerljivim podatcima pa su često ključne osobe kad su u pitanju pokušaji prijevara i računalnih napada. Jedan trenutak nepažnje može dovesti do velikih financijskih i pravnih problema, ali ta nepažnja može se spriječiti osnovnim pravilima sigurnog ponašanja.

U članku se obrazlažu dijelovi Nacionalne taksonomije kibernetičkih incidenata koju je izdalo Središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost (Sigurnosno-obavještajna agencija – SOA) s kojima djelatnici računovodstva i financija trebaju biti upoznati, odnosno gdje mogu svojim aktivnostima spriječiti ili omogućiti napad. Osim toga, autor u članku navodi na koji način se mogu minimizirati rizici, naglašava organizacijske mjere te navodi pojedine tehničke mjere za povećanje kibernetičke sigurnosti.

1. Načela kibernetičke sigurnosti
2. Vektori napada – način na koji napadač ostvaruje pristup
3. Rizici i vrste napada
4. Kako minimizirati rizike i zaštiti se
5. ChatGPT i rizici korištenja
6. Državne potpore za ulaganje u kibernetičku sigurnost
7. Zaključak

U ovoj rubrici daju se odgovori na aktualna pitanja iz poslovne prakse iz područja računovodstva, poreza na dobitak, poreza na dodanu vrijednost, radnog i socijalnog prava te ovršnog prava, poslovnih financija i poslovanja neprofitnih organizacija. Neki odgovori koji su dani imaju i više mogućih rješenja koji se mogu primijeniti ovisno o zakonskoj regulativi i propisanim uvjetima. Nadamo se da će dani odgovori i objašnjenja čitateljima biti od uporabne vrijednosti u poslovnoj praksi.

• APA u nautičkom turizmu knjiži se kao prolazna stavka
• Računovodstveno motrište otpisa obveze
• Porezni položaj rashodovanja dugotrajne imovine koja je prethodno vrijednosno usklađena
• Prodaja nekretnine poreznom obvezniku koja je korištena više od dvije godine i roh-bau nekretnine
• Istodobna prijava u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u RH i Republici Njemačkoj
• Koje su najvažnije obveze trgovačkog društva prema regulatoru u slučaju odluke o izdavanju obveznica?
• Samo ako neprofitna organizacija obavlja gospodarsku djelatnost i narušava tržišnu utakmicu, postaje obveznikom poreza na dobitak za tu i slične vrste djelatnosti
• Zapljena po pristanku dužnika (tzv. administrativna zabrana) je isprava po kojoj poslodavac mora postupati kada ju zaprimi

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog knjiženja prodaje robe u komisiji te davanje donacije. Kod komisijske prodaje bilančna imovinska stavka nije roba koja je predmet ugovornog odnosa, već se ona obvezno prati izvanbilančno. Iako se primi račun na ime proračunske osobe za uslugu koja se donira, mora se iskazati obveza i rashod za danu donaciju.

1. Komisijska prodaja
2. Dana donacija

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se primljeni dar u stranoj gotovini i ispravak vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine. Neprofitna organizacija može primiti dar u stranoj gotovini uz moguća postupanja koja nameću propisi koji uređuju poslovanje gotovinom. Iako se ispravak vrijednosti obračunava na istovrstan način za svu dugotrajnu nefinancijsku imovini, za onaj dio koji se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je nabavljena do zaključno s 2007. godinom, mora se zadužiti račun izvora vlasništva, a ne račun rashoda.

1. Primljena na dar strana gotovina
2. Ispravak vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine

Kada poslodavci imaju financijskih problema te radnicima ne isplate plaću, obvezni su sa zadnjim danom u mjesecu obračunati plaću te radniku uručiti obračune iz kojih je vidljivo koliko mu je bio dužan isplatiti. Poslodavac daje radniku dva obračuna sa zadnjim danom u mjesecu kada je plaća dospjela.

1. Uvod
2. Obračun plaće radnicima kojima nije isplaćena plaća ili naknada plaće
3. Iskazivanje neisplaćene plaće u Obrascu JOPPD
4. Iskazivanje isplate neisplaćene plaće u Obrascu JOPPD

U praksi je česta zabuna između dvaju pojma radnika koji rade na izdvojenome radnom mjestu i radnika koji rade na daljinu. Zabuna nastaje kod mogućnosti isplate neoporezivih primitaka utvrđivanja prava i (ne)oporezivosti primitka za rad od kuće i dr.. O tome pišemo u nastavku.

1. Razlika između rada na izdvojenome radnome mjestu od kuće i rada na daljinu
2. Zašto radnik na daljinu ne može ostvariti pravo na neoporezivu naknadu za rad od kuće
3. Pravo radnika i neoporeziva isplata paušalne naknade za rad od kuće
4. Vjerodostojna isprava na temelju koje će se isplatiti paušalna naknada za rad od kuće
5. Međusobno (ne)isključivanje paušalne naknade za rad od kuće i prijevoza na posao i s posla
6. Isplata paušalne naknade za rad od kuće radniku koji radi na daljinu
7. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o poreznom položaju inozemnih usluga koje se oporezuju prema temeljnom načelu B2B i načelu B2C, a koja uređuje čl. l7. Zakona o PDV-u. Međutim, iznimke u oporezivanju propisuju drugi članci Zakona o PDV-u, među kojima je i usluga prijevoza dobara. Ipak, kada je riječ o prijevozu između poreznih obveznika, i to između obveznika u RH i EU-u ili trećih zemalja, primjenjuje se načelo B2B. Prijevoz dobara fizičkim osobama izvan EU-a oporeziv je razmjerno prijeđenim kilometrima, a u EU-u se oporezuje prema mjestu početka prijevoza. Nadalje, u skladu s propisima o PDV-u, porezni položaj usluge prijevoza dobara značajno se razlikuje od usluge prijevoza putnika. Tako se usluga prijevoza putnika, u pravilu, oporezuje prema mjestu gdje se obavlja prijevoz, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima, o čemu ćemo pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.

U nastavku članka može se pročitati o poreznom položaju usluga prijevoza dobara u tuzemstvu, u zemljama članicama EU-a ili trećim zemljama, međunarodnom zračnom prijevozu, prijevozu pri izvozu, uvozu, posredovanju pri navedenim uslugama i dr. kada ih obavljaju tuzemni porezni obveznici inozemnim obveznicima i obratno.

1. Uvod
2. Moguće porezne situacije kod usluga prijevoza dobara
3. Porezni položaj usluge prijevoza dobara koju obavlja hrvatski porezni obveznik
4. Porezni položaj prijevoza dobara kada uslugu obavlja strani porezni obveznik
5. Oporezivanje usluge prijevoza pri izvozu dobara
6. Usluga prijevoza pri uvozu dobara i provoza kroz RH
7. Posredovanje pri prijevozu dobara

U praksi imamo problem što se propis o trgovini uzima kao porezno pravilo da se roba ne smije prodavati ispod nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost (dalje PDV). Imamo i kažnjenog trgovca (Tommy) koji je kumulirajući popuste za određenu skupinu kupaca (umirovljenici) ušao u „nepošteno trgovanje jer je roba prodana ispod nabavne vrijednosti s PDV-om, za što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla prekršajnu kaznu od 215.000,00 €.

Može li se prodati roba ispod nabavne cijene i je li pri tome Državni proračun zakinut za manji PDV? Više o tome u nastavku članka.

1. Određuju li propisi o trgovini postupanje s PDV-om?
2. Što je sporno u Zakonu o trgovini?
3. PDV mora biti neutralan u transakcijama kupnje i prodaje između poduzetnika
4. Model koncentričnog kruga prodaje i kupnje
5. PDV je porez na krajnju potrošnju
6. Model odvojene nabave i prodaje – pretpostavka pogrešnog pristupa
7. Vlastita potrošnja i izuzimanje
8. Zaključak

Učenici strukovnih škola obvezni su odraditi praktičnu nastavu kao dio nastavnog programa. Provedbu prakse omogućavaju im obrtnici, ili društva ili ustanove. Više o obvezama pružatelja prakse za vrijeme praktičnog rada i poreznom tretmanu isplaćenih naknada za rad učenicima pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Pravo na nagradu učenicima za zanimanja vezanih obrta
3. Pravo na nagradu učenicima ostalih strukovnih škola (osim vezanih obrta)
4. Pravo na isplatu nagrade učenicima i studentima u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva
5. Utječe li primitak učenika / studenta na priznavanje osobnog odbitka roditelju
6. Zdravstvena zaštita učenika za vrijeme prakse
7. Vođenje evidencije o učenicima i studentima
8. Kaznene odredbe u slučaju neisplate novčanih nagrada
9. Umjesto zaključka

Obnova postupka kao izvanredni pravni lijek omogućava stranci u poreznom postupku ponavljanje postupka okončanoga rješenjem protiv kojeg više ne postoji mogućnost ulaganja redovitoga pravnog lijeka (žalbe). Opis i najvažnije karakteristike tog postupka donose se u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razlozi i rokovi za obnovu postupka prema ZUP-u
3. Razlozi i rokovi za obnovu postupka prema ZPPN-u
4. Umjesto zaključka

Zakonski obveznici revizije trebaju do kraja rujna 2025. godine donijeti odluku o odabiru revizora za 2025. godinu na temelju podataka iz financijskih izvještaja za 2024. godine. Međutim, 2025. godina prijelazna je godina, gdje se „lome“ odredbe izmijenjenog Zakona o reviziji iz 2024. godine, prema kojemu se za revizije financijskih izvještaja za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2026. revizora treba imenovati najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi 2026., tj. u 2025. godini. Osim toga, ako je riječ o početnom angažmanu za financijske izvještaje nakon 1. siječnja 2026. godine, revizija se ugovara na dvije godine. Više o svemu pišemo u nastavku članka.

1. Propisi koji uređuju obveznike revizije i način provedbe revizije financijskih izvještaja
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2025. godinu prema Zakonu o računovodstvu
3. Imenovanja revizora i ugovaranja revizije
4. Mišljenje revizora
5. Obveza revizije prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
6. Obveza revizije prema Zakonu o vodnim uslugama
7. Primjeri utvrđivanja obveznika revizije prema Zakonu o računovodstvu i ugovaranje revizije prema Zakonu o reviziji
8. Zaključak

1. Norma o izvještavanju o održivosti ublažena za mala poduzeća
2. EK predložio proračun, planira i nove izvore njegova financiranja
3. EK razgovara sa socijalnim partnerima o radu na daljinu
4. EK poskupljuje naknade za odobrenje putovanja u EU
5. Krenule konzultacije o prvom EU-ovu planu za priuštivo stanovanje
6. EU nema dovoljno metalnog otpada, uvodi praćenje uvoza i izvoza
7. Poduzećima dostupan kodeks prakse za umjetnu inteligenciju

Današnje poslovno okruženje obilježeno je brzim tehnološkim promjenama, globalizacijom, nestabilnošću cijena nabavnih materijala te sve zahtjevnijim očekivanjima tržišta. U takvim okolnostima poduzeća neprestano tragaju za načinima unaprjeđenja poslovnih procesa, povećanja učinkovitosti i ostvarivanja održive konkurentske prednosti. Stoga kontroling, uz primjenu modela Balanced Scorecard (BSC), postaje neizostavnim alatom u operativnom i strateškom upravljanju, osobito u složenim proizvodnim sustavima. Ovim se člankom objašnjava uloga kontrolinga u proizvodnoj djelatnosti uz prikaz primjene modela BSC na primjeru brodograđevnog sustava.

1. Uloga kontrolinga u proizvodnoj djelatnosti
2. Primjena modela BSC u proizvodnoj djelatnosti
3. Primjer modela BSC u brodograđevnom sustavu
4. Zaključak

Planiranje operativnih troškova temelj je održivog i stabilnog poslovanja svakog poduzetnika, bez obzira na njegovu veličinu ili djelatnost. Ipak, praksa pokazuje da mali i srednji poduzetnici često doživljavaju budžet kao birokratsku obvezu, a ne kao alat koji im može pomoći u donošenju odluka, pravodobnom reagiranju na tržišne promjene i osiguravanju financijske otpornosti. U ovom se članku obrađuje praktičan pristup izradi realnoga operativnog budžeta kroz primjer malog poduzetnika s deset zaposlenih.

1. Uvod
2. Zašto je analiza operativnih troškova toliko važna
3. Definicija i klasifikacija operativnih troškova
4. Primjer izrade budžeta – osnovni scenarij
5. Izrada fleksibilnog budžeta – razrada scenarija
6. Praktični primjeri odstupanja
7. Strategije optimizacije OPEX-a
8. Master i novčani budžet – likvidnost i novčani tok
9. Zaključne napomene

U Republici Hrvatskoj i dalje postoji devizni sustav čija je pretpostavka odnos deviznog rezidenta i deviznog nerezidenta bez obzira na valutu prema kojoj se on ugovara i/ili izvršava. Iako ne postoje ograničenja u samom deviznom poslovanju, za devizne rezidente postoje obveze koje iz njega proizlaze. Presjek hrvatskoga deviznog sustava je tema ovog članka.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Devizna rezidentnost i strana sredstva plaćanja
4. Vrste deviznih poslova
5. Poslovanje stranom gotovinom
6. Obvezna izvještavanja HNB-a o deviznom poslovanju
7. Nadzorne knjige
8. Zaključak

U gospodarskoj praksi, posebice u uvjetima niske likvidnosti, mnogi obrtnici uzimaju zajmove za financiranje poslovanja. Osim toga, nije rijetkost da koriste višak sredstava za davanje zajmova drugim osobama. Autor u ovom članku obrazlaže porezni tretman kamata ovisno o tome odobrava li ili prima zajam obrtnik koji vodi poslovne knjige i plaća porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga. Prikazuje se i usporedba poreznog opterećenja odobravanja zajmova iz obrta u odnosu na zajam koji odobrava fizička osoba – obrtnik u „privatnom“ aranžmanu.

1. Uvodne napomene
2. Porezni položaj izdataka za kamate na primljene zajmove
3. Porezni položaj primitaka od kamata na dane zajmove
4. Usporedba oporezivanja kamata u okviru dohotka od samostalne djelatnosti u odnosu na dohodak od kapitala

U ovome se članku razmatraju neka za aktualnu praksu značajna pitanja koja daje novodoneseni zakon, koji uređuje stjecanje udjela u kapitalu u ime RH, raspolaganje udjelima u kapitalu i osnivačkim pravima RH u pravnim osobama u vlasništvu RH i dr.

Dakako, riječ je o novom propisu koji se naziva Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji donosi određene novosti u ovo dinamično područje.

Stoga se u ovome članku sažeto razmatraju samo neka za aktualnu praksu važna pitanja, a ne i sve odredbe ovog Zakona.

1. Uvod
2. Što nam donosi novi zakon
3. Vlasništvo u trgovačkim društvima i prevladavajući utjecaj
4. Ustroj trgovačkih društava u vlasništvu RH
5. Neke obveze društva
6. Korporativno upravljanje

Izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu nastavlja se usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Namjera zakonskih izmjena bila je omogućiti građanima pristup i upravljanje redovitim primanjima uz što manje troškova takva postupanja. U ovom se članku donose najvažnije izmjene prethodno spomenutog Zakona, uz naznake njihovih implikacija na zaračunavanje bankarskih naknada potrošačima.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Naknade koje kreditne institucije više neće smjeti naplaćivati potrošačima
3. Postupak otvaranja računa za plaćanje koji sadržava paket besplatnih usluga i prestanak okolnosti vezanih za takav račun
4. Najvažnije izmjene u vezi s računima za plaćanje kod osjetljivih skupina
5. Zabrana naplate naknade za uslugu podizanja gotova novca s bankomata druge kreditne institucije tijekom jednog mjeseca
6. Zaključak

Statusne promjene i pravni poslovi kojima se prenosi poduzeće mogu imati veliki učinak na pravni položaj radnika zaposlenih u pravnom subjektu koje je zahvaćeno takvim promjenama. Naime, radnici često prestaju biti u radnom odnosu u subjektu koji prenosi poduzeće i/ili poslovanje (prenositelj) te zasnivaju radni odnos u subjektu na koji su poduzeće ili poslovanje preneseni (preuzimatelj). Autorica u članku iznosi pretpostavke koje moraju biti ispunjene za prijenos ugovora o radu na novog poslodavca i prava koja radnik ima u slučaju prijenosa ugovora o radu.

1. Općenito o prijenosu ugovora o radu
2. Pretpostavke za prijenos ugovora o radu na novog poslodavca
3. Pravni učinak prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca
4. Obavješćivanje o prijenosu ugovora o radu
5. U kojim slučajevima ne dolazi do prijenosa ugovora o radu
6. Može li se radnik protiviti prijenosu ugovora o radu
7. Prenošenje ugovora o radu stranih radnika

Autor u ovome članku obrađuje institut pobijanja pravnih radnji dužnika, i to ne općenito, nego specifično, s obzirom na vremensku odrednicu, dakle s obzirom na to kada nastaje obveza, kada ona dospijeva te s obzirom na to kada dužnik poduzima radnje na štetu vjerovnika.

Predmet su ovog članka dva pitanja kod pobijanja dužnikovih pravnih radnji izvan stečaja i općenito u obveznom pravu (nastanak obveze i dospijeće). Razmatra se pitanje kako trenutak poduzimanja pravne radnje dužnika na štetu vjerovnikova utječe na mogućnost pobijanja te radnje.

U ovom se članku iznose i objašnjavaju različita stajališta i različite posljedice koje se nadovezuju na svakoga od njih.

1. Uvod
2. Nastanak obveze i dospijeće obveze te paulijanska tužba
3. Imperativi povezani s načelom savjesnosti i poštenja
4. Svrha i narav instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji te način interpretacijskog pristupa
5. Apsurdnost stajališta o dopuštenosti pobijanja dužnikovih radnji prije nastanka obveze, a ne i nakon nastanka obveze, a prije dospijeća
6. Nastanak obveza prema općim pravilima ZOO-a
7. Dospijeće u obveznom pravu
8. Umjesto zaključka

U prošlom broju ovog časopisa pisali smo o računovodstvu trgovačkog društva u stečaju i o nekim pravnim pitanjima stečaja društva (razlozi, otvaranje, subjekti stečajnog postupka i dr.).

U ovom broju nastavljamo s obradom ove važne i aktualne tematike, iznoseći sažeti prikaz nekih važnih obveza uprave trgovačkog društva nad kojim je pokrenut stečaj.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. O položaju uprave društva
4. Kako odgovara uprava društva u stečaju

Profesionalnim propustom smatra se niz okolnosti u kojima gospodarski subjekt može počiniti povredu zbog koje mu se može izreći sankcija isključenja iz postupka javne nabave. Naručitelj ga može dokumentacijom o nabavi propisati kao jednu od fakultativnih osnova za isključenje.

U ovom se članku razmatra profesionalni propust kao fakultativna osnova za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave uz pregled odgovarajuće prakse odgovarajućih tijela.

1. Uvod
2. Definicija profesionalnog propusta
3. Obrazac ESPD i profesionalni propust
4. Načini dokazivanja profesionalnog propusta
5. Profesionalni propust kao posljedica neprofesionalnog postupanja gospodarskog subjekta
6. Narušavanja prava tržišnog natjecanja kao profesionalni propust
7. Nedopuštena komunikacija gospodarskog subjekta i naručitelja kao profesionalni propust
8. Mjere „samokorigiranja“ u slučaju postojanja profesionalnog propusta
9. Obvezatnost traženja dokaza o poduzetim mjerama „samokorigiranja“
10. Razdoblje isključenja – dotični događaj
11. Zaključno

Dionici javnog područja su i državni i javni službenici i namještenici. Za one koji pripadaju javnim službama jedan od izvora radnog prava je i Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama.

U članku se daje sažetak odredaba Temeljnoga kolektivnog u javnim službama koji je povezan s materijalnim pravima tih osoba. U časopisu RRiF br. 8/25. pisano je o plaćama u javnim službama.

1. Plaće u javnom području
2. Školstvo
3. Sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru
4. Zdravstvo
5. Upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i u Hrvatskoj u srpnju 2025. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u prvom polugodištu 2025. godine
4. Indeksi poljoprivredne proizvodnje Hrvatske u 2024.godini
5. Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2024. godini – privremeni podatci
6. Cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2025. godine u Hrvatskoj
7. Cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2025. godine u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja
8. Građevinarstvo RH i EU-a
9. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
10. Turizam
11. Trgovina na malo RH i EU-a
12. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj u lipnju 2025. godine
13. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u srpnju 2025. godine

U ovom članku detaljno predstavljamo zakonsko uređenje najma stana, odnosno ugovora o najmu stana koji je uređen odredbama općeg Zakona o obveznim odnosima te odredbama posebnog Zakona o najmu stanova. Posebna će pozornost biti obraćena objašnjenju osnovnih pojmova toga obveznopravnog odnosa te prava i obveza ugovornih strana uz primjere iz sudske prakse. U članku se nalaze i ogledni primjeri samog ugovora i primopredajnog zapisnika.

1. Uvod
2. Pojam i bitni elementi ugovora o najmu stana
3. Pravni položaj ugovornih strana
4. Najamnina
5. Prestanak ugovora o najmu stana
6. Smrt, odnosno prestanak ugovornih strana
7. (Prešutna) obnova ugovora o najmu stana na određeno vrijeme
8. Podnajam stana ili dijela stana

Dva ugovora o uzdržavanju u hrvatskom su pravu uređena u Zakonu o obveznim odnosima kao primarnom pravnom izvoru, ali i Zakonu o socijalnoj skrbi. Problematika tih ugovora u Zakonu o obveznim odnosima dobro je poznata, no često se zanemaruje da Zakon o socijalnoj skrbi propisuje ograničenja u pogledu osoba koje ne smiju biti davatelji uzdržavanja, što je pretpostavka valjanosti tih ugovora. Premda se počesto od novele Zakona o obveznim odnosima iz 2023. godine naglasak stavlja na informiranost, znanje, svjesnost i pouku ugovarateljima, posebno uzdržavanome, sklapanje i trajanje tih ugovora u bitnome određuje i sposobnost osoba da budu strane tih ugovora, što bi u krajnjoj liniji trebali provjeravati javni bilježnici i sud. U RH postoji visok stupanj nepoznavanja relevantnih odredaba Zakona o socijalnoj skrbi, ali i objektivna nemogućnost da javni bilježnik i sud pravodobno i pouzdano saznaju relevantne pravne činjenice koje su pretpostavka valjanosti tih ugovora. Ovu problematiku prate i zakonodavne stranputice u važećemu Zakonu o socijalnoj skrbi (2022.) u odnosu na onaj iz 2013. godine.

1. Uvod
2. Ugovori o uzdržavanju od 2024. godine naovamo – izvješće pučke pravobraniteljice
3. Kako i zašto ministarstvo nadležno za socijalnu skrb ukida sigurnosne mehanizme kod ugovorâ o uzdržavanju za zaštitu najranjivijih skupina
4. Problematika kontrole toga tko su davatelji uzdržavanja
5. Problemi s Registrom ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
6. Činidba uzdržavanja u biti je socijalna usluga
7. Sud i javni bilježnik pri sklapanju ugovora o uzdržavanju
8. Zaključak

Članak analizira praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojom se daje odgovor na pojedina pitanja koja su ostala otvorena nakon što je Sud Europske unije donio presudu u predmetu C-652/22 Kolin, tumačeći mogućnost sudjelovanja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja s kojima EU nije sklopio međunarodni sporazum kojim se jamči recipročan i ravnopravan pristup javnoj nabavi u postupcima javne nabave u EU-u.

1. Uvod
2. Ukratko o utvrđenjima Suda EU-a iz presude Kolin
3. Odgovori na pojedina otvorena pitanja kroz praksu DKOM-a
4. Zaključak

Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 15. srpnja 2025. godine donio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je objavljen u Narodnim novinama od 23. srpnja 2025. godine i koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2025. godine. Novosti iz tog Zakona obrađuju se ovim člankom.

1. Uvod
2. Obveza osobnog pristupa HZZO-u radi zadržavanja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Iznimke od osobnog pristupa HZZO-u
4. Povećanje najnižeg i najvišeg iznosa naknade plaće
5. Naknada za troškove prijevoza

Početkom pretprošlog mjeseca ove kalendarske stupio je na snagu novi propis kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Dakako, riječ je o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. U nastavku više o ključnim mjerama prilagodbe demografskim i ekonomskim kretanjima koje se realiziraju kroz odredbe novog Zakona.

1. Uvod
2. Ciljevi i mjere mirovinske reforme

Zakon o radu propisuje dvije pretpostavke prekovremenog rada – zahtjev poslodavca i stanje prijeke potrebe. U odnosu na prvu pretpostavku – zahtjev poslodavca, u sudskoj praksi postavlja se pitanje može li prekovremeni rad postojati u slučaju izostanka zahtjeva poslodavca te postoji li prekovremeni rad i kada zahtjev poslodavca nije u pisanom obliku. U odnosu na drugu pretpostavku – stanje prijeke potrebe, zakonodavac inklinira sadržajnom približavanju različitih modaliteta stanja prijeke potrebe, što zahtijeva poznavanje sadržaja i smisla svih konstitutivnih elemenata potonje zakonske pretpostavke. Nakon utvrđivanja pretpostavki prekovremenog rada, ostaje za odgovoriti tko je navedene pretpostavke obvezan dokazati i koja su sve dokazna sredstva podobna za dokazivanje te međusobni odnos između različitih vrsta dokaznih sredstava. Sva su navedena pitanja obrađena u ovom članku, i to kroz prizmu pravnih shvaćanja judikature i uz autorov komentar u vezi s ispranim tumačenjem pretpostavki prekovremenog rada.

1. Uvod
2. Zahtjev poslodavca
3. Stanje prijeke potrebe
4. Dokazivanje prekovremenog rada
5. Zaključak

U članku se, u kontekstu uređenja platformskog rada uvedenog Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2022. godine, a koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2024. godine, ispituje uređenje ugovornog odnosa između osobe koja obavlja platformski rad, digitalne radne platforme i posrednika (agregatora) u tom odnosu. Pritom se osobita pozornost poklanja upravo ulozi agregatora u hrvatskome radnom pravu. Skreće se pozornost na nedostatnost (načelne) solidarne odgovornosti digitalne radne platforme i upućuje se i na činjenicu da postojanje agregatora kao posrednika može predstavljati prepreku usklađivanju formalnoga ugovornog odnosa s njegovim (stvarnim) sadržajem, time što sama činjenica postojanja agregatora onemogućuje utvrđenje postojanja radnog odnosa između digitalne radne platforme i (prikrivenoga) platformskog radnika.

1. Uvod
2. Pluralnost mogućih pojavnih oblika strana ugovornog odnosa kod rada putem digitalnih radnih platformi
3. Uloga agregatora prema koncepciji platformskog rada uspostavljenoj ZR-om
4. Zaključak

Autorica u ovome članku iznosi sažet pregled lokalnih poreza s posebnim naglaskom na postupak donošenja odluke predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave za općinske ili gradske poreze, dajući pritom odluku recentne sudske prakse i ogledne primjere relevantnih akata.

1. Zakon o lokalnim porezima
2. Lokalni porezi
3. Nadležno tijelo za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza
4. Odluke predstavničkog tijela JLS-ova
5. Iz sudske prakse
6. Zaključak

U uvjetima na tržištu platnih usluga EU-a, Europska središnja banka nastoji iznaći način da učini euro otpornim na izvaneuropske utjecaje te osigura nezavisan, „domaći“ način plaćanja kojim će se zaštiti kritična infrastruktura. Rezultat toga je digitalni euro, koji polako poprima svoj oblik i svakog mjeseca postaje sve vjerojatnijom realnosti. U članku objašnjavamo što bi točno digitalni euro mogao biti, koji bi od postojećih modela mogao biti njegova podloga i, naposljetku, kako će se građani EU-a njime moći služiti u praktičnom smislu.

1. Uvodno
2. Digitalne valute središnje banke općenito
3. Lanci blokova i kriptovalute
4. Mogući oblik digitalnog eura
5. Najčešća pitanja
6. Zaključno

Autori u članku obrazlažu neka aktualna i relevantna pitanja poslovanja specifične pravne osobe uređene posebnim propisom, a koja se naziva zadruga. Uz osvrt na sažet normativni i statusno-pravni položaj ove pravne osobe, pitanja koja čine predmet razmatranja u ovom članku odnose se na poslovanje zadruge u svjetlu vođenja poslovnih knjiga zadruge, financijskog izvještavanja zadruge, uporabu dobitka zadruge te oporezivanje naknada članovima zadruge i upraviteljima.

1. Uvod
2. Neka temeljna pitanja statusno-pravnog položaja zadruge
3. Vođenje poslovnih knjiga
4. Financijsko izvještavanje zadruga
5. Uporaba dobitka zadruge
6. Oporezivanje naknada članovima zadruge i upraviteljima
7. Prestanak zadruge
8. Zaključak

Zakonska i podzakonska materija oštro se međusobno razlikuju. Premda je to razlikovanje notorno čak i u pravnom sustavu koji nije optimalan, jer je u biti riječ o paradigmatskom razlikovanju između dviju vrsta vlasti (zakonodavne i izvršne), u RH s time postoje brojni i kako vrijeme odmiče rastući izazovi. Dijelom ih zrcali ustavnosudska praksa koja ustvrđuje da je u nekim podzakonskim aktima uređena isključiva zakonska materija, a još više uobičajena (svakodnevna) pravna praksa ponajviše državnih i javnih tijela kojom se ponekada ta razlika obezvrjeđuje. Kako je riječ o pojavi koja nije nezamjetna ili marginalna, u ovom se članku kratko, jednostavno i precizno razgraničava pojam, sadržaj i značenje tih dviju materija, opći akti u kojima su zastupljeni te ovlasti za odnošenje zakonske, s jedne, i podzakonske materije, s druge strane.

1. Uvod
2. Pojam podzakonskoga općeg akta
3. Zakonska materija i njezino razlikovanje s obzirom na podzakonsku materiju
4. Pogreške i nezakonite prakse kojima se obezvrjeđuje razlikovanje zakonske i podzakonske materije
5. Sankcije prema nezakonitim podzakonskim općim aktima
6. Zaključak

Pitanje određivanja granice pomorskog dobra pripada skupu koji se odnosi na utvrđivanje statusa dijela kopna kao pomorskog dobra. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama svojim odredbama propisao je pretpostavke i postupak čijom se primjenom može odrediti koji dio kopna ima (treba imati) status pomorskog dobra te kako se ono razgraničuje u odnosu na kopno u stvarnopravnom režimu. Razgraničenje je od iznimne važnosti za upravljanje i zaštitu pomorskog dobra, ali s druge strane od važnosti je i za subjekte čije zemljište graniči s pomorskim dobrom gdje jasno utvrđeni statusi daju trajnu pravnu sigurnost. Zbog prethodno navedenih razloga autor ovoga članka odlučio se za predmetnu temu te joj pristupio ocjenjujući zakonodavna rješenja.

1. Uvod
2. Postupak određivanja granice pomorskog dobra
3. Provedba rješenja o određivanju granice pomorskog dobra
4. Zaključak

U ovome se članku obrađuju određeni tehnički i rutinski izazovi povezani s poslovima održavanja i upravljanja zgradom. Oni se sagledavaju s motrišta starih i dugih praksi upravljanja stambenim zgradama dok je ovo područje uređivao samo Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te istodobno u svijetlu novog uređenja koje od 1. siječnja 2025. godine donosi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. U središtu su članka odnosi među suvlasnicima, zatim s predstavnikom suvlasnika zgrade, upraviteljem zgrade, ali ako je riječ o novogradnji, i o odnosu svih njih prema investitoru (pa i izvođaču). Zakon o upravljanju i održavanju zgrada razmjerno je kratak, jednostavan i rudimentaran te se ni iz njega ni iz općih pravila Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne može ni nazrijeti sva složenost i brojnost odnosa koji nastaju na primjeru upravljanja većom višestambenom ili stambeno-poslovnom zgradom. U ovome se članku iznosi pogled na neke segmente te problematike s normativnog, a još i kudikamo više s praktičnog i životnog motrišta.

1. Uvod
2. Zašto investitor – izvođač počesto izabire baš određenog upravitelja
3. Većinska suglasnost suvlasnika – prikupljanje potpisa
4. Veličina suvlasničkih udjela, potpisna lista i naplata zajedničke pričuve
5. Prenormiranje sastanka suvlasnika
6. Postupci pred nadležnim tijelima
7. Zaključak

Odluka Ustavnog suda RH br. U-III-3726/2021 od 24. lipnja 2025. godine postavlja nova mjerila u zaštiti prava vlasništva kada je riječ o faktičkom izvlaštenju. Ustavni sud je navedenom odlukom ukinuo presudu Visokoga trgovačkog suda broj: Pž-4475/2019-7 od 28. travnja 2021. godine i predmet vratio na ponovno odlučivanje o žalbi u predmetu određivanja naknade za zemljište oduzeto za izgradnju ceste na području Grada Zagreba. Sud je zaključio da se izgradnja nerazvrstane ceste na privatnom zemljištu, bez provedbe postupka izvlaštenja i bez isplate naknade, protivi ča. 48. i 50. Ustava Republike Hrvatske te čl. 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odluka je osobito značajna jer se izravno odnosi na pravnu narav faktičkog izvlaštenja, problem zastare potraživanja naknade i usklađenost domaće prakse s europskim standardima. U članku se analizira ustavnopravni okvir izvlaštenja, relevantna zakonska regulativa, praksa sudova u Hrvatskoj i Europskog suda za ljudska prava, uz prikaz zaključnih prijedloga.

1. Uvodne napomene
2. Povijesni, zakonski i ustavnopravni okvir izvlaštenja
3. Pitanje zastare potraživanja
4. Problem faktičnog izvlaštenja koje se provodi Zakonom o cestama
5. Pitanje zastare potraživanja naknade za oduzetu nekretninu
6. Motrište Europskog suda za ljudska prava
7. Zaključak

Umješač predstavlja posebnu vrstu treće osobe u parničnom postupku. Hrvatsko pravo poznaje tri vrste umješača: običnog umješača, umješača s položajem jedinstvenog suparničara i umješače sui generis. U ovom članku autor analizira institut običnog umješača. Sudska praksa otvorila je određena pitanja u vezi s predmetnim institutom na koja je potrebno odgovoriti, a pojedine, već dane odgovore podvrgnuti vagi ispravnosti. U ovom se članku analiziraju i određena sporna pitanja koja su se pojavila u judikaturi u vezi sa značenjem i pravnim položajem običnog umješača, uz autorove prijedloge za preispitivanje i promjenu određenih ustaljenih pravnih shvaćanja.

1. Uvod
2. Tko je obični umješač i koje su pretpostavke miješanja?
3. Odluke suda
4. Odnos sa strankom
5. Ostale vrste postupaka
6. Zaključak

1. Loša banka
2. Agregator
3. Muzej
4. Bitno i važno
5. Zahvaliti (se)

I. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

I. – 7. Upis u registar obveznika PDV-a

III. POREZ NA DOHODAK

III. – 2. Upit o oporezivanju švicarskih mirovina pri povratku u Hrvatsku

V. DRUGI POREZI, PRISTOJBE I DAVANJA

V. – 1. Zakon o fiskalizaciji – tumačenje čl. 4. st. 7.

V. – 2. Obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun - Fiskalizacija

V. – 3. Uredba o Tarifi upravnih pristojbi

OBVEZNO PRAVO

1. Prekid zastarnog roka (čl. 245. ZOO-a)

Naime, podnošenjem zahtjeva za povećanje potraživanja FINA-i 10. veljače 2017. zastara nije prekinuta, jer je do tada već protekao rok zastare od 5 godina, dakle, tražbina je već zastarjela.

1. Isporuka vode – zastarni rok (čl. 225. ZOO-a)

Zastarni rok kod isporuke vode za potrebe poslovnog prostora nije reguliran niti jednom posebnom odredbom ZOO-a zbog čega se na te tražbine primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina.

STVARNO PRAVO

1. Stjecanje vlasništva nekretnine (čl. 115. ZV-a)

Tužitelj nije naveo kada je isplatio kupoprodajnu cijenu, te nije priložio tabularnu ispravu, a okolnost što je tužitelj u neposrednom posjedu nekretnine nije sama po sebi dokaz da je ostvario sve uvjete iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine i da se može uknjižiti kao vlasnik iste.

1. Vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika (čl. 166. ZV-a)

Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari, a prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da tužitelj nikad nije stupio u posjed spornog dijela nekretnine, pa kako slijedom toga nikad nije bio niti posjednik tog dijela nekretnine nema pravo zahtijevati da mu tuženik preda u posjed točno određeni dio predmetne nekretnine, te da ga prestane uznemiravati.

1. Upis neuknjiženih prava na nekretninama (čl. 364. ZV-a)

Kada je tužitelj u okolnostima konkretnoga slučaja dokazao izvanknjižno stjecanje predmetne nekretnine od knjižnog prednika do sebe, kao posljednji stjecatelj ovlašten je zahtijevati od tuženika kao knjižnog vlasnika trpljenje njegova upisa vlasništva u zemljišnu knjigu.

1. Suvlasnički dijelovi (čl. 36. ZV-a)

U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je tužitelj, osobno i putem svojih pravnih prednika, stekao dosjelošću pravo vlasništva točno određenog dijela predmetne nekretnine. Na taj način je u naravi došlo do podjele suvlasništva na točno određene realne dijelove.

RADNO PRAVO

1. Dopuštenost odluke o otkazu (čl. 115. ZR-a)

Za procjenu dopuštenosti odluke temeljem koje prestaje radni odnos nije pravno relevantan naziv te odluke, već valja preispitati pravu volju ugovornih strana (radnik i poslodavac) i sadržaj takve odluke.

1. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika (čl. 115. ZR-a)

Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da je dolaskom na posao pod utjecajem alkohola tužitelj prekršio zakonske i statutarne obveze o zabrani alkoholiziranosti na radu i time doveo u opasnost korisnike gradskog autobusnog prijevoza, ostale sudionike u prometu, sebe samoga te imovinu i ugled tuženika.

1. ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA (čl. 85. ZR-a)

Utvrđenje da je poslodavac priopćio tužiteljici na sastanku da će joj se godišnji odmor uračunati u otkazni rok, u konkretnim okolnostima ima značaj odluke poslodavca o korištenju godišnjeg odmora, odnosno njegovog razmjernog dijela.

1. Pravo zaposlenja na drugim poslovima (čl. 41. ZR-a)

Na tuženiku je teret dokaza da je pokušao prilagoditi raspored tužiteljice na poslove koje je u stanju obavljati bez ugrožavanja nastupanja smanjenja radne sposobnosti, odnosno na taj način nije dokazao postojanje opravdanih razloga za donošenje odluke o redovitom osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

1. Izvanredni otkaz (čl. 116. ZR-a)

Negativna atmosfera koja je nastala ne samo zbog postupanja tuženice koja je, štiteći svoja prava za zaštitu osobnih podataka, odbijala dati lozinku za predani službeni mobitel, već i dolaskom zakonskog zastupnika tuženika u kuću u kojoj je kao buduća snaha stanovala tuženica, koji dolazak i ponašanje u konkretnoj situaciji nije bilo nužno potrebno za ostvarenje njegovog prava na korištenje mobitela, predstavlja osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.

1. Prijenos ugovora o radu (čl. 137. ZR-a)

Stoga je pri ocjeni da li je došlo do prijenosa poduzeća ili gospodarske djelatnosti potrebn

Porezno pravo – PDV

ISKAZIVANJE POGREŠNE SVOTE PDV-a NA RAČUNU

Porezno pravo – PDV

OSLOBOĐENJA KOJA SE ODNOSE NA IZVOZ

Porezno pravo – PDV

DRUŠTVO MAJKA PRUŽA USLUGE DRUŠTVIMA KĆERIMA KAO DIO AKTIVNOG UPRAVLJANJA NJIMA – ŠTO S PDV-om

Radno pravo / Pravo društava

IZMJENA SUDSKE PRAKSE U POGLEDU GUBITKA PRAVA NA DIONIČKE OPCIJE

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

Isplata otpremnine u slučaju odlaska radnika u mirovinu

Ugovor o radu redovitih studenata

Porezno motrište usluga dorade materijala

Obveza revizije godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu

Povrat PDV-a hrvatskom društvu iz Bosne i Hercegovine za uvoz robe u toj zemlji

Od 1. kolovoza 2025. godine stupit će na snagu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov.,br. 105/25.), kojim se povećava maksimalna svota naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad kada ona tereti sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja ili državnog proračuna s 565,04 na 995,45 €. Osim toga, pomiče se dobna granica života djeteta s 3 na 7 godina, a u vezi s naknadom plaće roditelja u slučaju njege bolesnog djeteta i naknadom plaće kada radnik nema ostvaren staže osiguranja. U nastavku će se pobliže objasniti svaka od navedenih izmjena te ostale izmjene Zakona.

1. Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
2. Obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlenosti
3. Troškovi prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

Stečajni postupak provodi se nad društvom kod kojega su utvrđene nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Prilika je to za skupno namirenje vjerovnika kroz unovčenje imovine stečajnog dužnika. Od 1. siječnja 2025. godine na snazi je HSFI 18 – Vremenska ograničenost poslovanja koji propisuje nova računovodstvena pravila za društva u stečaju. O računovodstvenim i poreznim motrištima stečaja društva kapitala pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj društva u stečaju
3. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti imovine i obveza te sastavljanje posebnih izvještaja u stečajnom postupku
4. Posebnosti računovodstva društva u stečaju i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja
5. Zaključak

Aranžman „smanjenje cijene zaliha u prodavaonici po ugovoru o protuusluzi zbog smanjenja cijene transakcije“ odnosi se na situacije prema MSFI-ju 15 kad kupac i dobavljač istodobno jedan drugomu isporučuju robu i usluge koje su međusobno povezane. U tom se slučaju naknada koju prodavač za uslugu plaća kupcu obračunava kao smanjenje cijene transakcije, što utječe na sniženje nabavne vrijednosti zaliha kod kupca.

Aranžman „robe s pravom povrata“ donosi zanimljiva knjiženja jer se u tom slučaju javljaju zalihe robe koje se priznaju kod prodavača, a nalaze se kod kupca, dok njihova sudbina ovisi o budućim događajima, odnosno o mogućnostima kupca u daljnjoj prodaji te robe. Više o tome u nastavku članka.

1. Naknada koju isplaćuje dobavljač robe trgovcu na malo u visini ugovorenog prihvaćanja smanjenja maloprodajnih cijena zaliha
2. Smanjenje cijene zaliha u prodavaonici po ugovoru o protuusluzi zbog smanjenja cijene transakcije i obveze prema Zakonu o PDV-u
3. Fiktivne zalihe robe u slučaju robe s pravom povrata
4. Zaključak

Računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednog zemljišta ovisi o namjeni njegova korištenja u poslovnoj imovini društva. Ako se poljoprivredno zemljište nabavlja radi podizanja višegodišnjih ili jednogodišnjih nasada, nabavljeno se zemljište klasificira kao dugotrajna imovina društva. Jednako tako, ako se poljoprivredno zemljište nabavlja radi porasta kapitalne vrijednosti, to se zemljište također klasificira kao dugotrajna imovina jer je cilj ulaganja dugoročan. S druge strane, ako se poljoprivredno zemljište nabavlja radi preprodaje, riječ je o ulaganju u kratkotrajnu imovinu društva. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave i prodaje poljoprivrednog zemljišta ovisno o namjeni te daje primjere njihova knjiženja.

1. Uvod
2. Porezni položaj poljoprivrednog zemljišta s motrišta PDV-a
3. Nabava poljoprivrednog zemljišta radi podizanja višegodišnjih i jednogodišnjih nasada
4. Nabava poljoprivrednog zemljišta radi dugoročnog povećanja vrijednosti
5. Nabava poljoprivrednog zemljišta radi preprodaje tijekom redovnog poslovanja
6. Zaključak

U poslovnoj se praksi kao instrument osiguranja naplate potraživanja nerijetko koristi založno pravo. Založno pravo daje mogućnost vjerovniku da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti založene stvari ako mu njegova tražbina u novcu ne bude ispunjena o dospijeću. Autor u ovom računovodstvenom praktikumu daje primjere evidentiranja naplate potraživanja uporabom dobrovoljnoga založnog prava (hipoteke) u poslovnim knjigama založnog vjerovnika i založnog dužnika.

1. Ukratko o založnom pravu (hipoteci)
2. Realizacija založnog prava na pokretnini
3. Realizacija založnog prava na poslovnom udjelu
4. Realizacija hipoteke na nekretnini
5. Realizacija hipoteke na nekretnini u slučaju stečaja dužnika
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog knjiženja u glavnoj knjizi kupnje i prodaje električne energije iz vlastite proizvodnje te osiguranje plaćanja obveze. Nikako se ne smije netirati kupnja električne energije i prodaja električne energije iz vlastite proizvodnje. Osiguranje plaćanja odnosno davanje jamčevnog pologa trebaju se smatrati izdatcima odnosno povratom njegova primitka.

1. Kupnja i prodaja električne energije
2. Jamčevni polog kao osiguranje plaćanja

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže stvari primljene na dar koje u računovodstvenom smislu mogu imati različita obilježja pa ih se stoga prati i na različitim računima glavne knjige.

1. Uvod
2. Primljene stvari ne iskazuju se kao imovina
3. Primljene stvari iskazuju se kao imovina

Porezni obveznici mogu kod sastavljanja Obrasca JOPPD učiniti pogreške koje mogu ispraviti predajom ispravka izvješća, te dopune izvješća kojima se ispravljaju netočno iskazani podatci i iskazuju ispravni. Pogreške mogu nastati u temeljnim podatcima (ime i prezime, OIB i sl.) te u iskazanim svotama obveznih doprinosa, poreza, neoporezivih svota i sl.

U posljednje vrijeme aktualne su pogreške u Obrascu JOPPD kod obveznika koji su koristili olakšicu neobračunavanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih osoba koje na to nisu imale pravo, a za koje se podnosi obrazac ispravka i dopune Obrasca JOPPD.

1. Uvod
2. Ispravak Obrasca JOPPD
3. Dopuna Obrasca JOPPD
4. Kratki prikaz ispravaka i dopuna pogrešaka na izvornom izvješću

Od ulaska RH u EU rad radnika u dvjema državama postao je uobičajen dio tržišta rada u EU-u. Zapošljavanje u dvjema državama postao je standard, pa tako i migracija državljana EU-a na rad u društva RH postaje uobičajena. U slučaju da je EU rezident u sustavu osiguranja države iz koje dolazi na rad u RH, plaćanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada provodi se na specifičan način. O tome pišemo u nastavku.

1. Sklapanje ugovora o radu
2. Određivanje rezidentnosti državljana EU-a
3. Dodjeljivanje OIB-a nerezidentu
4. Socijalno osiguranje državljana EU-a u nepunom radnom vremenu u RH
5. Pravo na osobni odbitak nerezidenta
6. Podmirivanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Porezni obveznici (rezidenti) koji ostvaruju primitke oporezive na način propisan za drugi dohodak, a primili su ih iz inozemstva, trebaju obračunati doprinose za obvezna osiguranja te predujam poreza na dohodak. Jednako tako, hrvatski porezni obveznik treba voditi računa o tome je li riječ o primitku koji je oporezivan u inozemstvu ili je riječ o primitku koji je porezni obveznik ostvario u bruto-svoti izravnom uplatom iz inozemstva, a da pri isplati nije obračunan porez na dohodak. O tome pišemo u nastavku.

1. O čemu treba voditi računa porezni obveznik koji primi drugi dohodak iz inozemstva
2. Podmirivanje doprinosa na drugi dohodak primljen iz inozemstva
3. Obračun poreza na dohodak na drugi dohodak primljen iz inozemstva
4. Kako treba postupiti kada je porez na dohodak podmiren u inozemstvu
5. Umjesto zaključka

Strani studenti koji se školuju u inozemstvu (EU-u, ugovorne zemlje i treće zemlje), ponekad odlučuju odraditi praktičnu nastavu kao dio svoga nastavnog programa u RH. Provedbu praktične prakse omogućavaju im obrtnici, ili društva ili ustanove u RH. Koje su obveze pružatelja prakse za vrijeme praktičnog rada u radno-pravnom smislu (prijava boravka i dr.), plaćanja zdravstvenog osiguranja i doprinosa zbog ozljede na radu te doprinosa za MIO I. i MIO II. te kakav je porezni položaj isplaćenih naknada za rad učenicima i studentima, pročitajte u ovom članku.

1. Obveza / pravo na obavljanje stručne prakse studenata iz inozemstva i pravo na nagradu za vrijeme stručne prakse
2. Razlikovanje stručne prakse od ugovora o radu
3. Uređenje i prijava boravka u RH
4. Zdravstveno osiguranje i osiguranje za ozljede na radu stranih studenata
5. Porezni tretman isplaćenih nagrada studentima iz inozemstva
6. Obračun doprinosa studentima iz inozemstva
7. Pravo na isplatu nagrade učenicima i studentima u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva
8. Vođenje evidencije o studentima
9. Zaključak

Inozemnim uslugama, s motrišta PDV-a, smatraju se usluge koje inozemni porezni obveznici obavljaju hrvatskim poreznim obveznicima ili hrvatski porezni obveznici obavljaju usluge inozemnim poreznim obveznicima. Određivanjem mjesta oporezivanja navedenih usluga određuje se i porezni položaj, odnosno hoće li usluga biti oporeziva u RH, EU-u ili u trećoj zemlji. Osim temeljnog načela oporezivanja inozemnih usluga koje se oporezuju prema primatelju, manji dio usluga oporezuju se prema iznimkama, odnosno prema mjestu gdje je usluga fizički obavljena. Stoga se u nastavku članka objašnjavaju porezne obveze za usluge koje se oporezuju prema temeljnom – općem načelu, a u sljedećim brojevima časopisa RRiF obraditi će se usluge koje se oporezuju prema iznimkama.

1. Uvod
2. Tko se smatra poreznim obveznikom za potrebe obračuna PDV-a na inozemne usluge
3. Određivanje mjesta oporezivanja inozemnih usluga
4. Opće (temeljno) načelo oporezivanja usluga

Budući da nastanak obveze poreza na promet nekretnina i stjecanje prava vlasništva nekretnina u pravilu ne koincidiraju, u članku se, uz pregled sudske prakse i mišljenja Porezne uprave, objašnjava kada, ovisno o vrsti pravnog posla, nastaje obveza poreza na promet nekretnina.

1. Uvod
2. Trenutak nastanka porezne obveze
3. Stjecanje nekretnine na temelju ugovora ili drugoga pravog posla
4. Iznimke u vezi s trenutkom nastanka porezne obveze
5. Stjecanje nekretnine na temelju odluke suda ili drugog tijela
6. Stjecanje nekretnine na temelju zakona
7. Zaključno

U članku su prezentirani osnovni financijski rezultati poslovanja 162.135 poduzetnika iz realnog sektora, s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima, po veličinama poduzetnika i oblicima vlasništva, a na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2024. godinu. Uz to su prikazani i pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika u 2024. godini.

1. Uvod
2. Osnovni financijski rezultati poduzetnika u RH
3. Financijski rezultati poduzetnika u RH po djelatnostima u 2024. godini
4. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske razvrstanih po veličini
5. Financijski rezultati poduzetnika u RH prema oblicima vlasništva
6. Financijski rezultati poduzetnika u RH po županijama
7. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika u RH u 2024. godini
8. Zaključak

Referentna kamatna stopa u drugom polugodištu 2025. godine iznosi 2,15 %, što predstavlja smanjenje od jednoga postotnog poena u odnosu na prošlo polugodište. Tomu je rezultat i smanjenje stopa zateznih kamata od 1. srpnja 2025. godine, i to na najnižu razinu od uvođenja eura kao službene valute u RH.

U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. godine.

1. Visina i način obračuna zateznih kamata
2. Visina ugovornih kamatnih stopa

Iako su transakcijski računi otvoreni u poslovnim bankama još uvijek dominantni instrumenti platnog prometa u poslovanju poduzetnika, sve su češća plaćanja putem tzv. „posebnih“ računa, odnosno onih računa čija je temeljna svrha izvršenje platnih transakcija, a koji ne predstavljaju klasične transakcijske račune otvorene u poslovnim bankama kao što su, primjerice, žiro ili tekući računi. U ovom se članku donosi zakonski okvir obavljanja platnih transakcija putem posebnih računa, skreće se pozornost na njihove važne karakteristike, obrađuje se plaćanje putem odabranih servisa elektroničkog plaćanja te se upozorava na ostale obveze koje pri takvim postupanjima mogu nastati, poput, primjerice, obveze fiskalizacije izdanih računa ili obveze prijave takvih posebnih računa Poreznoj upravi.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Mogućnosti izvršenja plaćanja u RH
3. Posebni računi za izvršenje platnih transakcija s primjerima – međunarodni pružatelji usluga
4. Suvremeni načini izvršenja platnih transakcija s primjerima – domaći pružatelji usluga
5. Plaćanje kriptovalutama
6. Western Union kao primjer plaćanja putem novčanih pošiljaka
7. Zaključak

Prema odredbama važeće Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije1 (dalje: CZU ili Zakonik), carinski postupak provoza jedan je od četiriju posebnih carinskih postupaka. On omogućava kretanje roba između dviju točaka na području Europske unije (tzv. provoz Unije), između zemalja Europske unije i država zajedničkog provoza te između država zajedničkog provoza (zajednički provoz), pri čemu ta roba ne podliježe uvoznim davanjima i mjerama trgovinske politike u mjeri u kojoj se ne zabranjuje ulazak ili izlazak robe na carinsko područje Unije. O tome više u nastavku.

1. Uvod
2. Plan poboljšanja sustava provoza NCTS
3. Novosti u sustavu NCTS Faze 5.
4. Što donosi predstojeći sustav NCTS Faze 6.
5. Tendencije širenja transeuropskoga provoznog sustava prema istoku i jugoistoku Europe
6. Umjesto zaključka

Propisi kojima su uređena pravila u vezi s posebnim uvjetima za vozila kojima se poduzetnici i samostalne djelatnosti koriste za djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta ili prijevoz putnika i tereta za vlastite potrebe zadnjih se godina često mijenjaju. Najnovije izmjene u vezi s posebnim uvjetima odnose se na vozila kojima se obavlja djelatnost autotaksi prijevoza.

S obzirom na to da poduzetnici i samostalne djelatnosti moraju, osim uvjeta određenih propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama i registracija (tehnički pregled) cestovnih motornih vozila, voditi računa i o ispunjavanju posebnih uvjeta, u ovom je članku dan pregled tih posebnih uvjeta koji se, ovisno o vrsti i namjeni vozila, mogu odnositi na izgled, starost, uređaje i opremu te označavanje vozila.

1. Uvod
2. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz
3. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe
4. Potvrda o ispunjavanju posebnih uvjeta za vozila

Aktualni Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca propisuje sadržaj i način vođenja spomenutih evidencija, rokove čuvanja dokumentacije i druga važna pitanja iz materije ovih evidencija.

Što se pak tiče samog čuvanja dokumentacije, nerijetko se pojavljuju pitanja rokova njihova čuvanja, koje ovim člankom nastojimo objediniti.

1. Uvod
2. Temeljni pojmovi
3. Važna pitanja kod rokova čuvanja dokumentacije u području rada
4. Umjesto zaključka

Stečaj kao generalna ovrha koji se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, učestao je u našoj aktualnoj praksi. Stoga autor u ovome članku daje kratak osvrt na neka statusno-pravna pitanja stečaja i samoga stečajnog postupka.

1. Uvod
2. Neka aktualna pravna pitanja u stečajnom postupku
3. Neka radno-pravna pitanja kod društva u stečaju
4. Zaključak

Neprofitne pravne osobe (neprofitne organizacije) zbog potreba svojeg poslovanja susreću se s ulaznim računima za usluge koje su primile od stranih poreznih obveznika – iz druge zemlje članice ili iz treće zemlje. U RRiF-u br. 5/25. pisali smo o poreznom položaju usluga stranih poreznih obveznika, a u ovom broju objašnjavamo na primjerima kako se računovodstveno evidentiraju nastali poslovni događaji kod neprofitne organizacije koja nije obveznik PDV-a.

1. Uvod
2. Evidentiranje usluga primljenih iz drugih zemalja članica
3. Evidentiranje usluga primljenih iz trećih zemalja
4. Zaključak

Neprofitne organizacije trebaju sastavljati i podnositi financijske izvještaje na razini pravne osobe s uključenim podatcima o poslovanju svih njezinih organizacijskih dijelova. Zakonski zastupnik odgovoran je za ustroj i zakonito vođenje računovodstvenih poslova. U članku se daje prijedlog ispunjenja ovog zahtjeva.

1. Uvod
2. Računovodstveni poslovi
3. Primjer

U svibnju 2025. godine Ministarstvo financija izdalo je novu Uputu za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije. Uputa je donesena na temelju Pravilnika o korištenju sredstava Europske unije, a namijenjena je subjektima općeg proračuna koji sudjeluju u upravljanju i korištenju EU sredstava, odnosno proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku pročitajte više o novostima u računovodstvenoj evidenciji EU sredstava u skladu s novom Uputom.

1. Uvod
2. EU sredstva i odrednice koje utječu na pravila računovodstvenih evidencija
3. Temeljno načelo i sažetak pravila za računovodstvene evidencije EU sredstava
4. Eliminacije u konsolidaciji financijskih izvještaja općeg proračuna i neutralizacija EU tijekova

U sustavu javne nabave dopuštena su i neka izuzeća od primjene temeljnog zakona kojim je on uređen. Izuzeća od primjene tog zakona naručitelji trebaju primjenjivati samo ako su sigurni da su ispunjeni svi propisani uvjeti za njihovu primjenu. U slučaju pogrešne ocjene i utvrđivanja uvjeta za izuzeće, naručitelji se izlažu mogućoj prekršajnoj odgovornosti. O nekim iznimkama riječ je u ovom članku, uz prezentiranje primjera iz prakse.

1. Uvodni dio
2. Primjeri iz prakse
3. Zaključno

U srpnju 2025. godine usvojene su Izmjene i dopune Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. O razlozima donošenja i ključnim novostima koje donose izmjene Zakona, autor donosi više u nastavku.

1. Uvod
2. Novosti koje donose izmjene Zakona
3. Zaključno

1. Inflacija
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u hrvatskoj za svibanj 2025. godine

U ovom članku autorica predstavlja Zakon o fiskalizaciji koji je objavljen 13. lipnja 2025. godine u Narodnim novinama br. 89/25., a koji zamjenjuje postojeći Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Ujedno propisuje i jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa kod krajnje potrošnje u segmentu B2C (engl. Business to Consumer), izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizaciju računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government), a primjenjuje se na eRačune koji proizlaze iz tuzemnih transakcija. Zakon o fiskalizaciji stupit će na snagu 1. rujna 2025. godine uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Ključne novosti Zakona
3. Administrativno rasterećenje
4. Temeljne odredbe Zakona
5. Fiskalizacija računa u segmentu B2C
6. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
7. Zajedničke odredbe
8. Prijelazne i završne odredbe
9. Zaključak

Dana 1. srpnja 2025. godine odnosno, u skladu s čl. 178. Zakona, Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, uz iznimku određenih odredaba koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2026. godine, a odnose se na proširenje mogućnosti rada uz mirovinu, ukidanje penalizacije i povećanje invalidske mirovine. Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju rezultat je potrebe nužne prilagodbe gospodarskim prilikama, promjenama na tržištu rada, demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima, ponajprije kroz provedbu mjera Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028. godine, koje pridonose unaprjeđenju obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) i povećanju mirovinskih primanja svih korisnika. U nastavku više o ključnim mjerama prilagodbe demografskim i ekonomskim kretanjima koje se realiziraju kroz odredbe novog Zakona.

1. Ciljevi i mjere mirovinske reforme
2. Promjena načina usklađivanja mirovina
3. Uvođenje godišnjeg dodatka uz mirovinu
4. Povećanje dodanog staža
5. Povećanje bonifikacije za kasniji odlazak u mirovinu
6. Proširenje mogućnosti rada uz mirovinu
7. Povećanje invalidske mirovine i prevedene starosne mirovine
8. Ukidanje kontrolnog pregleda korisnicima invalidske mirovine
9. Povećanje najniže mirovine sa 103 na 106 % aktualne vrijednosti mirovine
10. Ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina
11. Brisanje uvjeta postojanja izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008. godine za priznanje prava na obiteljsku mirovinu
12. Omogućavanje ponovnog određivanja mirovine korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti po osnovi drugog dohotka

Uvijek aktualna pitanja u vezi s knjiženjima poslovnih događaja u trgovini na malo potakli su nas da u ovom broju časopisa obradimo područje nabave i prodaje robe u prodavaonici s računovodstvenog i poreznog motrišta. U članku je prikazana kalkulacija maloprodajne cijene, zaduženje prodavaonice, prodaja robe te razduženje prodavaonice za prodanu robu i popusti u maloprodaji.

1. Uvod
2. Nabava robe i zaduženje prodavaonice
3. Isticanje cijena u prodavaonici
4. Prodaja robe iz trgovine na malo
5. Popusti u trgovini na malo
6. Zaključak

Metoda standardnog troška prilikom obračuna proizvodnje postaje sve više aktualna zbog čestih promjena cijena materijala, sirovina i usluga koje se koriste u procesu proizvodnje. S obzirom na to da računovodstveni standardi zahtijevaju iskazivanje vrijednosti zaliha i njihova utroška primjenom stvarnog troška, primjenom ove metode pojavljuju se odstupanja od standardne cijene koje treba pratiti na svim razinama proizvodnje. O posebnostima primjene ove metode te načinima računovodstvenog praćenja obračuna proizvodnje, pročitajte u nastavku članka.

1. Metode vrednovanja i utroška zaliha
2. Računovodstveno praćenje obračuna proizvodnje metodom standardnog troška
3. Zaključak

Svjesnost o postojanju raznolikih rizika poduzetnike potiče na ugovaranja osiguranja s osiguravajućim društvima. Premija osiguranja koju poduzetnici plaćaju najčešće se odnosi na obvezna osiguranja te osiguranja imovine. Međutim, nije rijetkost ni ugovaranje drugih vrsta osiguranja, a u tome prednjače ugovori koji uključuju i neku vrstu osiguranja za radnike. Autor u članku obrazlaže način iskazivanja troškova premije osiguranja te njihov porezni položaj.

1. Uvodne napomene
2. Trošak premije osiguranja
3. Plaćanje premija osiguranja za radnike
4. Zaključak

Uzgoj povrća predstavlja poljoprivrednu aktivnost koja u pravilu traje kraće od jedne godine (od sjetve odnosno sadnje do ubiranja plodova), pa je riječ o jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. Ova vrsta ulaganja obavlja se s ciljem ostvarenja ekonomskih koristi kroz prodaju poljoprivrednih proizvoda (rajčice, kupusa, krumpira, luka, paprike, kelja, raznih mahunarki, itd.). Autorica u članku pojašnjava računovodstveno praćenje uzgoja povrća u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda odnosno HSFI-ja 17 i MRS-a 41 i daje primjer obračuna i knjiženja troškova ulaganja u proizvodnju povrća te utvrđivanja vrijednosti povrća.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti zemljišta i nasada povrća
3. Utvrđivanje vrijednosti ubranog povrća
4. Primjer računovodstvenog praćenja ulaganja u proizvodnju povrća
5. Priznavanje državnih potpora povezanih s uzgojem povrća

Bankarske naknade predstavljaju nezaobilazan dio poslovanja poduzetnika, a najčešće se podmiruju izravno s poslovnog računa otvorenog u banci gdje se koriste bankarski proizvodi i usluge. Iako su same vrste bankarskih naknada brojne, neke od njih, poput naknada za otvaranje i održavanje računa ili za elektroničke naloge za bezgotovinska plaćanja, u pravilu snose sva društva u okvirima svojih poslovnih procesa. Ovim će se člankom objasniti računovodstveno motrište bankarskih naknada s primjerima knjiženja, uz osvrt na njihov porezni tretman kod obveznika poreza na dobitak.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Računovodstveno motrište bankarskih naknada
4. Porezno motrište bankarskih naknada
5. Primjeri evidentiranja bankarskih naknada u poslovnim knjigama obveznika poreza na dobitak
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu daje prijedlog priznavanja u glavnoj knjizi danog predujma, danih napojnica i povrata neosnovano utrošenih sredstava. Dani predujam za buduću isporuku uvijek je dio imovine koji se iskazuje u skupini računa kojim se bilježi financijska imovina. Iako su dane napojnice rashod razdoblja neizbježno se postavlja pitanje njihovih dopustivosti. Povrat neosnovano utrošenih sredstava u izvještajnom razdoblju koje slijedi ono u kojemu su ona odobrena prihodima, rashod su razdoblja.

1. Dani predujam za nabavu opreme i njegov povrat Dani predujam
2. Dana napojnica
3. Povrat neutrošenih sredstava

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže poslovni odnosi koji su povezani s prodajom robe u komisiji i povećanja vrijednosti imovine bez dodatnih ulaganja u nju. Pri komisijskoj prodaji robe pozornost treba posvetiti ugovaranju naknade za prodaju u komisiji koja pripada komisionaru ako su komitent i komisionar u različitim položajima s motrišta obračunavanja PDV-a. Iako nije izrijekom propisano, smatramo da kada se objektivizira vrijednost dugotrajne imovine, treba ju vrijednosno uskladiti.

1. Komisijska prodaja
2. Povećanje vrijednosti imovine

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće. Naknada plaće utvrđuje se prema prethodno isplaćenim plaćama, stoga je bitno utvrditi koji sve primitke se smatraju plaćom koja ulazi u obračun. Prigodno radi korištenja godišnjih odmora radnicima se može isplatiti neoporezivo regres, a za tu namjenu može poslužiti i CRO kartica. O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
3. Visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
4. Isplata (ne)oporeziva regresa
5. Hrvatska turistička kartica – neoporeziva nadoknada troškova za odmor

Upućenim (izaslanim) radnicima smatraju se zaposlene osobe kod poslodavca sa sjedištem u RH koji ih šalje na neko određeno vrijeme na rad u drugu državu. Za vrijeme rada u toj drugoj državi ostaju u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te korištenju prava iz tih osiguranja u RH. Međutim, zemlje države članice Europske unije (dalje: EU) i Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EPG), uz neke male iznimke, i zemlje s kojima RH primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju, priznaju korištenje prava iz tih osiguranja s osnove radnog odnosa u RH i za vrijeme rada upućenih radnika u tim državama. Ostale države svijeta koje nisu članice EU-a i EPG-a niti su ugovorne države, smatraju se trećim zemljama s kojima RH ne primjenjuje ugovore iz područja socijalnog osiguranja te je za vrijeme rada upućenog radnika na u tim zemljama poslodavac obvezan plaćati posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, a nije isključeno i obvezno osiguranje prema propisima dotične države. Oporezivanje plaća tih radnika obavlja se u skladu s Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako RH primjenjuje takav ugovor s državom rada upućenog radnika.

1. Uvodne napomene
2. Plaćanje doprinosa za upućene radnike u treće zemlje
3. Obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
4. Oporezivanje plaća radnika upućenih na rad u treće zemlje
5. Koje troškove osim plaća poslodavac može bez oporezivanja podmiriti na svoj teret
6. Zaključak

Način i uvjeti pod kojim poslodavac nije obvezan plaćati porez prilikom plaćanja liječničkih pregleda svojim radnika određeno je Zakonom o porezu na dohodak. Liječnički pregledi mogu biti zahtijevani nekim od propisa koji se odnose na poslove koje radnik obavlja ili poslodavac može slati radnika samoinicijativno na neke liječničke preglede. Troškove nekih liječničkih pregleda snosi HZZO. Više o svemu u nastavku članka.

1. Pregledi prije zaposlenja i periodički pregledi nakon zaposlenja
2. Tko snosi trošak pregleda
3. Porezni tretman liječničkih pregleda radnika
4. Oporezivi liječnički pregledi

Isplata udjela u dobitku u nekim slučajevima može biti oporeziva, ali i neoporeziva, ovisno o godini u kojoj je dobitak ostvaren. Pri isplati udjela u dobitku i dividendama članovima društva (fizičkim osobama) koji nisu rezidenti potrebno je konzultirati odredbe Međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Što je sve potrebno za isplatu dividende i udjela u dobitku nerezidentnim fizičkim osobama članovima tuzemnog društva, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. (Ne)oporezivanje dobitka nerezidentima
3. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima koji dolaze iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

Od 1. veljače 2025. stupile su na snagu izmjene dohodovnih propisa kojima je uveden novi Priloga 6. Obrasca JOPPD „Primici po osnovi socijalnih potpor“, a koji se koristi od 1. lipnja 2025. Novim Prilogom 6. Obrasca JOPPD „Primici po osnovi socijalnih potpora“ utvrđene su sve socijalne potpore u RH, odnosno točni nazivi socijalnih naknada / potpora na nacionalnoj i lokalnoj razini i pripadajuće oznake pod kojima će isplatitelji socijalnih naknada / potpora izvještavati Poreznu upravu po isplatama. Umjesto dosadašnjih oznaka iz Priloga 4. Obrasca JOPPD „Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom“, pri izvještavanju o isplaćenim socijalnim naknadama/potporama koristiti oznake iz novoga propisanog Priloga 6. Obrasca JOPPD. Više o tome u nastavku.

1. Isplatitelji socijalnih potpora
2. Vrste socijalnih potpora i izvještavanje o njihovoj isplati

Obveza plaćanja mjesečnih predujmova poreza na dobitak tijekom poreznog razdoblja propisana je za trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobitka, tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika te fizičke osobe koje umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobitak. Porezni obveznik plaća mjesečnu svotu predujma na osnovi podataka iskazanih u poreznoj prijavi za prethodnu kalendarsku godinu, tako da se utvrđena porezna obveza podijeli s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobitak na obrascu PD ili obrascu PD-NN ako se obračun poreza na dobitak obavlja prema novčanom načelu.

Međutim, na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, obavljenog nadzora ili drugih podataka o poslovanju s kojima raspolaže, PU može rješenjem izmijeniti visinu mjesečnih predujmova poreza na dobitak.

1. Uvod
2. Utvrđivanje predujmova poreza na dobitak
3. Usklađenje svote predujma poreza na dobitak pri sastavljanju porezne prijave
4. Zahtjev za izmjenom visine predujma poreza na dobitak
5. Oslobođenje od plaćanja mjesečnog predujma za nove porezne obveznike
6. Utvrđivanje predujma ako je u poreznoj prijavi iskazan gubitak u poslovanju
7. Predujmovi u razdoblju likvidacije i stečaja te pripajanja, spajanja ili podjele društva
8. Zaključak

O iznajmljivačima – fizičkim osobama iz EU-a, s motrišta PDV-a i poreza na dohodak, pisali smo opširno u časopisu RRiF br. 6/25., str. 84, a o iznajmljivačima, građanima iz RH, u RRiF br. 5/25., str. 91.

Međutim, porezni položaj iznajmljivača – stranaca iz trećih zemalja znatno je drukčiji te građani iz trećih zemalja koji žele pružati usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo. Tada se, s motrišta PDV-a, ponašaju kao bilo koji drugi hrvatski porezni obveznik, a to znači da, neovisno o tome je li riječ o osnovanom obrtu ili društvu, treba ući u sustav PDV-a ako im pružene usluge tijekom godine prelaze prag od 60.000,00 €. S motrišta poreza na dohodak, obrtnici mogu biti paušalisti ili mogu voditi poslove knjige, a obrti dobitaši ili trgovačka društva obveznici su poreza na dobitak te vode poslovanje u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu.

Opširnije o iznajmljivačima iz trećih zemalja i njihovim poreznim obvezama u RH pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezne obveze obrta za pružanje usluge smještaja
3. Porezne obveze društva koje pruža usluge smještaja
4. Način pružanja usluge smještaja
5. Ostale obveze pružatelja usluga smještaja
6. Fizičke osobe – nerezidenti iz trećih zemalja kao pružatelji usluge najma prostora u RH

1. One-stop-shop za male i srednje poduzetnike
2. Europski parlament odgodio primjenu pravila održivosti i dubinske analize
3. Revidirana direktiva o provjeri stranih ulaganja u EU-u
4. Nova pravila za EU vozačke dozvole
5. Komisija pokrenula savjetovanje o digitalnoj putovnici proizvoda
6. Suspenzija propisa vezanih za zelenu tranziciju?
7. EU neće mijenjati sustav PDV-a
8. Njemačka industrija očekuje ozbiljan udarac od Trumpovih carina

Studija opravdanosti davanja koncesije sastavni je dio dokumentacije u postupku davanja koncesije. Studijom se planira utvrditi opravdanost davanja koncesije, a temelj za utvrđivanje opravdanosti i isplativosti davanja koncesije jest projekcija poslovanja budućeg koncesionara za planirano razdoblje trajanja koncesije, uključujući ekonomsku i financijsku analizu opravdanosti davanja koncesije. U ovom su članku na praktičnom primjeru detaljno prikazani upravo ovi segmenti Studije, odnosno ekonomska i financijska analiza opravdanosti davanja koncesije.

1. Uvod
2. Studija opravdanosti davanja koncesije
3. Financijska i ekonomska analiza studije opravdanosti davanja koncesije

Pretežiti broj hrvatskih deviznih rezidenta mora o svojem poslovanju koje ima sa „strancima“ izvještavati Hrvatsku narodnu banku. Zbog raznovrsnosti ovih izvještaja ovisno o području koji prate, vrste rezidenta koji su u ta istraživanja uključeni, složenosti sadržaja izvještaja, različitim rokovima izvješćivanja ovim člankom daje se sažeti pregled svih vrsta tih izvještaja kako bi se obveznicima olakšalo njihovo sastavljanje i dostavljanje.

1. Uvod
2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim, portfeljnim i ostalim vlasničkim ulaganjima
3. Izvješće o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba
4. Statističko istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom
5. Statističko istraživanje o kreditnim i depozitnim odnosima s inozemstvom
6. Statističko istraživanje o poslovima oplemenjivanja
7. Statističko istraživanje o ugovorima s karakteristikama financijskih izvedenica sklopljenih s nerezidentima

Obrt je samostalno i trajno obavljanje djelatnosti fizičkih osoba te čini jedan od najbrojnijih gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj.

Za obavljanje obrta potrebno je ispuniti opće i posebne uvjete. Kod prijave početka poslovanja obrtnik se opredjeljuje hoće li porez plaćati u paušalnoj svoti ili na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama, o čemu ovisi i način obračuna poreza i plaćanje doprinosa. O tome detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Što je obrt
2. Uvjeti za obavljanje obrta
3. Otvaranje obrta
4. Obračun obveznih doprinosa i poreza obrtnika
5. Poslovne knjige obrtnika

U ovom se članku daje osvrt na neka za aktualnu praksu značajna pitanja koja daje novodoneseni zakon, koji propisuje uređenje groblja, njihovo korištenja, izgradnju novih groblja i dr. Dakako, riječ je o novom Zakonu o grobljima koji donosi određene novosti u ovo značajno i dinamično područje. Stoga se u ovom članku sažeto razmatraju samo pitanja vezana za grobnu i drugu naknadu te za ugovor o ustupu prava korištenja grobnog mjesta, a ne i ostala pitanja koja uređuje spomenuti Zakon.

1. Uvod
2. Što nam donosi novi Zakon o grobljima
3. Ugovor o ustupu prava korištenja grobnog mjesta
4. Godišnja grobna naknada i druga davanja
5. Zaključak

U članku detaljnije predstavljamo zakonsko uređenje radnopravnog instituta plaćenog dopusta radnika koji je zadnjom većom izmjenom Zakona o radu iz 2022. godine nešto podrobnije i preciznije uređen nego što je bio prije. Unatoč tome i dalje postoje mogućnosti za različite interpretacije dionika radnih odnosa pa je čest slučaj dodatnog uređivanja ovog instituta kolektivnim ugovorima, a nešto rjeđe i pravilnicima poslodavaca te ugovorima o radu.

1. Uvod
2. Pravo na plaćeni dopust
3. Pravo na naknadu plaće
4. Sankcije
5. Primjeri uređenja plaćenog dopusta u kolektivnim ugovorima
6. Na kraju

Zbog velikog nedostatka radne snage poslodavci u RH imaju potrebu, osobito tijekom ljetnih mjeseci, za zapošljavanjem maloljetnika. Dijete (osoba mlađa od petnaest godina) uopće ne može sklopiti ugovor o radu ni zasnovati radni odnos. Maloljetna osoba (osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina) može sklopiti ugovor o radu i zasnovati radni odnos pod uvjetom da ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje.

1. Uvod
2. Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
3. Zapošljavanje maloljetnika
4. Zaštita maloljetnika u radnom odnosu
5. Poslovi na kojima se maloljetnik ne može zaposliti
6. Prekršajna odgovornost poslodavca (čl. 227. – 229. ZR-a)

Kada je riječ o trgovačkim društvima kapitala (u koja ubrajamo d.d. i d.o.o.), smrću člana (tzv. vlasnika) takva društva ono ne prestaje postojati.

S time u vezi u praksi se nerijetko postavlja pitanje što se događa u slučaju smrti jedinoga člana društva, koji je ujedno i njegov jedini član uprave odnosno direktor. Nadalje, funkcionira li takvo društvo i ako da, kako. O tome je riječ u ovome članku.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Likvidacija i smrt člana uprave odnosno člana društva
4. Tko je član uprave društva i član društva
5. Sudbina poslovanja i postojanja d.o.o.-a u slučaju smrti jedinog člana uprave i jedinog člana društva

Već je uobičajeno da osobe koje primjenjuju proračunski računovodstveni sustav tijekom godine, u razmaku od tri mjeseca, sastavljaju i predaju financijske izvještaje. Set tih izvještaja i rokovi sastavljanja su različiti. U članku se daje kratak osvrt na polugodišnje financijske izvještaje.

1. Uvod
2. Obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine

Sastavni dio dokumentacije o nabavi su i podatci o predmetu nabave koji obuhvaćaju i tom predmetu nabave pripadajući troškovnik. On mora biti popunjen na odgovarajući način. Kada je dostavljen u skladu s dokumentacijom o nabavi, samo u nekim okolnostima može se mijenjati. Troškovnik se mora dostaviti u ponudi.

1. Uvod
2. Troškovnik – sastavni dio dokumentacije o nabavi
3. Upute za pripremu troškovnika prema preporukama SAFU-a
4. Troškovnik – sastavni dio ponude
5. Nevažeći troškovnik u ponudi – nepravilna ponuda
6. Popunjavanja stavaka troškovnika u iznosu nula
7. Neispunjavanje stavke troškovnika
8. Primjena instituta objašnjenja i upotpunjavanja ponude u odnosu na troškovnik
9. Objašnjenje i upotpunjavanje troškovnika prema uputama SAFU-a
10. Zaključno

U javnom području se sada obračun plaća državnih službenika i namještenika te službenika i namještenika u javnim službama provodi na način koji je propisan od ožujka 2024. godine. On je jedinstveno uređen i polazišna svota (osnovica za obračun plaće) je ista. Zakonodavni okvir koji uređuje ovo područje je opsežan i osim zakona uključuje i niz provedbenih propisa i dva kolektivna ugovora. U ovom se članku objašnjava sustav obračuna te se navode sve njegove sastavnice. Napominje se da se u praksi obračun provodi putem sustava centraliziranog obračuna plaća.

1. Uvod
2. Osnovne odredbe
3. Radna mjesta
4. Plaće
5. Zaključak

1. Javna nabava
2. Staž osiguranja za policijske službenike
3. Fiskalizacija
4. Zaštita kritične infrastrukture
5. Nekretnine u vlasništvu RH

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i u Hrvatskoj u svibnju 2025. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u prva četiri mjeseca 2025. godine
4. Prosječne cijene prodanih novih stanova u Hrvatskoj u 2022., 2023. i 2024. godini
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj u ožujku 2025. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u prvom kvartalu i travnju 2025. godine

U pravnom sustavu RH postoji izrazito velik broj mišljenja (i objašnjenja) koja izdaju ministarstva držeći se zakonskih pravila kojim je uređen sustav državne uprave. Smisao i funkcija mišljenja (i objašnjenja) trebali bi biti stručna podrška adresatima. Međutim, pravilo iz čl. 31. Zakona o sustavu državne uprave često se iskorištava kao podloga za niz aktivnosti koje su posve različite od stručne podrške, a kojima ministarstvo preuzima funkciju zakonodavca, suda u smislu tumačenja prava, davatelja vjerodostojnog tumačenja zakona i drugih općih akata, aktivista i sl. Osim toga, neka se mišljenja čine dostupnima javnosti, druga ne, neka se izrađuju prema pravilima o uredskom poslovanju, druga ne itd. Premda ona nisu izvor prava, često im se snagom autoriteta ministarstva koje ih izdaje i zbog nadzorne funkcije ministarstva nad radom niz javnopravnih subjekata, ali i na poticaj samog ministarstva prividno pokušava dati kvalifikacija regulacijske osnovice. U ovome se članku objašnjava njihov pojam, uloga, značenje i stvarnosti u RH glede njih, a posebno odnos prema odlukama relevantnih sudova kada su im ta mišljenja protivna. U ovome će se članku iznijeti različite dimenzije mišljenja (i objašnjenja) koje izdaju ministarstva.

1. Uvod
2. Funkcija mišljenja ministarstva prema zakonskim pravilima o sustavu državne uprave
3. Prisila ministarstva da se uzimaju u obzir mišljenja i oportunost pravnih službi
4. Protupravnost mišljenja ministarstva i sudski test
5. Mišljenja ministarstva kao čisti aktivizam
6. Zaključak

U članku se predstavlja Zakon o fiskalizaciji objavljen 13. lipnja 2025. godine u Narodnim novinama br. 89/25, a koji zamjenjuje postojeći Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Ujedno propisuje i jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa kod krajnje potrošnje u segmentu B2C (engl. Business to Consumer), za izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizaciju računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government), a primjenjuje se na eRačune koji proizlaze iz tuzemnih transakcija. Zakon o fiskalizaciji stupit će na snagu 1. rujna 2025. godine uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe Zakona
3. Fiskalizacija računa u segmentu B2C
4. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
5. Zajedničke odredbe
6. Prijelazne i završne odredbe
7. Zaključak

U drugom polugodištu 2025. godine nastavlja se trend smanjenja referentne stope na temelju koje se utvrđuju stope zateznih kamata. Naime, visina stopa zateznih kamata u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) izračunava se na temelju kamatnih stopa Europske središnje banke na posljednje glavne operacije refinanciranja, a ta kamatna stopa je na dan 1. srpnja 2025. godine manja za jedan postotni poen u odnosu na kamatnu stopu koja je bila u primjeni 1. siječnja 2025. godine. U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju od 1. srpnja 2025. godine.

1. Visina zateznih kamata
2. Način obračuna zateznih kamata
3. Visina ugovornih kamatnih stopa

Pomorsko dobro je jedno od najvećih vrijednosti koje ima RH, stoga je upotreba pomorskog dobra od iznimnog značenja za razvoj društva i gospodarstva. Dakle, potreba za regulacijom i izgradnjom instituta glede pomorskog dobra je stalna. U svrhu približavanja zakonske regulacije velikom broju subjekata kojima je fokus obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, autor članka iznosi svoje tumačenje pravnog instituta dozvola na pomorskom dobru. Dozvole na pomorskom dobru uvedene su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 83/23), a koji je stavio izvan snage Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) i time iz pravnog poretka uklonio institut koncesijskih odobrenja.

1. Uvod
2. Postupak dodjele dozvola na pomorskom dobru
3. Prava i obveze ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru
4. Zaključak

Dana 16. siječnja 2025. godine Sud EU-a donio je presudu u predmetu C-434/23 DYKA Plastics (dalje: presuda DYKA Plastics) tumačeći čl. 42. st. 4. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ u dijelu u kojemu se on odnosi na mogućnost upućivanja na marku ili izvor, određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga, na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju pri definiranju tehničkih specifikacija. Presuda donosi određene novosti u tumačenju odredaba te Direktive i zasigurno će imati značajan učinak na javno-nabavnu praksu u mnogim zemljama članicama, pa i u RH.

1. Uvod
2. Zakonski okvir definiranja tehničkih specifikacija
3. Dosadašnja praksa DKOM-a u pogledu primjene čl. 210. ZJN 2016
4. Presuda Suda EU-a u predmetu C-434/23 DYKA Plastics
5. Pojedina otvorena pitanja nakon donošenja presude DYKA Plastics

Primjena novih tehnologija, ali i napredak postojećih u okolnostima velikih i brzih promjena uvjeta rada rezultira sve invazivnijom i širom obradom osobnih podataka na radnome mjestu. To poslodavcima omogućava ekonomičnost u kreiranju i implementaciji poslovnih procesa, prvenstveno smanjenjem troškova. No korištenje različitih informatičkih rješenja i drugih tehnoloških alata radi povećanja produktivnosti rada, porast prakse rada na daljinu i na izdvojenome mjestu te korištenje privatnim uređajima radnika u poslovne svrhe i sl., zahtijeva obradu većeg broja i više različitih kategorija osobnih podataka radnika, a što kreira nove i kompleksne izazove u pružanju primjerene i učinkovite zaštite. U tom smislu, važno je vrlo precizno odvagnuti opravdane interese poslodavca za obradom osobnih podataka radnika te prava radnika na zaštitu privatnosti i osobnih podataka. U ovom se članku analizira nadzor poslovne elektroničke pošte radnika od poslodavca tijekom radnog odnosa.

1. Uvod
2. Primjena GDPR-a u radnopravnim odnosima
3. Poslovna adresa elektroničke pošte kao osobni podatak
4. Nadzor poslovne adrese elektroničke pošte radnika
5. Zaključak

U broju 6/25. časopisa Pravo i porezi pisali smo o određenim dvojbenim pitanjima u vezi s godišnjim odmorima (godišnji odmor u slučaju promjene poslodavaca tijekom kalendarske godine, „neplaćeni“ godišnji odmor i dr.), a u ovom broju nastavljamo s pitanjima vezanim za način korištenja godišnjih odmora koja su se u praksi pokazala dvojbenima.

1. Uvodne napomene
2. Korištenje sati godišnjeg odmora
3. Godišnji odmor umirovljenika koji su u radnom odnosu
4. Raspored korištenja godišnjeg odmora
5. Prijenos ugovora o radu i godišnji odmor
6. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Radnopravni odnosi u RH u pravilu su uređeni Zakonom o radu, ugovorima o radu te drugim primjenjivim propisima poput pravilnika o radu i kolektivnih ugovora. Međutim, kada se nad poslodavcem otvori stečajni postupak primarno se primjenjuju odredbe Stečajnog zakona, koje često znatno ograničavaju primjenu Zakona o radu i drugih izvora prava, ponekad i na štetu radnika. Važno je naglasiti da otvaranje stečajnog postupka ne znači nužno kraj poslovanja, ali za radnike i stečajnog dužnika donosi nove izazove i pravne okvire. Kako bi se u tom složenom procesu osigurala maksimalna zaštita prava radnika, a istodobno ostvario glavni cilj stečajnog postupka odnosno prikupljanje sredstava za namirenje stečajnih vjerovnika, nužno je da su i radnici i stečajni upravitelji dobro upoznati sa svim relevantnim odredbama Stečajnog zakona, Zakona o radu i Zakona o osiguranju radničkih tražbina.

1. Uvod
2. Posljedice otvaranja stečajnog postupka na radnike
3. Prijava radničkih tražbina u stečaju i osiguranje njihova namirenja
4. Zapošljavanje i radnopravni odnosi između stečajnog dužnika i radnika
5. Uloga i ovlasti stečajnog upravitelja prema radnicima
6. Zaključak

Imajući u vidu važnost zaštite opravdanih poslovnih interesa poslodavca, hrvatski je zakonodavac propisao mogućnost ugovaranja zabrane natjecanja radnika i poslodavca i nakon prestanka ugovora o radu. Naime, prema čl. 102. Zakona o radu (dalje: ZR) radnik i poslodavac mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja se nalazi u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Ključno je odgovoriti na pitanje koje se sve osobe nalaze u tržišnom natjecanju s poslodavcem s obzirom na to da su i sudska i poslovna praksa suglasne da činjenica registracije određene djelatnosti u sudskom ili obrtnom registru ne podrazumijeva nužno sudjelovanje u tržišnom natjecanju s poslodavcem. Jednako tako, treba imati u vidu prava radnika za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.

1. Uvod
2. Općenito o ugovornoj zabrani natjecanja
3. Djelatnost poslodavca s gledišta sudske prakse
4. Materijalna prava radnika – naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja
5. Ugovorna kazna
6. Zaključak

U izvorima radnog prava svih vrsta zastupljene su izvanredne okolnosti. U samom Zakonu o radu, ali i u drugim izvorima one se naznačuju različitim nazivima. Premda se naznačuju, nikada se ne definiraju ili ikako iscrpnije uređuju, ponajviše stoga što je riječ o materiji obveznog prava koja je izrijekom i kogentno uređena u Zakonu o obveznim odnosima. Kako je riječ o institutu čijoj se primjeni pribjegava u području radnog prava, i kako se to počesto čini neodgovarajuće, pa i protupravno (zbog shvaćanja da svatko može po svojoj volji i nepravno protumačiti njezino značenje), u ovom se članku iscrpno obrađuje primjena toga obveznopravnog koncepta u radnom pravu, ali i obveznopravni kriteriji primjene tog instituta. Pristup kvalifikaciji izvanrednih okolnosti je objektivan, restriktivan i rigidan, što su izvan svake sumnje u brojnim odlukama iznijeli relevantni sudovi u RH.

1. Uvod – skica problematike
2. Primjena Zakona o obveznim odnosima na radne odnose
3. Izvanredne okolnosti u radnom pravu – restriktivnost pristupa
4. Izvanredne okolnosti uređene su kogentnim (strogim) pravilima
5. Obilježja promijenjenih okolnosti
6. Kriteriji za određivanje promijenjenih okolnosti
7. Važnost pravila Zakona o radu o izvanrednim okolnostima nastalima uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava
8. Izvanredne i nepredvidive okolnosti u djelatnostima pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju
9. Viša sila, izvanredno povećanje opsega poslova i prijeka potreba kod privremenog rada
10. Zaključak

Članak 108. Zakona o radu uređuje institut prethodnog određivanja iznosa naknade štete za određene štetne radnje radnika na radu ili u vezi s radom. U ovom članku autor dovodi u pitanje smisao postojanja odnosnog instituta, a potom i njegovo normativno uređenje. Pretpostavke predmetnog instituta nisu do kraja kompatibilne, već se međusobno ograničavaju. Nadalje, postavlja se pitanje zbog čega Zakon o radu propisuje da se predmetni institut može predvidjeti samo kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu te je li potrebno proširiti krug pravnih akata kojima se može propisati navedeni institut. Također, u članku se analiziraju učinci predmetnog instituta s naglaskom na čl. 108. st. 3. Zakona o radu koji, prema autorovu mišljenju, dovodi do nejednakog tretmana radnika i poslodavaca s obzirom na to da za poslodavce propisuje primjenu kriterija tzv. stvarne štete, dok za radnika ne predviđa takvu mogućnost.

1. Uvod
2. Pretpostavke
3. Pravni učinci

U travnju ove godine, između ostalih, objavljeni su Pravilnik o dopuni Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi i Pravilnik o dopunama Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi. Novost je da se njima prvi put uvodi u sistematizaciju radnih mjesta u odgojno-obrazovnom sustavu takav profil radnika. Slijedom toga, srednjoškolska odnosno osnovnoškolska ustanova zapošljava stalnoga operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u skladu s izrađenom Procjenom postojećeg stanja i analize rizika te Planom sigurnosti školske ustanove.Autor u ovome članku razmatra pravnu osnovu, djelokrug poslova te moguće izazove i preporuke u implementaciji ovoga novog radnog mjesta s ciljem povećanja sigurnosti djece, zaposlenika i školskih objekata.

1. Pravni položaj i odgovornosti operativnog djelatnika
2. Uvjeti za obavljanje poslova
3. Osnovne informacije o programu
4. Broj potrebnih djelatnika i opseg njihova radnog vremena
5. Zaključak

Građani – „iznajmljivači“ iz RH za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima nisu obveznici PDV-a do praga isporuka od 60.000,00 € te do tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor i dr. mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota pruženih i naplaćenih usluga tijekom godine manja od 60.000,00 €. S motrišta PDV-a trebaju se odmah upisati u registar obveznika PDV-a ili mogu odabrati posebni postupak za oporezivanje malih poreznih obveznika. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, nisu u RH obvezni registrirati se za potrebe PDV-a, a porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo.

1. Uvod
2. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana RH
3. Oporezivanje iznajmljivača – stranaca iz EU-a
4. Oporezivanje iznajmljivača iz trećih zemalja

Isplata dividenda dioničarima, odnosno udjela u dobitku članovima društva, koji su pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu podliježe plaćanju poreza na dobitak po odbitku. Autor u članku obrazlaže obvezu plaćanja poreza po odbitku, mogućnost neoporezive isplate povezanim društvima iz različitih država članica EU-a, EGP-a i Švicarske Konfederacije te primjenu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

1. Uvod
2. Oporezivanje isplate dobitka pravim osobama sa sjedištem u EU-u
3. Oporezivanje isplate dobitka pravnim osobama koje su rezidenti EGP-a
4. Oporezivanje isplate dobitka pravnim osobama koje su rezidenti Švicarske Konfederacije
5. Oporezivanje isplate dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Oporezivanje isplate dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

U ovome se članku obrađuju rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga koje se i u zakonskom nazivlju, ali i u svakodnevnoj socijalnoj praksi nazivaju licencijama za pružanje socijalnih usluga. Zbog promjenjivosti odredaba Zakona o socijalnoj skrbi koji uređuju tu materiju, postavlja se pitanje je li riječ o vremenski ograničenim licencijama ili takvima koje se izdaju zauvijek (za vječnost kako neki pogrešno tumače). Zakonsko uređenje, ali i zakonodavčeva autentična volja koja se izriče i u zakonskim prijedlozima upućuju da se licencije moraju izdavati na ograničeno, i to na vrlo kratko razdoblje te kontinuirano obnavljati. Naime, kontinuirano obnavljanje znači kontinuiranu provjeru ispunjavanja minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga, potrebu stalnih unapređenja i prilagođavanja važećim nadzakonskim, zakonskim i podzakonskim režimima iz socijalnog, ali još više iz drugih upravnih područja, napose iz područja graditeljstva. To je tim više važno jer se navedene djelatnosti pružaju najranjivijim društvenim skupinama pa zahtijevaju standard pružanja i najsuvremeniji pristup te promjenu najsuvremenijih mjerila u pogledu stručnosti radnika, ali i tehničkih mjerila.

1. Licencija
2. Zakonsko uređenje problematike licencija od 1997. do 2022. godine
3. Ograničenje licencija 2022. godine na trogodišnji rok i nadovezujuće peripetije
4. Razlog zbog kojega je istek licencija od iznimne važnosti
5. Važnost obnavljanja ili novog izdavanja licencija u što kraćim rokovima
6. Zaključak

Jedna od najzastupljenijih tema u prostoru hrvatske javne uprave je jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta lokalne samouprave te jačanje njezine autonomije u planiranju, financiranju i pružanju javnih usluga na lokalnoj razini, kako bi se omogućio i potaknuo gospodarski i društveni razvoj. U središtu svih izazova je problem financiranja komunalne infrastrukture, komunalnih usluga, socijalnih usluga i ostalih izdataka komunalnog sustava. Lokalna samouprava ima vlastiti zakonom definirani porezni sustav, koji je česta tema, slijedi sustav financijskih sredstava za investicije i reforme koji se određuje programom Mehanizam za oporavak i otpornost, čiji je sastavni dio i naš NPOO, te niz drugih načina financiranja lokalne samouprave od prihoda od vlastite imovine do pružanja usluga na svojem području. Plan oporavka i otpornosti je uglavnom usmjeren na zelenu i digitalnu tranziciju, obrazovanje, zdravstvo, javnu upravu i konkurentnost, što znači da je sufinanciranje izgradnje ili rekonstrukcije kritične komunalne infrastrukture i dalje nedostižno za lokalne jedinice srednjega i slabijega fiskalnog kapaciteta, iako bi upravo modernizacija i povećanje sigurnosti lokalne infrastrukture u svojem širem smislu predstavljali izniman poticaj za demografsku obnovu slabije naseljenih područja RH.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o financiranju projekata sredstvima Europske Unije
3. Projekti malog opsega kao potpora sufinanciranju aktivnosti lokalne samouprave u Hrvatskoj
4. Financiranje projekata malog opsega putem lokalnih akcijskih grupa
5. Financiranje lokalnih projekata malog opsega putem programa INTERREG
6. Zaključak

U ovome se članku pruža osvrt na čl. 4. st. 1. t. 15. te čl. 33. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Riječ je o problematici tihe i mirne djelatnosti koja je u javnosti imala zamjetan odjek, a koja je u zakonu uređena u pojmovniku i na razini pravnoga standarda. Uređivanje u Zakonu učinjeno je posve jasno i precizno te vrlo strogo, ali i s jasnom tvrdnjom da se imisije buke i vibracija koje stvara gospodarska djelatnost u stambenom prostoru ni najmanje ne toleriraju, odnosno da su protupravne čim se čuju ili osjete bilo gdje u stambenom dijelu stambeno-poslovne zgrade ili uopće bilo gdje u višestambenoj zgradi. Pojam tihe i mirne gospodarske djelatnosti i svega onoga što to nije objašnjava se u ovom članku, s posebnim naglaskom na to da je riječ o stambenom ambijentu kao okviru analize, što značenje tog pojma umnogome sužava te zahtijeva strogost pristupa kako onih koji svakodnevno primjenjuju pravo. tako i sudova kada te pravne stvari jednom postanu predmet sudske kontrole.

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje i narav pravila o tihoj i mirnoj djelatnosti
3. Tiha i mirna djelatnost kao gospodarska djelatnost u stambenim prostorima
4. Gospodarske djelatnosti koje svojom biti nisu ni tihe ni mirne
5. Stalna nazočnost osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost
6. Umjesto zaključka – perspektive primjenjivosti

1. Treaty-shopping
2. Hibridne neusklađenosti
3. Quantum meruit
4. No-go zone
5. Izračun povjerenja i prihvaćanja većine

• Zahtjev za uklanjanje podataka o poslodavcu s Popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

• Zahtjev za ispravak podataka u Evidenciji poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

OBVEZNO PRAVO

PRAVNI NEDOSTACI (čl. 430. ZOO-a)

• Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da vođenje inspekcijskog postupka i nelegalna nadogradnja predstavljaju pravne nedostatke predmeta prodaje.

JAVNI OVRŠITELJI - NAKNADA ŠTETE (čl. 1100. ZOO-a)

• Imenovani javni ovršitelji bili su u položaju posvemašne nesigurnosti i neizvjesnosti u pogledu svog budućeg profesionalnog statusa, pa im ta neizvjesnost i nesigurnost predstavlja povredu prava osobnosti.

STJECANJE BEZ OSNOVE (čl. 1111. ZOO-a)

• Korisnik kredita (potrošač) ne gubi pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti odredbi osnovnog ugovora o kreditu sklapanjem dodatka ugovoru o kreditu po pravilima Zakona o potrošačkom kreditiranju.

STVARNO PRAVO

STJECANJE VLASNIŠTVA NA DIJELU (čl. 114. ZV-a)

• Činjenica da je tijekom postupka utvrđeno da je došlo do razlike u mjerenju površina nije sama za sebe dokaz da su tužiteljima tuženici, koji nisu odgovorni za utvrđenu razliku površine, samo zato dužni priznati pravo vlasništva u površini preko one za koju su uknjiženi.

STJECANJE VLASNIŠTVA NA TEMELJU VALJANOG PRAVNOG OSNOVA (čl. 120. ZV-a)

• Kada je temelj stjecanja prava vlasništva pravni posao, tada tužbeni zahtjev pravilno treba glasiti da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva.

TUŽBA NA ISPRAVAK (čl. 205. ZZK-a)

• Kada nije ispunjena preuzeta ugovorna obveza isplate naknade za nekretninu to nije nastupila niti obveza vlasnik nekretnine isprazni nekretninu od osoba i stvari i preda je.

RADNO PRAVO

ISPLATA OTPREMNINE NASLJEDNICIMA (čl. 126. ZR-a)

• Samo kad je radnik umro tijekom otkaznog roka ugovor o radu prestaje smrću, a ne otkazom, te njegovi nasljednici nemaju pravo na isplatu otpremnine. Dakle, radnik (pa i nasljednici u slučaju njegove smrti) ima(ju) pravo na otpremninu samo i ako radni odnos prestane temeljem otkaza, što se u konkretnom slučaju ispunilo.

RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA (čl. 78. st. 2. ZR-a)

• Bez uporišta su tvrdnje da je tužitelj bio u obvezi dokazivati okolnosti o neprekidnom (dužem) trajanju radnog odnosa budući da odredba čl. 78. st. 2. ZR-a kojom se utvrđuje pravo radnika na razmjeran godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa predstavlja iznimku od opće odredbe sadržane u čl. 77. ZR-a.

POVRATAK NA RAD – PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR (čl. 124. ZR-a)

• Radniku nakon nezakonitog otkaza ugovora o radu i povratka na rad, pripada pravo na korištenje godišnjeg odmora, kao da je radio.

PRENOŠENJE GODIŠNJEG ODMORA (čl. 84. ZR-a)

• Prvostupanjski sud zaključuje da u odnosu na zahtjev tužitelja da koristi godišnji odmor iz 2023. u vremenu od 24. lipnja 2024. do zaključno 12. srpnja 2004. nije donesena nikakva odluka niti rješenje poslodavca, već da je tužitelj E-mail porukom predsjednice suda upućen da svoj zahtjev uskladi sa odredbom čl. 84. ZR pa ne nalazi da mu je takvom obaviješću povrijeđeno pravo na korištenje godišnjeg odmora iz 2023.

KU GRADITELJSTVA – ISPLATA JEDNOKRATNOG DODATKA NA PLAĆU (čl. 47. KU)

• Proizlazi da isplata jednokratnog dodatka ne ovisi o činjenici korištenja godišnjeg odmora, neovisno o tome što je propisano da se isplaćuje zajedno s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, koje mišljenje je izraženo i od strane Zajedničkog organa za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

IZVANREDNI OTKAZ (čl. 116. ZR-a)

• Prilikom ocjene težine povrede treba sagledati ukupan kontekst organizacije rada kod tužitelja u vrijeme ljetnih mjeseci, koji je ustrojen tako da nije strogo formaliziran način korištenja godišnjih odmora, nego je podložan usmenom dogovaranju i pozivima po potrebi.

NAKNADA PLAĆE – PRIMJENA POVOLJNIJEG PRAVA (čl. 81. ZR-a)

• Imajući u vidu da Kolektivni ugovor tuženika naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora određuje u visini radnikove osnovne plaće, a što je različito od čl. 81. Z

Porezno pravo - PDV

SOLIDARNA ODGOVORNOST ZA POREZNE OBVEZE TREĆE OSOBE

• Obvezno pravo – međunarodni zračni prijevoz

ŠTETA UZROKOVANA KAŠNJENJEM ZRAČNOG PRIJEVOZA

Pravo društava

JAVNOST PODATAKA O ČLANOVIMA DRUŠTAVA

Radno pravo

POSEBNA ZAŠTITA OD OTKAZA ZA TRUDNICE

• Isticanje cijena na mrežnoj stranici internetske trgovine na veliko

• Mjere obveznog objavljivanja cjenika i isticanja dodatne cijene za određene kategorije proizvoda

• Obveza poslodavca postupati po zaprimljenoj zapljeni po pristanku dužnika

• Radnje prije poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu

• Primitci izuzeti od ovrhe na temelju novog Zakona o mirovinskom osiguranju

• Isticanje cijena na mrežnoj stranici internetske trgovine na veliko

• Mjere obveznog objavljivanja cjenika i isticanja dodatne cijene za određene kategorije proizvoda

• Obveza poslodavca postupati po zaprimljenoj zapljeni po pristanku dužnika

• Radnje prije poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu

• Primitci izuzeti od ovrhe na temelju novog Zakona o mirovinskom osiguranju

U ovom članku autorica predstavlja Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji je usvojen na sjednici Vlade RH 24. travnja 2025. godine i kojim se predlaže zamjena postojećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Navedenim se Prijedlogom zakona propisuje jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa kod krajnje potrošnje u segmentu B2C (engl. Business to Consumer), izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizaciju računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government). Planirano je da Zakon o fiskalizaciji stupi na snagu 1. rujna 2025. godine uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Ključne novosti Prijedloga zakona
3. Temeljne odredbe Prijedloga zakona
4. Fiskalizacija računa u segmentu B2C
5. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
6. Zajedničke odredbe
7. Prijelazne i završne odredbe

Ulaganje u obveznice ubraja se u sigurnija ulaganja jer neovisno o uspješnosti poslovanja izdavatelja obveznica, on je obvezan isplatiti ulagačima kamate i uložena sredstva. Ovisno o namjeri držanja obveznica, razlikuje se računovodstveno praćenje te početno i naknadno vrednovanje te financijske imovine. O posebnostima prilikom evidentiranja ulaganja u ovaj dužnički vrijednosni papir, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Vrste obveznica i rizici ulaganja u obveznice
3. Klasifikacija ulaganja u obveznice
4. Načini stjecanja obveznica
5. Računovodstveno praćenje ulaganja u obveznice
6. Prodaja obveznica
7. Zaključak

Dugotrajna imovina klasificira se kao imovina namijenjena prodaji ako su zadovoljeni uvjeti za takvu klasifikaciju prema zahtjevima računovodstvenih standarda odnosno prema zahtjevima HSFI-ja 8 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja odnosno prema zahtjevima MSFI-ja 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Takva dugotrajna imovina, koja je namijenjena prodaji, klasificira se kao kratkotrajna imovina. Autorica u članku obrazlaže pravila za klasifikaciju i utvrđivanje vrijednosti te imovine.

1. Uvod
2. Uvjeti za klasifikaciju dugotrajne imovine namijenjene prodaji
3. Utvrđivanje vrijednosti dugotrajne imovine namijenjene prodaji
4. Računovodstveno praćenje dugotrajne imovine namijenjene prodaji
5. Reklasifikacija imovine namijenjene prodaji na imovinu za uporabu
6. Prezentiranje imovine namijenjene prodaji u bilanci
7. Objavljivanja u bilješkama uz financijske izvještaje

Osim klasičnih uobičajenih odnosa u trgovini, računovodstveni standardi opisuju i posebne aranžmane između kupaca i dobavljača. HSFI 10, MRS 2 i MSFI 15 obvezuju kupce i prodavače na primjenu posebnih računovodstvenih modela pri rješavanju tih aranžmana, što bitno utječe na priznavanje nabavne vrijednosti zaliha i na neobične kategorije zaliha trgovačke robe. Budući da primjeri dani uz MSFI-je ne uključuju utjecaj Zakona o PDV-u, to stvara velike probleme i neobična rješenja u knjiženjima koja moraju uključivati odredbe Zakona o PDV-u. Osim toga, zanimljivo je da neiskazani troškovi kamata koji su posljedica financijske komponente u nabavnoj cijeni utječu na trošak odnosno vrijednost zaliha zato što se prema odredbama HSFI-ja i MSFI-ja ne uključuju se u trošak zaliha.

1. Uvod
2. Neiskazani troškovi kamata koji su posljedica financijske komponente u nabavnoj cijeni ne uključuju se u trošak zaliha
3. Zalihe na skladištu dobavljača po ugovoru: „naplati i zadrži zalihe na čuvanju“ (Bill-and-hold arrangements)
4. Knjiženje zaliha kod kupca koje su na čuvanju kod dobavljača po ugovoru: „naplati i zadrži zalihe na čuvanju“
5. Zaključak

Pitanja vezana za likvidaciju zadruge aktualna su u našoj praksi. Stoga autori u ovome članku razmatraju bitna pitanja vezana za statusno-pravna pitanja toga instituta.

U ovom se članku također razmatra računovodstveno i porezno motrište likvidacije zadruga, obveznika poreza na dobitak, te postupanje koje je vezano za izradu financijskih i poreznih izvješća za zadruge nad kojima je otvorena likvidacija.

1. Uvod
2. Bitna statusno-pravna pitanja likvidacije zadruge
3. Računovodstveno motrište otvaranja likvidacijskog postupka
4. Obveze tijekom postupka likvidacije
5. Računovodstveno motrište zatvaranja likvidacijskog postupka
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog priznavanja u glavnoj knjizi niza različitih poslovnih promjena. Istovrsni praktikum objavljen je u časopisu RRiF br. 5/25.

1. Povrat previše zaračunanoga i naplaćenoga komunalnog doprinosa
2. Nezaračunani / ukalkulirani rashodi razdoblja
3. Prijenos stvari unutar općeg proračuna
4. Primljena donacija sitnog inventara

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knji­že se poslovni odnosi koji su povezani s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine i kratkotrajne imovine u obliku vlastitih proizvoda te zamjena jedne vrste dugotrajne imovine istom vrstom dugotrajne imovine. Pri prodaji imovine mali porezni obveznici trebaju izdati račun jer je imovina (dobro) isporučeno, a kod zamjene imovine može nastati i djelomično darivanje.

1. Prodaja nekih oblika nefinancijske imovine
2. Zamjena stvari koje imaju obilježje dugotrajne nefinancijske imovine

Osoba s prebivalištem u RH može sklopiti ugovor o radu s poslodavcem koji ima sjedište u državi EU-a ili Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, te prema tom ugovoru za toga poslodavca obavljati poslove u RH. Podsjećamo da je radni odnos jedna od osnova obveznog osiguranja, a prema Uredbama EU-a radnik se može s te osnove osigurati i koristiti prava iz toga osiguranja samo u jednoj državi, a to je država njegova prebivališta i obavljanja znatnog dijela posla. Bez obzira na to što poslodavac ima sjedište u nekoj od država EU-a ili EGP-a te Švicarskoj, on mora prijaviti radnika u mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema propisima iz toga područja u RH, a to znači da i doprinose treba plaćati po stopama i na račune uređene hrvatskim propisima. Detaljno o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Prijava radnika u socijalna osiguranja u RH
3. Plaćanje doprinosa u RH
4. Mogućnost da radnik preuzme odgovornost za plaćanje doprinosa
5. Izvješćivanje o obračunanim i uplaćenim doprinosima na Obrascu JOPPD
6. Plaćanje poreza na dohodak

Radniku nerezidentu iz treće zemlje izaslanom na rad u EU poslodavci isplaćuju plaću i ostale primitke. Obračun poreza na dohodak nije u nadležnosti tuzemnih propisa, već u nadležnosti države izaslanja ili države rezidentnosti konkretnog radnika. S obzirom na to da je radnik u sustavu obveznih osiguranja RH, doprinose treba obračunati u skladu s tuzemnim propisima. O tome pišemo u nastavku.

1. Izaslanje / upućivanje radnika iz trećih zemalja u EU i podmirivanje doprinosa za obvezna osiguranja
2. Određivanje rezidentnosti radnika iz trećih zemalja izaslanog u EU
3. Zašto je potrebno da nerezident ima PK-karticu
4. Oporezivanje plaće radnika iz treće zemlje izaslanog u EU
5. (Ne)oporezivi primitci koji se isplaćuju radniku iz treće zemlje izaslanom u EU i obračun doprinosa na primitke

Najniža mjesečna osnovica, prema Pojmovniku Zakona o doprinosima, je najniži svota prema kojoj je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom. Kako je riječ o osiguranicima kojima je mjesečna osnovica za obračun doprinosa plaća, bitno je spomenuti i odredbe Zakona o minimalnoj plaći i Uredbe o visini minimalne plaće za 2025. godinu prema kojima minimalna plaća za 2025. godinu za puno radno vrijeme iznosi 970,00 €. O tome pišemo u nastavku.

1. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa
2. Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa
3. Primjena najniže mjesečne osnovice

O iznajmljivačima, građanima iz RH, pisali smo u časopisu RRiF br. 5/25., str. 91. Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor i dr. mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota pruženih usluga tijekom godine manja od 60.000,00 €. S motrišta PDV-a trebaju se odmah upisati u registar obveznika PDV-a ili mogu odabrati posebni postupak za oporezivanje malih poreznih obveznika. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, nisu u RH obvezni registrirati se za potrebe PDV-a, a porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo, o čemu ćemo detaljnije pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Porezne obveze iznajmljivača – građana iz EU-a za pružene usluge smještaja u RH
3. Kako iznajmljivači iz EU-a mogu pružati usluge smještaja
4. Obveza plaćanja turističke pristojbe
5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
6. Nerezidenti iz EU-a kao pružatelji usluge najma prostora u RH
7. Zaključak

Davanje dobara bez naknade, tj. besplatno, često je dio poslovne prakse mnogih poduzetnika – bilo u svrhu promidžbe, darivanja kupaca bilo prodajnih akcija. U praksi se ova dobra često nazivaju gratis dobra. Njihov porezni tretman, posebice u kontekstu PDV-a, ovisi o namjeni, vrijednosti i uvjetima davanja. Propisima su jasno definirane dvije vrste isporuka bez naknade na koje se ne obračunava PDV – darovi male vrijednosti i uzorci, međutim porezna praksa pokazuje da se u određenim situacijama na gratis dobra koja se daju kupcima, uz uvjet kupnje, također ne obračunava PDV. Ovaj članak razmatra različite vrste gratis isporuka odnosno isporuka bez naknade te situacije u kojima se PDV na njih ne treba obračunati.

1. Uvod
2. Oporezivanje isporuka bez naknade
3. Darovi male vrijednosti
4. Uzorci
5. Gratis dobra kao sastavni dio oporezive isporuke – uvjetne ponude
6. Umjesto zaključka

U časopisu RRiF br. 3/25. pisali smo o povratu PDV-a iz RH poreznim obveznicima iz trećih zemalja te je važno naglasiti da od 1. siječnja 2025. godine svi porezni obveznici iz trećih zemalja imaju pravo na povrat PDV-a koji su im zaračunali porezni obveznici na području RH, odnosno brisan je uvjet uzajamnosti. U ovom članku autorice objašnjavaju pod kojim uvjetima i na koji način porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici EU-a ostvaruju povrat PDV-a koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u RH, a povrat PDV-a se može ostvariti na isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu ili pri uvozu dobara u RH.

1. Uvod
2. Uvjeti za povrat PDV-a iz RH poreznim obveznicima iz EU-a
3. Zahtjev za povrat – elementi i popunjavanje
4. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
5. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
6. Zaključak

Kada fizička osoba štedi u inozemnoj financijskoj instituciji i ostvaruje primitke od kamata iz društva u inozemstvu, takvi su primitci oporezivi porezom na dohodak od kapitala prilikom pripisa ili isplate te kamate. U nastavku se objašnjava način obračuna poreza na dohodak od kamata inozemnih isplatitelja.

1. Uvodno
2. Tko je obveznik obračuna poreza na kamatu
3. Razmjena podataka između poreznih tijela EU-a, SAD-a i ostalih
4. U kojem se trenutku plaća porez na dohodak
5. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Porez na dohodak nije plaćen u inozemstvu
7. Porez na dohodak plaćen je u inozemstvu
8. Zaključak

Način utvrđivanja osnovice poreza na promet nekretnina odnosno tržišne vrijednosti nekretnine u postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina uređen je Zakonom o porezu na promet nekretnina pa se u tim postupcima ne primjenjuju Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i pripadajući mu pravilnici. Zakon o porezu na promet nekretnina je, dakle, lex specialis u odnosu na Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina.

Autorica u članku skreće pozornost na razlike u procjeni vrijednosti nekretnina koje proizlaze iz navedenih zakona i daje pregled relevantne sudske prakse u vezi s utvrđivanjem osnovice poreza na promet nekretnina na temelju usporednih podataka.

1. Uvod
2. Tržišna vrijednost nekretnine prema Zakonu o porezu na promet nekretnina
3. Tržišna vrijednost nekretnine prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina
4. Razlike u procjenjivanju vrijednosti nekretnina
5. Sudska praksa
6. Zaključak

Trgovina je djelatnost, ali i vještina kupnje robe radi prodaje drugima da bi se pritom zaradilo.

Za obavljanje trgovačke djelatnosti treba imati registrirano obavljanje trgovine uz zadovoljenje određenih uvjeta. Kod obavljanja trgovine potrebno je pridržavati se točno propisanih odredaba i pravila za trgovinu.

Autorica u ovome članku obrazlaže uvjete i načine obavljanja trgovačke djelatnosti kod obrtnika, propisane evidencije koje obrtnici trgovci trebaju voditi te druge posebnosti obavljanja trgovačke djelatnosti.

1. Općenito o trgovini
2. Obavljanje trgovačke djelatnosti
3. Oporezivanje trgovaca obrtnika
4. Poslovne knjige i evidencije kod obavljanja trgovačkog obrta na malo
5. Izdavanje računa
6. Nabava proizvoda i dobara od građana koji nemaju registriranu djelatnosti

Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz djelatnosti, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti. Kada je riječ o izuzimanja u obliku financijske imovine, to ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. No kada je riječ o izuzimanju dobara i usluga, tada se vrijednost izuzimanja može smatrati primitkom ili nepriznatim izdatkom. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Izuzimanje dobara i usluga prema propisima o porezu na dohodak
3. Izuzimanje odnosno korištenje dobara i usluga obveznika PDV-a
4. Evidentiranje izuzimanja dobara ili usluga za vlastite potrebe obrtnika
5. Izuzimanje nekretnine iz samostalne djelatnosti
6. Izuzimanje dobara i usluga zaposlenika
7. Kada se manjak smatra izuzimanjem

Dana 15. svibnja 2025. godine stupila je na snagu Odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo kojom je određena objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca i obvezno isticanje dodatne cijene, kako bi se povećala transparentnost u formiranju cijena i dodatno ojačala zaštita potrošača. Na koje se trgovce i proizvode primjenjuje navedena odluka, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Općenito o primjeni Odluke
3. Isticanje dodatne cijene
4. Objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca
5. Inspekcijski nadzor
6. Zaključak

Autori u ovome članku, u osnovi, sa statusnog motrišta i motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, razmatraju aktualnosti vezane za rad stalnih sezonskih radnika, koji je utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Rad na temelju ugovora o radu za stalne sezonske poslove
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih prava iz radnog odnosa koje pripada radniku. U ovom se članku stoga iznose najčešća pitanja poslodavaca i radnika u vezi s pravom na godišnji odmor te se daju odgovori. Između ostaloga, to su pitanja koje je minimalno trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti svojim radnicima, kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji radnicima pripada te kako utvrditi godišnji odmor radniku kojemu prestaje radni odnos.

1. Uvodne napomene
2. Pravo na godišnji odmor i minimalno trajanje godišnjeg odmora
3. Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
4. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
5. Utvrđivanje broja dana punoga ili razmjernoga godišnjeg odmora koji pripadaju radniku
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
8. Raspored korištenja godišnjeg odmora
9. Korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka
10. Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu kod poslodavca / više poslodavaca
11. Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u dodatnom radu
12. Odricanje od prava na godišnji odmor

U ovom se članku razmatra ugovaranje u korist i na teret trećega, odnosno je li moguće i dopušteno, suprotno općim učincima ugovora prema kojima ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane, ugovoriti neko pravo u korist treće osobe ili obvezu na teret treće osobe. Ugovaranje u korist i na teret trećega normirano je čl. 337.-341. ZOO-a1, koje su sadržajno gotovo identične čl. 149. – 153. ZOO/912, koji je prije uređivao tu materiju.

Prema tome, sudska praksa prema ZOO/91 može se primijeniti i danas.

1. Uvod
2. Ugovaranje u korist treće osobe
3. Osiguranje života u korist treće osobe
4. Ugovaranje na teret trećega
5. Zaključak

Temeljna ideja dionica i poslovnih udjela jest da ih određena druga osoba posjeduje i onda ima utjecaj na određeno društvo. No pod određenim okolnostima društvo može stjecati vlastite dionice i poslovne udjele, stoga autorica u članku ukratko razmatra slučajeve kada dolazi do stjecanja vlastitih dionica i poslovnih udjela te objašnjava koje su posljedice za društvo ako drži vlastite dionice odnosno poslovne udjele.

Naime, vlastite dionice nisu vrsta dionica ni rod dionica, to je samo naziv za dionice koje u određenom trenutku drži samo društvo.

1. Uvodne napomene
2. Vlastite dionice
3. Posljedice stjecanja vlastitih dionica
4. Motivi za stjecanje
5. Vlastiti poslovni udjeli

Financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine sastavljaju i predaju neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo. Za navedeno izvještajno razdoblje sastavlja se Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF. Rok za predaju u FINA-u je do 30. srpnja 2025. godine.

1. Zakonodavni okvir
2. Završne napomene
3. Obveznici predaje polugodišnjega financijskog izvještaja
4. Rok za predaju polugodišnjeg financijskog izvještaja
5. Načini predaje financijskih izvještaja
6. Popunjavanje financijskog izvještaja
7. Zaključak

Neprofitne organizacije (neprofitne pravne osobe) mogu pružati određene usluge rezidentima i nerezidentima. U cilju pravilnoga poreznog postupanja, neprofitna pravna osoba treba odrediti svoj položaj jer njezine obveze kao pružatelja usluga ovise o tome je li ona obveznik PDV-a ili ne, o kojoj vrsti usluge je riječ i tko je primatelj usluge. U nastavku članka objašnjavamo koje usluge najčešće pružaju neprofitne pravne osobe te što one moraju poduzeti s motrišta odredaba Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Porezni položaj usluga koje može pružati neprofitna organizacija
3. Obveze neprofitne pravne osobe – pružatelja usluga
4. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike
5. Zaključak

U okviru odredaba o dokazivanju kriterija za kvalitativan odabir gospodarskog subjekta, prije donošenja odluke uvedena je obveza (u postupku javne nabave velike vrijednosti) odnosno mogućnost (u postupku nabave male vrijednosti) traženja ažuriranih popratnih dokumenata. Time se dokazuju činjenice koje su prethodno navedene u ESPD-u. To se može u opravdanim situacijama zahtijevati višestruko.

1. Uvod
2. Ažurirani popratni dokumenti
3. Zahtjev za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata
4. Objašnjenje i upotpunjavanje ažuriranih popratnih dokumenata
5. Višekratno traženje objašnjenja i upotpunjavanja ažuriranih popratnih dokumenata
6. Rok za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata
7. Zamjena podugovaratelja ili gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj
8. Dopuna referencija u fazi ažuriranih popratnih dokumenata
9. Zamjena stručnjaka u fazi ažuriranih popratnih dokumenata
10. Provjera informacija u skladu s čl. 264. ZJN 2016
11. Zaključno

Nakon provedenih lokalnih izbora i proglašenja konačnih rezultata izbora, slijedi konstituiranje predstavničkih tijela te stupanje na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Tom se prilikom može postaviti pitanje smije li na dužnost stupiti osoba koja obavlja neku nespojivu dužnost. U ovom će se članku nastojati odgovoriti na neke od dvojbi oko pitanja nespojivosti.

1. Uvod
2. Nespojive dužnosti
3. Postupanje u slučaju nespojivosti
4. Dvojbe oko moguće nespojivosti dužnosti

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih prava radnika iz radnog odnosa. Pravo radnika na godišnji odmor uređeno je odredbama Zakona o radu, koji predstavlja temeljni propis kojim su u RH uređeni radni odnosi. Autorica u članku iznosi neka dvojbena pitanja koja se u praksi javljaju u vezi s korištenjem godišnjeg odmora.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o pravu na godišnji odmor
3. Godišnji odmor u slučaju promjene poslodavaca tijekom kalendarske godine
4. „Neplaćeni“ godišnji odmor
5. Pravo na godišnji odmor državljana trećih zemalja koji rade u RH
6. Prestanak radnog odnosa i mogućnost prenošenja godišnjeg odmora kod drugog poslodavca

U ovome se članku analiziraju rad na određeno vrijeme i probni rad te s tog motrišta također rad na neodređeno vrijeme u dinamici njihovih odnosa u zakonskom uređenju rada u RH. Autorica zasebno analizira obilježja koja određuju rad na određeno vrijeme i obilježja probnoga rada, s napomenom da probni rad nije neka specifična (treća) inačica rada ili ugovora o radu. U radu se kao posebna inačica rada na određeno vrijeme analizira i rad na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova. Premda se uobičajeno tvrdi da je rad na neodređeno vrijeme pravilo, a rad na određeno vrijeme iznimka, u RH to cjelovito nije tako zbog određenih fluidnosti u uređenju Zakona o radu, a napose prije novele Zakona o radu koja je stupila na snagu 2023. godine.

1. Odnos rada na određeno i neodređeno vrijeme te probnog rada
2. Rad na određeno vrijeme
3. Rad za na određeno vrijeme obavljanje stalnih sezonskih poslova
4. Probni rad
5. Manjkava nomotehnika i još manjkavija tumačenja Zakona o radu
6. Zaključak

Zaštita poslodavca u tržišnom natjecanju jednako je važna koliko i zaštita radnika. Naime, riječ je o dvama jednakovrijednim sudionicima tržišnog natjecanja čija prava treba zaštiti. U tom je smislu hrvatski zakonodavac u Zakon o radu unio odredbe o zakonskoj, odnosno ugovornoj zabrani natjecanja. U ovom se radu obrađuje zakonska zabrana natjecanja, njezine pretpostavke, vremensko važenje i moguće posljedice njezina kršenja. Sudska, ali i poslovna praksa pokazuju da je kod primjene ovog instituta potrebno pristupiti s posebnom pozornošću svakome pojedinom slučaju, uzimajući u obzir njegove posebnosti, a posebice uzimajući u obzir sve veću raznolikost djelatnosti koje se pojavljuju na tržištu.

1. Uvod
2. Općenito o zakonskoj zabrani natjecanja u ZR-u
3. Djelatnost poslodavca s gledišta sudske prakse
4. Odobrenje poslodavca
5. Posljedice kršenja zakonske zabrane natjecanja
6. Zaključak

U ovome se članku analiziraju rad na određeno vrijeme i probni rad te s tog motrišta također rad na neodređeno vrijeme u dinamici njihovih odnosa u zakonskom uređenju rada u RH. Autorica zasebno analizira obilježja koja određuju rad na određeno vrijeme i obilježja probnoga rada, s napomenom da probni rad nije neka specifična (treća) inačica rada ili ugovora o radu. U radu se kao posebna inačica rada na određeno vrijeme analizira i rad na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova. Premda se uobičajeno tvrdi da je rad na neodređeno vrijeme pravilo, a rad na određeno vrijeme iznimka, u RH to cjelovito nije tako zbog određenih fluidnosti u uređenju Zakona o radu, a napose prije novele Zakona o radu koja je stupila na snagu 2023. godine.

1. Odnos rada na određeno i neodređeno vrijeme te probnog rada
2. Rad na određeno vrijeme
3. Rad za na određeno vrijeme obavljanje stalnih sezonskih poslova
4. Probni rad
5. Manjkava nomotehnika i još manjkavija tumačenja Zakona o radu
6. Zaključak

Zakon o radu postavlja određene formalne i sadržajne zahtjeve u vezi s odlukom o otkazu ugovora o radu. Navedeni zahtjevi tiču se oblika, obrazloženja i dostave odluke o otkazu. Naizgled jednostavne i jasne zakonske norme stvorile su pomutnju u sudskoj praksi koja se našla pred zadatkom da zakonska pravila o odluci o otkazu prilagodi stvarnosti i potrebama radnopravnih odnosa. Zakonsko pravilo o obvezanosti pisanog oblika otkaza pokazalo se nedovoljno osjetljivim za specifičnosti konkretnih slučajeva, a uopćeno zakonsko pravilo o obrazloženju odluke o otkazu zahtijeva dodatno objašnjenje i preciziranje. Jednako tako, za pravilnu dostavu odluke o otkazu potrebno je ne samo poznavati pravila parničnog postupka, koja se primjenjuju mutatis mutandis, već i prepoznati aktualna sporna pitanja u vezi s dostavom u parničnom postupku i stajališta judikature o navedenome jer potonje ima izravne refleksije na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu.

1. Uvod
2. Oblik otkaza
3. Obrazloženje otkaza
4. Dostava odluke o otkazu
5. Zaključak

Autor u članku objašnjava postupak izbora predstavnika radnika u školski odbor u školskim ustanovama u situaciji u kojoj radničko vijeće nije utemeljeno. Člana školskog odbora iz reda radnika imenuje se na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana. Navedeni Zakon upućuje na to da se predmetni postupak detaljnije propisuje Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća. Tako, prema navedenom Zakonu, u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove mora biti predstavnik radnika. Predstavnika radnika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, tog predstavnika biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima.

1. Uvod
2. Kronologija postupanja
3. Umjesto zaključka

Plaćanje kamata pravnim osobama sa sjedištem u inozemstvu podliježe plaćanju poreza na dobitak po odbitku. Autor u članku obrazlaže obvezu plaćanja poreza po odbitku na kamate, primjenu pravila za oporezivanje porezom po odbitku isplate kamate povezanim društvima iz različitih država članica EU-a i EGP-a, primjenu sporazuma sklopljenog između Europske unije i Švicarske Konfederacije te mogućnost primjene međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

1. Uvod
2. Oporezivanje isplate kamata povezanim društvima država članica EU-a
3. Oporezivanje isplata kamata u države članice EGP-a
4. Oporezivanje isplata kamata povezanim društvima koja su rezidenti Švicarske Konfederacije
5. Isplata kamata pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Ako nisu osigurani po drugoj osnovi, članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva upisani u sudski registar obvezni su samostalni osiguranici. Navedeno se odnosi i na umirovljenike. Umirovljenici (članovi uprave i izvršni direktori) izvan sustava obveznog osiguranja podmiruju doprinose samostalno, a oni koji su u sustavu obveznog osiguranja (zaposlenici), trebaju voditi računa o razmjernom dijelu propisane osnovice. Utvrđivanje bruto-plaće i osnovice na koju treba podmiriti doprinose mogu se utvrditi na različite načine, ovisno o okolnostima. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Samostalno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora umirovljenika
4. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili izvršnih direktora u radnom odnosu
5. Ne postoji obveza za doprinoseza članove društva i prokuriste

S motrišta poreza na dobitak, hibridne neusklađenosti predstavljaju porezne nesukladnosti koje nastaju zbog različitog tretmana financijskih instrumenata, subjekata ili transakcija između dviju ili više jurisdikcija. Postaju pravi izazov u međunarodnom oporezivanju, omogućujući poreznim obveznicima – prvenstveno međunarodnim korporacijama, da iskoriste razlike u zakonodavstvima različitih država kako bi smanjili svoje porezne obveze. Da bi priječila takvu praksu, Republika Hrvatska ugradila je u Zakon o porezu na dobit mjere za sprječavanje hibridnih neusklađenosti temeljene na Direktivi Vijeća (EU) 2017/952 (ATAD 2) koja se odnosi na hibridne neusklađenosti s trećim zemljama.

1. Uvod
2. Hibridne neusklađenosti
3. Obrnute hibridne neusklađenosti
4. Hibridne neusklađenosti s motrišta Zakona o porezu na dobit

Pri utvrđenju manjka imovine trgovačkog društva, kako pri godišnjem popisu tako i u drugim slučajevima (npr. inspekcijskog nadzora), često se razmatra prekršajna odgovornost odgovornih osoba i zaposlenika te modaliteti naknade nastale štete. No u slučajevima neupitnog utvrđenja osobne odgovornosti osoba postoji mogućnost utvrđivanja elemenata kaznenog djela koje može biti progonjeno u skladu s odredbama Kaznenog zakona. Cilj je ovog članka skrenuti pozornost na kaznena djela koja mogu nastati pri utvrđenju osobne odgovornosti za manjkove imovine te upozoriti na težinu sankcija koje iz takvih djela mogu proizići.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Kaznena djela protiv imovine na koja je moguće sumnjati pri utvrđenju manjka imovine trgovačkog društva
3. Mogućnosti izricanja novčanih kazni, uvjetnih osuda i određenja rada za opće dobro
4. Kazneni progon počinjenja djela protiv imovine
5. Zastara kaznenog progona za djela protiv imovine i uvjetne osude
6. Zaključak

Donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada čini prekretnicu u pravnom uređenju održavanja zgrada u RH. Riječ je o prvom zakonu koji sustavno uređuje pitanje održavanja zgrada, uz detaljno propisane obveze kako upravitelja, tako i suvlasnika. Iako se u određenoj mjeri oslanja na prethodna rješenja, ovaj zakon donosi i brojne novosti – osobito u dijelovima koji su dosad bili nedovoljno uređeni, poput uređenja zahvata suvlasnika na zajedničkim dijelovima zgrade te konkretizacije prava i dužnosti upravitelja, ali i suvlasnika, u vezi s redovitim i izvanrednim održavanjem. Cilj je članka analizirati najvažnije promjene koje uvodi novi zakon te pružiti cjeloviti pregled važećega pravnog okvira održavanja zgrada.

1. Uvod
2. Održavanje zgrada prema ZUOZ-u
3. Zajednička pričuva prema ZUOZ-u
4. Kućni red prema ZUOZ-u
5. Zaključak

Predmet ovoga članka nije analiza prava građenja u RH, nego propitivanje njegovih problematičnih dijelova i pravnih praznina u njegovu uređenju. Autor se u ovome članku usredotočio na one čimbenike i odrednice koji pravo građenja u RH čine pravo nedovoljno sigurnim, a time i mnogo manje atraktivnim i prisutnim u pravnoj praksi negoli što bi to bilo za očekivati. S obzirom na to da u RH znatne komplekse zemljišta pogodnih za izgradnju zgrada (odnosno građevina) u vlasništvu imaju država i jedinice lokalne samouprave, apriorno bi se očekivalo da u RH postoji optimalni ambijent za njegovu široku primjenu. No stvari su u bitnome drugačije, na što posebno pokazuje plahost i povećani oprez, pa čak i nevoljkost financijskih institucija kada kreditno financiraju građevinske pothvate koji se poduzimaju na temelju prava građenja. Možda i najveći normativni deficit i podnormiranost pravo građenja u RH pokazuje u trenutku kada ono prestaje te kada, posljedično, dolazi do ponovne uspostave jedinstvenosti nekretnine. Osim svega toga, pravo građenja i definicijski i u njegovoj zemljišnoknjižnoj pojavnosti uređeno je kao vrlo (pretjerano) složeno, što mu smanjuje doseg primjene u pravnome životu. Sve navedene teme iznesene su i obrađene u ovome članku, uključujući i brojna pitanja koja korisnici RRiF-ovih usluga postavljaju glede tog instituta.

1. Uvod
2. Odredbe ugovora kojim se osniva pravo građenja – jesu li stvarnopravne ili ugovorne naravi?
3. Pravo građenja u RH suviše je komplicirano i opterećeno generalijama
4. Predmet prava građenja
5. Vlasnik zemljišta i ovlaštenik prava građenja te prava trećih osoba
6. Prestanak prava građenja
7. Zaključak

Zakon o grobljima stupio je na snagu 17. svibnja 2025. godine. Zakonodavac je gradovima i općinama dao čak godinu dana za donošenje nove odluke o grobljima, jer je i ministru nadležnom za komunalne poslove dao punih godinu dana za donošenje pravilnika o grobljima (kojim propisuje prostorne i tehničke uvjete prilikom planiranja te izgradnje groblja i pratećih građevina), a upravitelj grobljima ima znatno kraće rokove za prilagodbu zakonskim odredbama (od 30 do 90 dana), kojim će uskladiti svoje poslovanje sa zakonom, donijeti odluku o ponašanju na groblju i ustrojiti grobni očevidnik i registar umrlih osoba. Zakon o grobljima donosi brojne novosti i zbog toga lokalni upravni odjeli za komunalne poslove i komunalna društva koja upravljaju grobljima trebaju pozorno proučiti svoje obveze prema novom zakonu i pripremiti nove odluke o grobljima. Pravilnik o grobljima je podzakonski akt koji dodatno razrađuje osnovne normative o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i pratećih građevina odnosno daje važne odgovore na jednostavna tehnička pitanja, koja su previše detaljna za obradu u zakonu.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o pogrebu
3. Upravljanje grobljem
4. Održavanje i korištenje grobnih mjesta
5. Grobni očevidnici
6. Zaključak